DR. ANA MARIJA ŠANTIĆ

[FOTO] 'Nesanica muči velik dio populacije, a korona je to samo pogoršala. Ona može biti simptom ozbiljnijih problema, a velik je problem što pacijenti na svoju ruku uzimaju nimalo bezopasne lijekove'

  • Autor: Elma Katana
  • Zadnja izmjena 25.10.2020 19:09
  • Objavljeno 25.10.2020 u 19:09
Ana Marija Šantić je somnolog - ekspert medicine spavanja

Ana Marija Šantić je somnolog - ekspert medicine spavanja

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Stručnjaci često ističu kolika je važnost kvalitetnog sna te da dugotrajni problemi poput nesanice mogu izazvati velike posljedice po zdravlje. Nedavno istraživanje pokazalo je kako čak četvrtinu Hrvata muči nesanica, što je pogoršala globalna pandemija koronavirusa. O uzrocima nesanice i o načinima na koje možemo poboljšati kvalitetu sna za tportal smo porazgovarali s dr. Anom Marijom Šantić iz Klinike Vrapče u Zagrebu

Podatak kako čak četvrtina stanovnika Hrvatske ima problema sa snom nažalost nimalo ne začuđuje s obzirom na to da se nesanica kao simptom učestalo javlja u sklopu reakcije na stresne situacije u okolini, smatra dr. Ana Marija Šantić, somnolog i specijalist neurologije.

Dr. Šantić je 2016. položila ispit European Sleep Research Societyja i stekla naslov somnologa - eksperta medicine spavanja.

Somnologija je, kaže dr. Šantić, relativno mlada struka unutar medicine koja zadnjih tridesetak godina doživljava sve veći razvoj.

'Struka je to koja se bavi spavanjem u svim njegovim aspektima, istraživačkom, pretkliničkom, ali i kliničkom. Klinička medicina spavanja usmjerena je na dijagnostiku i liječenje poremećaja spavanja, ali i poremećaja koji utječu na održavanje budnosti. S obzirom na relativno mladi staž struke, i broj stručnjaka koji se bave medicinom spavanja u Hrvatskoj još je mali, ali kako se prepoznaje važnost ovih poremećaja, tako raste i broj stručnjaka koji se educiraju i bave medicinom spavanja. Važno je reći da je medicina spavanja interdisciplinarna struka i ona zapravo objedinjuje područja više specijalizacija, prvenstveno neurologije, psihijatrije, pulmologije i otorinolaringologije, ali i kardiologije, dentalne medicine, a naravno i područja pretkliničkih istraživanja iz teritorija spavanja', pojasnila je.

'Stoga i ljudi koji su inače dobri spavači mogu prolazno tijekom stresnog stanja iskusiti simptome nesanice. S druge strane, poznato je da je prevalencija kronične nesanice u općoj populaciji čak i do 30 posto, ovisno o različitim studijama. Veća je kod žena, a raste s povećanjem dobi i brojem kroničnih bolesti. U skladu s time, logično je pretpostaviti da će stresna situacija dodatno pogoditi one koji imaju postojeći, već kronificirani poremećaj, kao i one koji su do sada imali sporadične probleme sa spavanjem ili ih uopće nisu imali', objašnjava doktorica Šantić.

I ljudi koji su inače dobri spavači mogu prolazno tijekom stresnog stanja iskusiti simptome nesanice, otkrila nam je somnologinja Ana Marija Šantić

I ljudi koji su inače dobri spavači mogu prolazno tijekom stresnog stanja iskusiti simptome nesanice, otkrila nam je somnologinja Ana Marija Šantić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Značajan broj ljudi koji su simptome nesanice, ali i uznemirenosti i potištenosti osjetili dolaskom pandemije i početkom lockdowna, dodaje, u međuvremenu se adaptirao na novonastalu situaciju te su se njihovi problemi smanjili i ne zahtijevaju značajnu medicinsku intervenciju.

