STVARNOST I MIT O NEČITANJU

Što je pošlo krivo s Gotovininom biografijom?

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 02.12.2010 10:34
  • Objavljeno 01.12.2010 u 09:00
gotovina_knjiga-031110

gotovina_knjiga-031110

Izvor: Cropix / Autor: Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Biografija Ante Gotovine koju su napisali novinari Ivica Đikić, Davor Krile i Boris Pavelić predmetom je bizarne rasprave Ministarstva kulture i Hrvatskog lista, a nitko od aktera rasprave knjigu nije držao u rukama

Prije mjesec dana Hrvoje Hitrec i Hrvatsko kulturno vijeće podnijeli su prijavu protiv ministra kulture Bože Biškupića i njegova suradnika Čedomira Višnjića zato što je Ministarstvo sufinanciralo knjigu jezikoslovke Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam' (Durieux, 2010). Navodeći da je njena knjiga 'upravljena protiv hrvatske kulture, hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatskoga jezika', zaključili su da 'nije smjela biti sufinancirana iz državnoga proračuna RH'. Ministarstvo taj slučaj nije željelo komentirati.

Sličnom metodom poslužio se nedavno zadarski Hrvatski list, računajući na svojih nekoliko minuta vidljivosti, koje je jednako irelevantnom HKV-u priskrbila notorna Hitrecova prijava. U Hrvatskom listu (broj 322, 25. studenoga 2010) objavili su da im Ministarstvo kulture odbija odgovoriti s koliko je novca financiralo knjigu novinara Ivice Đikića, Davora Krile i Borisa Pavelića 'Gotovina, stvarnost ili mit' (Novi Liber, 2010).

durieux

durieux

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Tužba HKV-a ohrabrila je Hrvatski list na sličnu akciju

Tekst u kojem navode da su 'sva trojica autora poznati po svom neprijateljskom stavu prema Domovinskom ratu, hrvatskim braniteljima i generalu Gotovini' te da 'knjiga predstavlja pamflet objavljen mjesec dana prije izricanja presude generalu Gotovini, vjerojatno s ciljem da pokuša utjecati na Haški sud da izrekne osuđujuću presudu', prošao bi potpuno nezapaženo da Ministarstvo kulture nije odlučilo demantirati zadarsku novinu tvrdnjom da nisu sudjelovali ni u potpori ni u otkupu knjige o Gotovini. Svoju reakciju objavili su putem Hrvatske izvještajne novinske agencije.

Mazohističke pobude, u koje je uključeno i sporadično čitanje portala Hrvatskog kulturnog vijeća ili Hrvatskog lista, demantijem Ministarstva kulture ostale bi zadovoljene, makar zaključkom da se Ministarstvo našlo na meti napada neumoljivih brojača krvnih zrnaca. No u istom priopćenju stoji da su izdavaču (Novom Liberu) uputili dopis u kojem traže 'da ukloni zahvalu ministarstvu na sufinanciranju, koja se pojavljuje u PDF verziji knjige'.

Priča, naime, kaže da je priprema za biografsku knjigu o Gotovini u PDF formatu e-mailom poslana jednom novinaru na čitanje, a lutajući bespućima interneta došla je, očito, i do recenzenata u Hrvatskom listu. U pripremi za knjigu ostao je impresum neke od prošlih knjiga za koju je izdavač dobio financijsku potporu Ministarstva, pa je ostala i zahvala Ministarstvu. No ta PDF verzija je do konačnog pojavljivanja knjige u knjižarama prošla korekturu, lekturu, uredničko čitanje.

Ministarstvo je reagiralo na novinski tekst koji reagira na pripremu knjige u PDF-u, i još opomenulo izdavača da ispravi propust. Istovremeno, u knjižarama se od početka studenoga prodaje prvo izdanje knjige, ukoričeno i bez otisnute zahvale Ministarstvu.

Da je netko iz Hrvatskog lista ili iz Ministarstva kulture odšetao do prve knjižare i pročitao impresum knjige, bizarna priča ostala bi neizrečena. Recenzija knjige recenzenata koji je nisu ni otvorili, kamoli pročitali, kružila bi na razini trača koji bi opet išao na sramotu pokretačima priče, a ne čitaocima knjige.

Incident, stvoren oko jednog PDF-a koji je trebao postati knjigom, nebitan je kao izdvojeni slučaj. Cijela zbrka otvara pitanje zašto je Ministarstvo procijenilo bitnim reagirati na neutemeljene prozivke Hrvatskog lista, a poziva se na transparentni popis dotiranih objavljen na svom portalu.
 
Na stranicama Ministarstva objavljeni su krajem prošlog mjeseca i najnoviji podaci o otkupu knjiga u studenome, a oni pokazuju na što je usmjereno preko četiri milijuna kuna. To je mnogo bitniji podatak, jer otkupom za knjižnice, primjerice, čak 150 primjeraka romana Hrvoja Hitreca 'Što Bog dade i sreća junačka' ta knjiga o banu Josipu Jelačiću ulazi u kanon. Za petnaest godina nitko se neće pitati zašto Hitrec, a ne netko drugi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi