KNJIŽEVNI PREGLED

Ovo je pet novih naslova vrijednih vaše pažnje

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 17.03.2017 10:37
  • Objavljeno 17.03.2017 u 10:37
Naslovnice novih domaćih knjiga

Naslovnice novih domaćih knjiga

Izvor: Pixsell / Autor: Izdavači

U hrvatskim su se knjižarama proteklih tjedana pojavila neka nova izdanja vrijedna čitateljske pozornosti. Među novim naslovima izdvajamo njih pet koji opisuju komplicirane obiteljske odnose, stvarna i fiktivna putovanja te - unatoč svemu - interes za život i življenje. Riječ je o knjigama Ive Ušćumlić, Zorana Žmirića, Bekima Sejranovića, Lejle Karamujić i Semezdina Mehmedinovića, od kojih neke imaju i specifičan bosanskohercegovački štih

‘Omara’ Iva Ušćumlić (Durieux)

Roman ‘Omara’ spisateljice Ive Ušćumlić, koja je pripovjedačko umijeće pokazala već prvijencem ‘Duhovi’, daje atmosferičnu sliku vrućeg ljetnog Zagreba u trenutku u kojem nestaje jedna žena i košmara u koji se pretvara život njezinih bližnjih. Premda je u prvom pripovjednom planu rješavanje zagonetke nestale osobe, teško bismo ovaj roman mogli svrstati u krimić. S iznimno napetom radnjom isprepliće se unutarnji život protagonista te analiza jedne ljubavi pa tekst naposljetku prerasta u metafizičko propitkivanje ontologije tog najvažnijeg od svih osjećaja: od čega se on sastoji, što ga okida i što prekida. Za razliku od mnogih drugih hibridnih tekstova, ovaj roman nema vidljive šavove spajanja elemenata zabavne i visoke književnosti. Pripovijedanje klizi toliko glatko da je teško odvojiti kriminalističku fabulu od metafizičkih pitanja.

Iva Ušćumlić rođena je 1977. godine u Zagrebu, a karijeru je započela kao novinarka. Danas kreira različite sadržaje, svaki prilagođen svom mediju, od copywritinga u oglašivačkoj industriji, preko pisanja knjiga i eseja, do angažiranih minipriča i kreativnih natuknica na društvenim mrežama. Britko i nerijetko duhovito oblikovanje ovih posljednjih dovodi je na prestižnu listu najutjecajnijih osoba na internetu u regiji. Ova multitalentirana autorica strastveno se bavi i fotografijom koja je, baš poput njezinog pisanja, iznimno intimna, čak i kad interpretira otvorene prostore.

‘Putovanje desnom hemisferom’ Zoran Žmirić (Hena com)

Kažu da nije poznato je li uzbudljiviji i pustolovniji život vodio talijanski crtač stripova Hugo Pratt ili njegov junak Corto Maltese, čija se biografija prepričava kao da je bio stvarna osoba. Kako god bilo, nadahnuli su junaka ovog romana na pustolovinu – odnosno autora Zorana Žmirića za ‘Putovanje desnom hemisferom’. Iz poglavlja u poglavlje junak ove proze prelazi most između vidljivog i nevidljivog svijeta jer su svi njegovi prevaljeni kilometri zapravo osobna potraga u kojoj geografija sudjeluje samo da bi mapirala odgovore na pitanja koja sebi postavlja čovjek obdaren znatiželjom.

‘S junakom Zorana Žmirića putovat ćemo prugama, karavanama, brodovima; ploviti i hodati pustinjama, morima, otocima, tundrom, planinama i šumama; zateći se u egzotičnim okruženjima i u mističnim situacijama s osobenjacima, mudracima i umrlima koji i dalje žive, i pritom u manuskriptima i zapisima drevnih civilizacija, ali i u ljudima i u prirodi, otkrivati odgovore na pitanja o slobodi, odanosti, vječnosti, bogatstvu, prolaznosti, istini – ali i o sebi samima’, poručuju iz Hena coma.