'Pomoć treba potražiti onda kad nesanica potraje, kad traje dulje od nekoliko tjedana, a udružena je sa značajnim poteškoćama dnevnog funkcioniranja, kad pacijenti posežu samostalno za lijekovima za spavanje, a osobito kad su uz nesanicu trajno prisutni simptomi anksioznosti ili depresivnog poremećaja. U ovom trenutku nemamo podataka o tome koliko je pandemija utjecala na porast učestalosti poremećaja spavanja u populaciji stanovnika Hrvatske, ali iz iskustava drugih zemalja, a i iz onog što svakodnevno susrećemo u našim ambulantama, vrlo vjerojatno je taj broj značajan', upozorava.

Dr. Šantić: 'Učestale posljedice nesanice na dnevno funkcioniranje uključuju sniženo raspoloženje, iritabilnost, poteškoće memorije, nedostatak energije te osjećaj umora'

Dr. Šantić: 'Učestale posljedice nesanice na dnevno funkcioniranje uključuju sniženo raspoloženje, iritabilnost, poteškoće memorije, nedostatak energije te osjećaj umora'

Izvor: Profimedia / Autor: Elizaveta Galitckaia / Alamy / Alamy / Profimedia

Prema riječima dr. Šantić, unatoč svim navedenim faktorima koji negativno utječu na san, poput stresa i uznemirujuće svakodnevice koja nije nimalo optimistična, uz određene metode možemo poboljšati kvalitetu sna.

Što je higijena spavanja?

'Uz provođenje standardnih mjera higijene spavanja, a to podrazumijeva osiguranje dovoljne količine vremena koje namjeravamo provesti spavajući, zatim odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, izbjegavanje tjelesne aktivnosti kasno navečer te izbjegavanje izloženosti plavom svjetlu ekrana, svakako je preporučljivo izbjegavanje suvišnog opterećenja nepotrebnim informacijama. Naravno, u svakodnevnom funkcioniranju poželjno se informirati o onome što nam je važno, kao što su npr. aktualna epidemiološka situacija i važeće preporuke. Ali osobama koje su vulnerabilnije na izvanjske faktore (tzv. stres spavači) bilo bi poželjno izbjegavati informiranje o drugim sferama pandemije, kao što su razna nagađanja, teorije zavjere i sl. Ponekad i takve intervencije mogu biti faktor koji će značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete spavanja', rekla je.

Svakako je preporučljivo izbjegavanje suvišnog opterećenja nepotrebnim informacijama, ukazuje Ana Marija Šantić

Svakako je preporučljivo izbjegavanje suvišnog opterećenja nepotrebnim informacijama, ukazuje Ana Marija Šantić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U prosjeku je, dodaje, odrasloj osobi potrebno sedam, osam sati sna dnevno za normalno funkcioniranje, a prema definiciji, tzv. kratkospavači su osobe koje spavaju manje od pet sati dnevno bez značajnih posljedica po dnevno funkcioniranje.

'Važno je razlučiti je li osoba konstitucijski kratkospavač, odnosno datiraju li takve navike spavanja još iz adolescencije i mladosti, za razliku od velikog dijela ljudi u populaciji koji su deprivirani od spavanja zahvaljujući sve većem radnom i socijalnom opterećenju. Dok konstitucijski kratkospavači funkcioniraju neometano unatoč količinski kratkom spavanju, osobe koje se bihevioralno depriviraju od spavanja osjećaju posljedice na svakodnevno funkcioniranje i u pravilu nadoknađuju spavanje tijekom vikenda i godišnjeg odmora. Važno je osvijestiti potrebu za spavanjem i dugoročno ne zakidati spavanje na račun rada i drugih aktivnosti', rekla je dr. Šantić.

Nedostatak sna ima različite posljedice po organizam, ali i naš um.

'Medikamentoznoj terapiji pribjegavamo ukoliko pacijenti imaju značajnije somatske ili psihičke komorbiditete i tada kao dugoročnu strategiju odabiremo lijekove koji nemaju adiktivni potencijal', kaže dr. Šantić

'Medikamentoznoj terapiji pribjegavamo ukoliko pacijenti imaju značajnije somatske ili psihičke komorbiditete i tada kao dugoročnu strategiju odabiremo lijekove koji nemaju adiktivni potencijal', kaže dr. Šantić

Izvor: Profimedia / Autor: Prathan Chorruangsak / Alamy / Alamy / Profimedia

'Učestale posljedice na dnevno funkcioniranje uključuju sniženo raspoloženje, iritabilnost, poteškoće memorije, nedostatak energije te osjećaj umora. Iako je kod najvećeg broja bolesnika koji pate od kronične nesanice stvarna pospanost tijekom dana mala te dominiraju simptomi umora i poteškoće koncentracije, pospanost se ipak ne smije isključiti, nego se mora provjeriti ciljanim upitima, a po potrebi verificirati dodatnim testovima. Pospanost je češće simptom bihevioralno uvjetovanog manjka spavanja, ali i drugih poremećaja spavanja, najčešće apneje u spavanju, te kao takva predstavlja potencijalnu opasnost u prometu. Pacijenti koji imaju nesanicu imaju dvostruko veći rizik za razvoj depresivnog poremećaja i općenito je taj odnos nesanice i depresije dvosmjeran jer je nesanica simptom niza psihičkih poremećaja. Pacijenti s nesanicom imaju veći rizik i od razvoja arterijske hipertenzije', kaže dr. Šantić, dodajući kako nije preporučljivo uzimati lijekove na svoju ruku.

Doktorica  Šantić napominje kako nije preporučljivo uzimati lijekove na svoju ruku

Doktorica Šantić napominje kako nije preporučljivo uzimati lijekove na svoju ruku

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U praksi, dodaje dr. Šantić, učestalo susreće pacijente koji posežu za lijekovima i prije nego što su pokušali utjecati na kvalitetu spavanja provođenjem mjera higijene spavanja.

Hipnoticima do ovisnosti

'To su uglavnom lijekovi iz skupine benzodiazepina i srodnih hipnotika. Nerijetko pacijenti uzimaju takve lijekove dulje vrijeme, postupno u sve većim dozama, te su u trenutku dolaska u našu ambulantu neki već razvili simptome ovisnosti. Ukidanje takvih lijekova tada mora biti postupno, a često se mora provesti i u bolničkim uvjetima. Takvo nekontrolirano liječenje lijekovima benzodiazepinske skupine, osobito na duge staze, neprihvatljivo je. U idealnim uvjetima veći dio pacijenata trebao bi biti liječen kognitivno-bihevioralnim metodama pod vodstvom certificiranog terapeuta. Kognitivno-bihevioralna terapija usmjerena liječenju nesanice (CBT-I) tretira maladaptivne obrasce ponašanja koji su se razvili tijekom trajanja nesanice i dodatno pridonose njezinom održavanju. Npr. velik broj pacijenata s nesanicom, poučen ranijim iskustvom lošeg spavanja, navodi strah od nadolazeće noći koji se pogoršava tijekom večeri, što pridonosi dodatnom razbuđivanju središnjeg živčanog sustava i aktivaciji simptoma u vidu začaranog kruga. Medikamentoznoj terapiji pribjegavamo ukoliko pacijenti imaju značajnije somatske ili psihičke komorbiditete i tada kao dugoročnu strategiju odabiremo lijekove koji nemaju adiktivni potencijal', kazala je ona.

Posljednjih godina izrazito raste svijest o učestalosti i važnosti prepoznavanja i liječenja apneje u spavanju

Posljednjih godina izrazito raste svijest o učestalosti i važnosti prepoznavanja i liječenja apneje u spavanju

Izvor: Profimedia / Autor: PETER MENZEL / Sciencephoto / Profimedia

APNEJA I NARKOLEPSIJA

Koji su najpoznatiji poremećaji spavanja?

