'SJEĆANJE ŠUME'

Karakaš se u novom romanu vraća u Liku i suočava s djetinjstvom

  • Autor: Hina/V.I.
  • Zadnja izmjena 25.01.2017 13:46
  • Objavljeno 25.01.2017 u 13:46
Damir Karakaš

Damir Karakaš

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić/PIXSELL

Novi roman istaknutog književnika Damira Karakaša 'Sjećanje šume', predstavljen u utorak u Zagrebu, novi je povratak toga autora u mjesto njegova odrastanja, Liku, u kojemu se ovaj put fokusira na djetinjstvo, kao zagonetno i mračno mjesto njegovih emocionalnih i duhovnih ishodišta

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Sandorf, čiji je glavni urednik Ivan Sršen istaknuo kako je riječ o devetoj knjizi toga autora i četvrtoj objavljenoj u izdanju Sandorfa.

'Karakaš svakih nekoliko godina objavi po jednu knjigu i uvijek izazove novo zanimanje. U svakoj je jedan od glavnih likova Lika i svaka nosi prepoznatljivu karakaševsku perspektivu koja uvijek iznenadi i donese puno toga novog', kazao je Sršen na predstavljanju u Kinu Europi.

O knjizi je uvodno govorila književna kritičarka Anera Ryznar. Kazala je kako ta knjiga predstavlja 'hodogram jednog djetinjstva u Lici' u kojemu Karakaš 'sustavno otvara prostor za začudno, poetsko i egzotično'.

Taj je hodogram ispričan kroz 33 priče čije vezivno tkivo predstavlja glas pripovjedača u prvome licu – autorovo dječje 'ja'.

'Poglavlja u tom romanu mogu se čitati i kao samostalne priče od kojih svaka, bez obzira koliko kratka bila, sadrži neku narativnu jezgru, fabularnu košticu oko koje se strukturira naracija a svaka ima neko razrješenje na kraju po čemu je Karakaš specijalist', napomenula je Ryznar.

Priče su čvrsto povezane likovima, ličkim kronotopom, atmosferom i stilom, kao i kronologijom, mada protok vremena nije eksplicitno naznačen ali se može pratiti kroz proces sazrijevanja njegova protagonista, što priči daje potreban pomak, dodala je.

Ivan Sršen, Anera Ryznar i Damir Karakaš

Ivan Sršen, Anera Ryznar i Damir Karakaš

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić/PIXSELL

Damir Karakaš (1967.) napisao je još knjigu putopisa 'Bosanci su dobri ljudi' (1999.), romane 'Kombetari' (2000.), 'Kako sam ušao u Europu' (2004.), 'Sjajno mjesto za nesreću' (2009.) i 'Blue Moon' (2014.); zbirke priča 'Kino Lika' (2001.), 'Eskimi' (2007.) i 'Pukovnik Beethoven' (2012.), te drame 'Skoro nikada ne zaključavamo' (2009.) i 'Snajper' (2013.).

Pisac koji je pozornost kritike i javnosti stekao svojim bespoštednim literarnim prikazima života u Lici, u svojem se novom romanu ponovno bavi krajem u kojemu je rođen i odrastao, obitelji, odnosom s ocem, ali s fokusom na djetinjstvo.

Sediment svijeta utilitarnosti ljudskog bića

Najavljen kao roman o djetinjstvu 'u kojemu se natječu strah i volja, dodiruju trauma, humor i poezija, roman kakvog svaki pisac ima pravo napisati samo jednom u životu', 'Sjećanje šume' knjiga je koju je Karakaš, kako je kazao, dugo osjećao u sebi.

'Ta se knjiga dugo sedimentirala u meni, trebalo mi je puno iskustva i strpljenja, jer u takvoj se knjizi kriju brojne opasnosti od naknadne pameti', kazao je.

Inspiraciju je potražio u slušanju, jer 'kod pisanja knjiga ne treba žuriti, nego strpljivo čekati taj neki, nazovimo ga, pravi trenutak osjećaja'. Upravo se na to odnosi naslov knjige, koji ipak nije smislio on sam - smislio mu ga je za jedne noćne šetnje pjesnik Branko Maleš.

Njegova je nova priča iznesena jednostavnim promatračkim jezikom dječaka-pripovjedača, bez osude i prosuđivanja, iz čijeg se lirskog pisma iščitava jedan duboko mračan odnos prema mjestu njegova odrastanja.

Pisac i kritičar Robert Perišić istaknuo je kako se taj roman ne bi trebalo svoditi samo na autobiografsko, 'jer on je nešto što ima korijene u autobiografskom ali se izdiže u klasičnu fikciju'.

'Unatoč svojoj autobiografičnosti, likovi postaju likovi jedne naracije koja na kraju slijedi pravila fikcije', pojasnio je.

Posebno se osvrnuo na dimenziju 'jednog svijeta apsolutne funkcionalnosti i utilitarnosti ljudskog bića, svijeta u kojemu je nelegitimno biti bolestan', svijeta čiju 'okrutnost i nemilostivost razblažava neka vrsta suspregnute i kontrolirane anegdotalnosti i humora'.

Nekadašnji novinar – godinama je radio kao novinar crne kronike Večernjeg lista – Karakaš je jedan od najzapaženijih pisaca hrvatske književne scene posljednjih petnaestak godina, knjige su mu prevođene na desetak jezika, zbirka priča 'Eskimi' ujedno je i prvi prijevod neke knjige hrvatske književnosti na arapski jezik, a jednu njegovu priču iz 'Pukovnika Beethovena' objavio je i kultni američki časopis za književnost iz San Francisca McSweeny's Quarterly.

Karakaš je i uspješan scenarist i dramatičar. Njegovu dramu 'Skoro nikad ne zaključavamo' postavio je u sklopu predstave Zagrebački pentagram 2009. na sceni ZKM-a redatelj Paolo Magelli; dramu 'Snajper' režirala je 2013. u ZKM-u Franka Perković, a u Abidjanu u Obali Bjelokosti na francuskom ju je postavio Ivica Buljan. Po knjizi 'Kino Lika' redatelj Dalibor Matanić snimio je film, a po romanu 'Sjajno mjesto za nesreću' postavio dramu u HNK Rijeka.

'Snajper' je nedavno premijerno bio izveden i u Makedoniji u režiji Dine Mustafića a najavljeno je i postavljanje na kazališne daske romana 'Blue moon' u režiji Borisa Liješevića. Karakaš trenutno radi na knjizi drama 'Avijatičari'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!