U Puli bi se sredinom listopada trebala otvoriti prva knjižnica stvari u Hrvatskoj, mjesto na kojem građani umjesto knjiga mogu posuđivati predmete koje trebaju samo povremeno – od bušilice i parnog čistača do šatora, projektora ili krovne kutije za automobil. Cilj je jednostavan: smanjiti nepotrebnu kupnju i količinu otpada, a građanima uštedjeti novac i prostor
Knjižnica će djelovati u Društvenom centru Rojc u Puli, u sklopu Radione Re-Geppetto, popravljaonice koju je Zelena Istra pokrenula 2021. godine, piše Andreja Žapčić za Dnevnik.hr.
'Ideja je jednostavna: funkcionira kao klasična knjižnica, samo što se umjesto knjiga posuđuju predmeti - bušilica, šator, parni čistač, projektor, krovna kutija za automobil... Dakle, stvari koje većina nas treba svega nekoliko puta godišnje, a kupujemo ih za svaki slučaj', objasnila je Nina Brnić iz Zelene Istre za Dnevnik.hr.
Logika projekta temelji se na činjenici da brojni predmeti koje imamo kod kuće većinu vremena stoje neiskorišteni. Brnić kao primjer navodi prosječnu kućnu bušilicu koja se, prema podacima kojima raspolažu, koristi svega petnaestak minuta godišnje.
Svaki predmet koji više ljudi dijeli znači potencijalno jedan manje proizveden proizvod, manju potrošnju sirovina, energije i vode te manje otpada kada mu završi životni vijek. Za korisnike su, pak, glavne prednosti ušteda i činjenica da ne moraju kod kuće skladištiti stvari koje koriste nekoliko puta godišnje.
vezane vijesti
Građani žele čistače, alate i opremu za putovanja
Prije pokretanja projekta provedena je anketa među 300 građana Pule. Najveći interes pokazali su za male kućanske uređaje, vrtnu i dvorišnu opremu, alat, opremu za zabavu i događanja te stvari potrebne za izlete i putovanja.
Najtraženiji pojedinačni predmet bio je usisavač za dubinsko čišćenje. Visoko na listi našli su se i parni čistač, projektor, krovna kutija za automobil i visokotlačni perač. Građani bi rado posuđivali i šatore, projekcijska platna, dehidratore za voće i povrće, karaoke setove te stolove i klupe za veća druženja.
To su, ističu pokretači projekta, stvari koje ljudima trebaju povremeno ili sezonski, a često ih nema smisla kupovati za nekoliko korištenja godišnje.
Članarina između 10 i 20 eura
Knjižnica će biti otvorena svima, bez posebnih uvjeta za članstvo. Planirana je godišnja članarina, a prema rezultatima ankete većina građana spremna je izdvojiti između 10 i 20 eura. Za skuplje predmete mogao bi se uvesti i povratni depozit. Konačna pravila korištenja još se razrađuju, uključujući odgovornost u slučaju oštećenja te sustav kojim će se provjeravati stanje i čistoća predmeta.
Brnić kaže da pitanja čistoće i odgovornosti građani najčešće navode kao moguće probleme.
'To nam je jasna poruka da od prvog dana moramo imati transparentna pravila. Upravo ta pravila, kao i sustav praćenja predmeta i model članarine, oblikujemo zajedno s građanima kroz niz radionica, a ne isključivo za uredskim stolom', rekla je.
Ideja stigla iz Slovenije
Pulski projekt razvija se u suradnji s ljubljanskom Knjižnicom Reči, koja sličan model provodi već desetak godina.
Zelena Istra s njezinim se osnivačem Joštom Derlinkom povezala preko slovenske tvrtke ZEOS, koja radi na smanjenju elektroničkog otpada kroz popravak i ponovnu upotrebu. Suradnja je nastavljena kroz projekt Erasmus+, a slovenski partneri pomažu Puljanima iskustvom stečenim u vođenju vlastite knjižnice stvari.
Pulska knjižnica prirodno će se nadovezati na Radionu Re-Geppetto, u kojoj građani već mogu uz pomoć majstora popravljati manje kućanske uređaje, bicikle, namještaj i tekstil. Voditelj Radione Marko Grbac preuzet će i ulogu 'knjižničara', a predmeti će se moći posuđivati tijekom radnog vremena Radione.
Iako hrvatski i europski propisi potiču popravak, ponovnu uporabu i kružno gospodarstvo, Brnić upozorava da građanima još nedostaje infrastruktura koja bi takve ideje pretvorila u svakodnevnu praksu. U Hrvatskoj već postoje pojedinačne srodne inicijative, poput knjižnice igračaka u Kninu i knjižnice alata u Belom Manastiru, a sličan projekt priprema se i u Sesvetama.
Pokretači pulske knjižnice nadaju se da njihov projekt neće ostati iznimka. Planiraju izraditi i javno dostupne smjernice na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku kako bi drugim gradovima i udrugama olakšali pokretanje sličnih projekata. 'Kao društvo se tek trebamo naviknuti na to da bušilica, šator ili parni čistač mogu biti nešto što se posudi kad zatreba, a ne nešto što svako kućanstvo mora posjedovati za svaki slučaj', poručila je Brnić