Dr. Šantić kaže da posljednjih godina izrazito raste svijest o učestalosti i važnosti prepoznavanja i liječenja apneje u spavanju. 'Uz nesanicu, apneja je najučestaliji poremećaj spavanja čija se prevalencija u općoj populaciji kreće između devet i 38 posto, ovisno o različitim studijama koje su koristile i različite vrijednosti normativa. Apneja je učestalija kod pretilih, kod muškaraca, povezana je s kardiovaskularnim i metaboličkim bolestima. Povezana je i sa značajnim smanjenjem kvalitete života, između ostalog zbog prekomjerne dnevne pospanosti, pratećeg fenomena. Zlatni standard liječenja apneje je uređaj CPAP, kojim se najčešće dramatično poboljšava dnevna alertnost i opće funkcioniranje, a dugoročno se postiže bolja kontrola krvnog tlaka i smanjuju kardiovaskularni rizici. Unatoč sve boljem prepoznavanju i liječenju, svjesni smo da je u Hrvatskoj još vrlo velik broj nedijagnosticiranih pacijenata s apnejom', rekla je.

Narkolepsija je, objašnjava dr. Šantić, rijetka bolest, čija se prevalencija procjenjuje na 0,02 do 0,05 posto u općoj populaciji.

'Narkolepsija je poremećaj čiji je pretpostavljeni uzrok gubitak određene populacije neurona u dijelu mozga zvanom hipotalamus. Klinička slika je karakterizirana prekomjernom dnevnom pospanosti sa simptomima disfunkcije REM stadija spavanja koji se mogu očitovati kao katapleksija, odnosno iznenadni gubitak mišićnog tonusa tijekom emocionalnog uzbuđenja, paralizama spavanja, halucinacijama prije uspavljivanja ili nakon buđenja. Iako je narkolepsija rijedak poremećaj, i dalje imamo manje dijagnosticiranih pacijenata nego što bismo očekivali na broj stanovnika. Uzrok tome je vrlo vjerojatno slaba informiranost zdravstvenih radnika, ali i opće populacije o bolesti koja se danas može vrlo uspješno liječiti', upozorava ona. 

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Nesanica kao multifaktorijalni poremećaj, upozorava ona, ovisna je o genetskoj predispoziciji pojedinca, o već ranije spomenutim psihijatrijskim komorbiditetima, među kojima najveću javnozdravstvenu važnost imaju depresivni i anksiozni poremećaj, te o raznim stresogenim faktorima iz okoline na koje nismo svi jednako osjetljivi.

'Nadalje, navike spavanja također dugoročno utječu na kvalitetu spavanja. To najbolje vidimo u smjenskom radu jer jedan broj ljudi razvije izrazite poteškoće usnivanja i prosnivanja, ali i održavanja budnosti u vremenu kad smo za to uvjetovani cirkadijanim ritmom', kaže dr. Šantić.

Kad je riječ o kvalitetnom snu, dr. Šantić dala je nekoliko korisnih savjeta.

'Poželjno je osigurati idealne uvjete spavanja. To podrazumijeva ne previsoku temperaturu, izolaciju od buke i sl. Spavaća soba trebala bi biti mjesto lišeno tehnologije, ali je dobro, ukoliko je potrebno, prije spavanja imati određeni ritual, npr. čitanje, slušanje glazbe i sl. Teške tjelesne aktivnosti i treninge treba izbjegavati u kasnijim večernjim satima, kao i teške obroke, uzimanje većih količina tekućine, stimulativna pića s kofeinom u večernjim satima te alkohol. Tijekom dana poželjno se izlagati dnevnom svjetlu, osobito u prijepodnevnim satima', ističe ona.

  • +6
  • +3

Dr. Ana Marija Šantić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!