Koliko ste puta posljednjih mjeseci na pitanje „Kako si?“ odgovorili s „Ma dobro, samo sam umoran“?

U vremenu u kojem su nam dani ispunjeni sastancima, obiteljskim obvezama, prometom, porukama i ekranima koje nerijetko gledamo do odlaska na spavanje, umor i povremena iscrpljenost gotovo su postali očekivani dio svakodnevice. Zbog toga smo prilično dobri u pronalaženju brzih objašnjenja za signale koje nam tijelo šalje.

Nismo se naspavali. Pretjerali smo s kavom. Imali smo težak dan. Pod stresom smo.

Najčešće iza takvih osjećaja doista ne stoji ozbiljan zdravstveni problem. No ako se određene tegobe ponavljaju, postaju izraženije ili se pojavljuju bez jasnog razloga, nije ih dobro unedogled pripisivati tempu života.

Pogotovo kada je riječ o srcu.

Kad „proći će“ traje malo predugo

Kardiovaskularni problemi ne moraju se uvijek najaviti dramatično. Neki znakovi mogu biti prilično nespecifični i lako se preklapati s onim što inače povezujemo sa stresom, umorom ili manjkom sna.

Primjerice, neuobičajena zadihanost pri aktivnosti koju smo donedavno obavljali bez teškoća razlog je da obratimo pozornost na ono što nam tijelo govori. Isto vrijedi za osjećaj ubrzanog, nepravilnog ili snažnog lupanja srca, osobito ako se ponavlja ili dolazi zajedno s drugim tegobama.

Tu je i umor koji ne možemo lako objasniti. Sam po sebi nije dokaz srčanog problema i može imati brojne uzroke, ali ako je dugotrajan, neuobičajen ili praćen drugim simptomima, vrijedi ga spomenuti liječniku.

Pozornost zahtijevaju i pritisak, stezanje, težina ili nelagoda u prsima. Ako je osjećaj nov, intenzivan, javlja se pri naporu ili je praćen nedostatkom zraka, hladnim znojem, mučninom ili slabošću, takve tegobe nisu nešto što bi trebalo čekati da prođe samo od sebe.

Kod iznenadne ili jake boli odnosno pritiska u prsima i drugih simptoma koji mogu upućivati na hitno stanje potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

A što ako se osjećate sasvim dobro?

Odlazak kardiologu nije rezerviran samo za trenutak kada nešto zaboli.

Povišeni krvni tlak, primjerice, može dugo postojati bez jasnih simptoma. Zato je redovito mjerenje tlaka jednostavan, ali važan dio praćenja vlastitog zdravlja.

Na procjenu kardiovaskularnog zdravlja utječu i drugi čimbenici: dob, obiteljska anamneza bolesti srca i krvnih žila, pušenje, povišene masnoće ili šećer u krvi, prekomjerna tjelesna masa, tjelesna neaktivnost te druge postojeće bolesti.

Drugim riječima, nije važno samo pitanje „imam li simptome?“, nego i „postoje li kod mene čimbenici rizika koje bi vrijedilo provjeriti?“

Specijalistički pregled omogućuje liječniku da na temelju razgovora, zdravstvene povijesti i pregleda procijeni treba li ići korak dalje s dijagnostikom.

Što zapravo radi kardiolog?

Za nekoga tko nikada nije bio na kardiološkom pregledu, sama riječ „kardiologija“ može zvučati kao nešto rezervirano za ljude koji već imaju dijagnosticiranu bolest srca. U stvarnosti, važan razlog za pregled upravo je procjena simptoma i rizika prije nego što uopće znamo postoji li problem.

U Croatia Poliklinici moguće je obaviti specijalistički pregled kardiologa, a u sklopu kardiološke dijagnostike dostupni su, među ostalim, EKG, ultrazvuk srca, color doppler, holter krvnog tlaka, holter EKG-a i ergometrija.

Koja je od tih pretraga nekome potrebna – ako je uopće potrebna – ne određuje se prema popisu simptoma pronađenom na internetu, nego prema individualnoj procjeni liječnika.

I tu je možda najvažnija razlika između informiranja o zdravlju i samodijagnosticiranja.

Internet nam može pomoći da neki simptom ne zanemarimo, ali ne može utvrditi zašto se on javlja.

Ne mora svaki simptom biti alarm, ali vrijedi ga poslušati

Nije cilj svaki umoran dan, preskočeni otkucaj ili zadihanost nakon penjanja stepenicama pretvoriti u razlog za zabrinutost. Tijelo reagira na nedostatak sna, stres, napor, prehranu i čitav niz svakodnevnih okolnosti.

Ali postoji razlika između prolazne tegobe i nečega što se uporno vraća.

Ako se neki simptom ponavlja, traje dulje nego inače, postaje izraženiji ili jednostavno primjećujete da vaše tijelo na uobičajene aktivnosti više ne reagira kao prije, vrijedi o tome razgovarati s liječnikom.

Možda će odgovor doista biti stres, iscrpljenost ili nešto sasvim bezazleno.

No upravo je u tome smisao pregleda – ne pogađati što nam je, nego provjeriti.

Jer stres jest čest pratitelj suvremenog života. Samo nije uvijek odgovor na svako pitanje koje nam tijelo postavi.