No neke svakodnevne prehrambene navike mogu joj dodatno otežati posao, osobito ako godinama postaju pravilo, a ne iznimka.

Posebnu pozornost stručnjaci posvećuju metaboličkoj disfunkciji povezanoj sa steatotičnom bolešću jetre (MASLD), ranije poznatoj kao nealkoholna masna bolest jetre. Do nje dolazi kada se u jetrenim stanicama nakuplja previše masnoće, a ako bolest napreduje, može dovesti do ozbiljnijih oštećenja, uključujući cirozu i rak jetre.

Genetika kod nekih ljudi može imati važnu ulogu, no dijetetičar Andy De Santis ističe da su među važnim čimbenicima i inzulinska rezistencija te poremećaji crijevnog mikrobioma.

Dobra je vijest da prehrambene navike možemo mijenjati. Dijetetičari za EatingWell izdvojili su pet skupina hrane i pića s kojima posebno ne bi trebalo pretjerivati želimo li sačuvati zdravlje jetre.

1. Zaslađena pića

Povremeno gazirano piće neće predstavljati problem za zdravu jetru, ali redovita konzumacija napitaka s velikom količinom dodanog šećera već je druga priča. Tu ne spadaju samo gazirana pića, nego i voćni napici, sportska pića te zaslađeni napici od kave.

Posebno se izdvaja fruktoza.

'Pića zaslađena šećerom s visokim udjelom dodane fruktoze mogu potaknuti stvaranje masnoća u jetri, izazvati upalu i inzulinsku rezistenciju, što povećava rizik od masne bolesti jetre', objašnjava dijetetičarka Whitney Stuart.

Jedno manje istraživanje pokazalo je da su pića zaslađena fruktozom ili saharozom povećala stvaranje masnih kiselina u jetri kod inače zdravih muškaraca, dok kod napitaka s čistom glukozom takav učinak nije zabilježen.

2. Pomfrit i druga pržena hrana

Redovito posezanje za brzom hranom općenito je povezano s lošijom kvalitetom prehrane, ali problem za jetru može predstavljati i često konzumiranje pržene hrane.

Takve su namirnice obično bogate kalorijama i zasićenim mastima, koje mogu pridonijeti nakupljanju masnoće u jetri. Kod prženja škrobnih namirnica poput krumpira na visokim temperaturama mogu nastati i spojevi poput akrilamida.

Iako klinički dokazi o njegovu utjecaju još nisu konačni, laboratorijska istraživanja i ona provedena na životinjama upućuju na povezanost redovite izloženosti s većom upalom, oksidativnim stresom i nakupljanjem masnoće u jetri.

Analiza prehrambenih navika više od 200 tisuća odraslih pokazala je da je često konzumiranje prženog krumpira bilo povezano s 15 posto većim rizikom od masne bolesti jetre.

Umjesto prženja, bolji izbor može biti pečenje u pećnici ili priprema hrane u fritezi na vrući zrak.

3. Prerađeno meso

Slanina, kobasice, hrenovke i različite mesne prerađevine također se nalaze na popisu hrane čiju bi konzumaciju vrijedilo ograničiti.

‘Ultraprerađeno meso poput slanine, kobasica, hrenovki i mesnih narezaka može djelovati protiv zdravlja jetre’, kaže dijetetičarka Lauren Manaker.

U istraživanju provedenom na gotovo tisuću odraslih osobe koje su jele najviše crvenog i prerađenog mesa imale su otprilike tri puta veće izglede za masnu bolest jetre od onih koje su ga jele najmanje. Povezanost je ostala prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir tjelesnu težinu, dijabetes i druge prehrambene čimbenike.

Mogući razlog krije se u kombinaciji nitrita, nitrata i hem željeza, koji mogu povećati oksidativni stres i inzulinsku rezistenciju. Ulogu mogu imati i veće količine zasićenih masti i natrija.

Ako se prerađeno i crveno meso često nalazi na jelovniku, stručnjaci savjetuju da dio obroka zamijenimo ribom, nemasnim mesom peradi ili mahunarkama.

4. Bijeli kruh i rafinirane žitarice

Nisu svi ugljikohidrati jednaki. Dok je veći unos cjelovitih žitarica povezan s manjim rizikom od bolesti i raka jetre, kod rafiniranih žitarica situacija je drukčija.

Bijeli kruh, bijela tjestenina i riža te peciva i keksi tijekom prerade ostaju bez dijela korisnih vlakana, a neki od tih proizvoda sadrže i velike količine dodanog šećera.

Pretjerani unos ugljikohidrata povezuje se s povećanim nakupljanjem masnoće u jetri, a promjene se, prema nekim istraživanjima, mogu pojaviti već nakon kratkotrajnog pridržavanja prehrane s vrlo visokim udjelom ugljikohidrata.

Četverogodišnje istraživanje na više od 12 tisuća odraslih osoba u Kini pokazalo je da su oni čija se prehrana u najvećoj mjeri temeljila na rafiniranim ugljikohidratima imali 50 posto veći rizik od razvoja MASLD-a u odnosu na skupinu koja ih je konzumirala znatno manje.

Zanimljivo je da je zamjena samo jedne porcije rafiniranih žitarica cjelovitim žitaricama bila povezana s manjim rizikom.

5. Alkohol

Alkohol se od ostalih stavki na ovom popisu razlikuje po tome što jetru može oštetiti neovisno o metaboličkim čimbenicima rizika, ali također može pogoršati postojeći MASLD.

Tijekom razgradnje alkohola nastaju toksični spojevi koji oštećuju jetru. Kod dugotrajne i prekomjerne konzumacije takva oštećenja mogu postati nepovratna i opasna po život.

Bolest jetre povezana s alkoholom jedan je od važnih uzroka hepatitisa, ciroze, zatajenja jetre i raka jetre.

Rizik pritom raste s količinom alkohola i duljinom razdoblja tijekom kojeg ga osoba konzumira.

Stručnjaci naglašavaju da nijedna pojedinačna namirnica sama po sebi neće izazvati bolest jetre. Problem nastaje kada zaslađena pića, alkohol, rafinirani ugljikohidrati, pržena hrana i prerađeno meso postanu redovit dio prehrane i konzumiraju se u prevelikim količinama.

Umjesto potpunih zabrana, korisnije je postupno mijenjati prehrambene navike. Cjelovite žitarice, voće i povrće, mahunarke, riba, nemasni izvori proteina i namirnice bogate nezasićenim mastima mogu biti bolji izbor za dugoročno zdravlje jetre.