Zoran Žmirić rođen je u Rijeci 1969. godine. Član je Hrvatskog društva pisaca, prevođen na engleski, talijanski, poljski, slovenski i ukrajinski. Dosad je objavio niz knjiga, od kojih je najzapaženiji bio antiratni roman ‘Blockbuster’ iz 2009. u izdanju VBZ-a. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, između ostaloga nagrade Književno pero za knjigu godine koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo, te dobitnik Godišnje nagrade Grada Rijeke za stvaralački rad i posebna dostignuća u kulturi (2011.). Živi i radi u Rijeci.

Tjedni književni pregled

Izvor: Promo fotografije / Autor: VBZ

‘Dnevnik jednog nomada’ Bekim Sejranović (VBZ)

Posebnost nove knjige Bekima Sejranovića ‘Dnevnik jednog nomada’ je u tome što je to dnevnik u kojem govori u svom životu od 2011. do 2016. godine, ali i putopis, jer piše o pedesetak mjesta koja je posjetio u tom razdoblju, brojnim književnim promocijama, festivalima i susretima s kolegama, prijateljima, ženama, ali i o knjigama koje je pročitao, pa čitatelj njegovim očima čita te knjige.

Bekim Sejranović je bosanski pisac rođen u Brčkom 1972. Godine 1985. seli se u Rijeku te pohađa pomorsku školu i studira kroatistiku. Od 1993. živi u Oslu u Norveškoj te je na historijsko-filozofskom fakultetu magistrirao južnoslavenske književnosti. S norveškog je preveo između ostalog djela Ingvara Ambjørnsena i Frodea Gryttena, a priredio je i preveo antologiju norveške kratke priče ‘Veliki pusti krajolik’. Autor je studije ‘Modernizam u romanu ‘Isušena kaljuža’ Janka Polića Kamova’, knjige kratkih priča ‘Fasung’, kao i romana ‘Nigdje, niotkuda’ (za koji je dobio nagradu Meša Selimović), ‘Ljepši kraj’ i ‘Tvoj sin Huckleberry Finn’. Romani i kratke priče prevedeni su mu na više stranih jezika: norveški, engleski, slovenski, makedonski, njemački, češki, talijanski i poljski.

‘Me’med, crvena bandana i pahuljica’ Semezdin Mehmedinović (Fraktura)

‘Me’med, crvena bandana i pahuljica’ najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje duboko ponire u međuljudske odno­­se, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vlastitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. ‘Ovo je knjiga koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije i kada smo potreb­­ni najmilijima. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, ‘Me’med, crvena bandana i pahuljica’ koktel je vlastitih slabosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najve­će i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje’, poručuju iz Frakture.

Semezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pjesnik je i esejist, radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Objavio je, između ostalog, knjige ‘Sarajevo Blues’, kultnu proznu zbirku koja tematizira početak rata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, i ‘Devet Alexandrija’. Od 1996. živi u Sjedinjenim Američkim Državama.

‘Zovite me Esteban’ Lejla Karamujić (Sandorf)

Kroz devetnaest priča ove nagrađene zbirke - nagrada ‘Edo Budiša’ za najbolju zbirku kratkih priča na području s kojeg nije potreban prijevod na hrvatski jezik, 2016. - pratimo emocionalni put junakinje od nepouzdanih sjećanja na rano preminulu majku, preko djetinjstva s ocem alkoholičarem kojeg nikad nema, baka i djedova koji se lagano rasipaju i umiru pred njezinim očima, zemlje koja se raspada, svijeta koji se mijenja, pa sve do otkrivanja seksualnosti i briga koje donosi egzistencija. Motiv majke kao da se provlači kroz sve njih poput sveprisutnog spiritus movensa i nenametljivo nas provodi kroz emocionalni život junakinje, upoznajući nas pritom s predratnim, ratnim i poratnim Sarajevom, rajom, miješanim brakovima, Šidom kao mjestom izbjeglištva, hospitalizacijom u psihijatrijskoj bolnici – s Erosom i Tanatosom.

‘Zbirka Lejle Kalamujić autentično je svjedočanstvo o sudbini obitelji čije je ispisivanje svojevrstan čin hrabrosti i suočavanja s onim najmračnijim, najtežim u čovjeku’, smatra nakladnik Sandorf.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi