MEDITERANSKI FESTIVAL

Sajam knjiga u Splitu: Preokret u Dalmaciji gladnoj knjiga ili...?

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 21.03.2017 11:34
  • Objavljeno 21.03.2017 u 11:18
Gripe će u svibnju ugostiti pisce i knjige

Gripe će u svibnju ugostiti pisce i knjige

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Premda je izdavaštvo u Hrvatskoj već godinama na rubu kolapsa, a adekvatna politika prema knjizi još se ne nazire, Split dobiva prvi put u svojoj povijesti ozbiljan i respektabilan sajam knjige – Mediteranski festival knjige. Festival će biti promotivno-prodajnog karaktera, a održat će se od 3. do 7. svibnja u velikoj dvorani Gripe. Organizira ga ekipa iz Zajednice nakladnika i knjižara HGK pod vodstvom njezina predsjednika Miše Nejašmića, koji novi sajam definira kao 'točku preokreta na gladnom tržištu Dalmacije' koji bi dugoročno gledano mogao imati pozitivan učinak na krizu u nakladništvu

Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK i direktor nakladničke kuće Jesenski i Turk, i sam podrijetlom iz Splita, kaže da su prije nego što je kocka pala na Split skenirali sve postojeće sajmove i mogućnosti i onda se odlučili za taj grad, odnosno regiju koja se nalazi u slijepom crijevu našeg nakladničkog sustava.

'Poslije dugog promišljanja kako da promijenimo silaznu putanja našeg izdavaštva koja traje već nekoliko godina, odlučili smo pokrenuti Mediteranski festival knjige u Splitu', kaže Nejašmić.

Veliko nepokriveno tržište

'Nije tajna da je 99 posto kreativne industrije smješteno u Zagrebu, a kako drugi veći gradovi nažalost nemaju dovoljno ljudi koji bi se bavili nakladništvom i knjižarstvom, pomislio sam da treba napraviti neke strukturalne promjene. Odlučili smo se za Split zato što je to drugi najveći grad u Hrvatskoj koji još nikad u svojoj povijesti nije imao cjelovit festival, samo manje prodajne manifestacije i akcije. Drugo, Splitu gravitira čak oko milijun posjetitelja - iz samog grada, zatim iz Splitske županije i gradova koji su na sat, sat i pol vožnje udaljenosti, primjerice, u Zadarskoj i Šibenskoj županiji te iz mjesta u zaleđu poput Knina, pa čak i Mostara u Hercegovini. To je veliko tržište koje je za sada prilično nepokriveno pa vjerujemo u uspjeh festivala', kaže Nejašmić.

Mišo Nejašmić

Mišo Nejašmić

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Goran Jakus/PIXSELL

Mediteran kao središnja tema

Središnja tema svih festivala bit će Mediteran, od zemalja, politika, izbjeglica i kultura kako bi se u javnosti osvijestilo da je Hrvatska mediteranska zemlja i da ne treba stalno gledati prema sjeveru, misleći da je gore sve sređeno nego da uvidimo kako je Mediteran izuzetno zanimljiv svijet. S obzirom na to da nismo financijski osnaženi i ne možemo napraviti spektakularniji i skuplji program, festival će ove godine imati izrazito splitsko-dalmatinski karakter, dakle fokus će biti na Splitu i okolici', kaže Mišo Nejašmić dodajući da se program još definira, no radi se punom parom na sklapanju zanimljive i spektakularne slike.

Nejašmić napominje da je zamišljeno nekoliko programskih linija, a jedna od njih je 'Mediteranski brevijar' kojom će se ove godine održati četiri panel-diskusije na kulturološke, političke i znanstvene teme; primjerice, jedna u spomen na Predraga Matvejevića, a predviđeni su i paneli na temu izbjegličke krize i previranja na Mediteranu. U sklopu linije 'Dalmacija u mom fokusu' promovirat će se izdanja vezana za Dalmaciju, od priručnika i publikacija s etno i gastro temama pa do publicistike o Dalmaciji, a dječji program bit će realiziran u suradnji s lokalnom zajednicom.

Kako u ovom trenutku još nisu u potpunosti precizirani gosti, Nejašmić je samo napomenuo da u budućnosti svakako namjeravaju predstavljati autore i izdavače iz Južne Europe, Sjeverne Afrike i zapadne Azije, dakle s Mediterana. Do tada je naglasak na Dalmaciji, pa će se tako jedan puzzle odnositi na sjećanje na Ivu Brešana, splitske boje bi trebali braniti Ivica Ivanišević, Hrvoje Marko Peruzović, Ivo Žanić, Jurica Pavičić, Marija Rakić Mimica, zadarske Lada Vukić, Želimir Periš, Staša Aras, Frane Herenda, ili KaLibar bestival predstavlja, šibenske Antonio Barišić, a Dubrovnik beatblioteka Vojo Šindolić. Iz Crne Gore stiže Andrej Nikolaidis, a iz BIH Marko Tomaš.

Dizanje regije na noge

Na pitanje što čitatelji, izdavači i ostali uključeni u knjižarsko-izdavački lanac dobivaju novim festivalom, Nejašmić je pojasnio da čitatelji dobivaju pristup kompletnoj ponudi nakladničkih kuća po akcijskim cijenama, a nakladnici izravnu komunikaciju s čitateljima bez posredovanja distributera, primjerice, knjižara, retail lanaca, FMCG outleta i slično. Od novog festivala mogu profitirati i sponzori, koji tako dobivaju priliku da se tržišno pozicioniraju u Dalmaciji kroz društveno odgovorno poslovanje – kulturu. I Ministarstvo kulture RH može iskoristiti šansu za promicanje decentralizacije Zagreba kroz aktivnu podršku održavanja sajma knjiga u drugom najvećem gradu u državi. Od novog festivala koristi može imati i lokalna zajednica: sajam će obogatiti turističku ponudu u predsezoni što će za posljedicu imati povećanje prihoda lokalne zajednice.

Nejašmić je dodao da novi Mediteranski festival knjige ne može kratkoročno utjecati na krizu u hrvatskom izdavaštvu i knjižarstvu, međutim srednjoročno gledano sajam će dati ozbiljan doprinos; primjerice, očekuje se porast tiskanih naslova i prodaje. Dugoročno se pak predviđa da će se ljudi iz Splita, kaže, suočeni s tim novim kulturnim pothvatom, lakše i brže upuštati u nakladničke biznise što će obogatiti tu regiju koja sada nema ni približno dovoljan broj nakladnika.

Interliber više neće biti jedini sajam za koji se tempiraju brojnija izdanja novih knjiga

Interliber više neće biti jedini sajam za koji se tempiraju brojnija izdanja novih knjiga

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'U sadašnjem kriznom trenutku izdavačke i knjižarske scene u Hrvatskoj novi Mediteranski festival knjige je točka preokreta za sve u tom lancu, od izdavača do publike. Hrvatska dobiva još jedan nacionalni festival koji nakon beogradskog sajma knjiga i Interlibera ima šanse da bude treći po veličini u regiji. Zatim, ubacit će novu dinamiku u nakladništvo. Ovaj termin u svibnju, na suprotnoj strani kalendara od Interlibera, odabrali smo upravo zato da u tu našu jednotaktnu nakladničku produkciju unesemo još jedan takt, tako da nakladnici ne čekaju Interliber nego da mogu promovirati svoja nova izdanja na još jednom sajmu. Dakle, izdavači će moći promovirati i plasirati svoja izdanja na još jednom solidno velikom i dosta gladnom tržištu knjiga', pojasnio je Nejašmić.

Bez politike pred izbore

Prema koncepciji Mediteranski festival knjige trebao bi biti 'sačuvan od svih političkih upliva i ideoloških etiketa, kaže, bez obzira na to što postoji stanovita disfunkcija u Splitu – grad nema proračuna, gradonačelnik je na odlasku, a festival završava dan prije nego što počinju izbori.

'Zbog sklonosti našeg društva prema političkom i ideološkom etiketiranju i polariziranju, vodit ćemo računa o balansiranosti programa i ljudi uključenih u festival, jer ne želimo da se na bilo koji način festival i njegovi programi vežu uz lokalnu predizbornu kampanju, ili neke politike. Nije problem da festival obrađuje i političke teme, ali ne u dnevnopolitičkom kontekstu te ćemo se maksimalno distancirati od takvih priča', poručio je Nejašmić.       

U novi projekt uključeni su Mišo Nejašmić (Jesenski i Turk), Mihovil Žužul (Školska knjiga), Miro Radalj (Verbum), Zvonimir Čimić (Znanje), Slavko Kozina (Naša djeca), Krešimir Maligec (Zagrebačka naklada), Seid Serdarević (Fraktura) i Marko Gjeldum (HGK).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!