KRITIČKA RETROSPEKTIVA

Nasta Rojc - protivnica kodeksa građanske ženstvenosti

  • Autor: S. F.
  • Zadnja izmjena 11.04.2014 13:35
  • Objavljeno 11.04.2014 u 13:00
  • +4
  • +1

Izložba Naste Rojc

Izvor: Promo fotografije / Autor: Umjetnički paviljon

U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 15. travnja otvara se izložba Naste Rojc koja donosi djela ove nepravedno zaboravljene domaće umjetnice

Nasta Rojc ostat će upamćena kao poticateljica 'ženskoga' slikarstva u hrvatskoj umjetnosti prve polovine 20. stoljeća o čemu, osim njezina rada i brojnih dokumenata, svjedoči i činjenica da je bila inicijatorica osnutka Kluba likovnih umjetnica (1928.).

Izložba se organizira u povodu obilježavanja dviju značajnih slikaričinih obljetnica – 130. godišnjice rođenja i 50. godišnjice smrti.

Pomalo zaboravljena umjetnica ovom se retrospektivom vratila kući, u Umjetnički paviljon gdje je, uz Salon Ullrich, održala svoje prve samostalne izložbe.

U sklopu izložbe, od 15. travnja do 1. lipnja, bit će izloženo više od stotinu njezinih slika (većinom ulja na platnu) nastalih u razdoblju od 1902. do 1949. godine.

Među njima su i čuveni 'Autoportret u lovačkom odijelu' iz 1912., 'Autoportret s konjem' iz 1922. te slika 'Putnik' iz 1911.

Ne valja zaobići spomenuti ni djela iz zbirke Josipa Kovačića poput 'Autoakta iskopanih očiju', oko 1910. i 'Autoakta sred demonskih sila' (1908.).

Iz Umjetničkog paviljona istakli su da su za potrebe izložbe ponovno ušli u trag slikama koje su znane no kojima se, nakon retrospektive iz 1996. 'izgubio' trag.

Prije svega tu se radi o izuzetno važnom 'Simbolističkom autoportretu' (1914).

Nasta Rojc rođena je u Bjelovaru 6. studenog 1883. u uglednoj i imućnoj građanskoj obitelji, a umrla je u Zagrebu na svoj rođendan 1964. godine.

Usprkos protivljenju roditelja, upisala je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića u Zagrebu, a daljnje školovanje nastavila u Beču i Münchenu, gdje studira u klasi Heinricha Knirra. Nezadovoljna Knirrom, upisala je Heimannovu školu i satove crtanja akta pohađala s Miroslavom Kraljevićem. Za vrijeme školovanja družila se sa slikarima 'minhenskog kruga' Račićem, Becićem i Hermanom.
Kada govorimo o Rojc, svakako govorimo o umjetnici koja je pomicala granice i živjela izvan društvenih kanona.

Umjetnički paviljon

Umjetnički paviljon

Izvor: Promo fotografije / Autor: Umjetnički paviljon

Na roditeljskim balovima na kojima je, u skladu s kodeksom građanske ženstvenosti, trebala prisustvovati pristala je nagodivši se s ocem da joj zauzvrat omogući umjetničko školovanje. Pogodbena je bila i priroda njezina braka s Brankom Šenoom.

'Nasta Rojc bila je homoseksualna. Usprkos formalnom braku sklopljenom 1910. s prijateljem i kolegom Brankom Šenoom, od 1923. otvoreno živi u lezbijskoj vezi s Alexandrinom M. Onslow, časnicom britanske vojske koju upoznaje neposredno po završetku Prvog svjetskog rata. U njihovoj kući na Rokovom perivoju br. 6 u Zagrebu nalazio se umjetničin atelje koji je ujedno bio i salon, poput suvremenih mu pariških salona Gertrude Stein i Alice B. Toklas u Rue des Fleures, ili onoga književnice Natalie Clifford Barney i slikarice Romaine Brooks u Rue Jacob. Alexandrina Onslow kao članica Britanskog ženskog društva za transport ranjenika Prvi svjetski rat provodi na svim frontovima, a kraj rata dočekuje na Solunskom frontu. Sredinom dvadesetih godina, nakon zajedničkog boravka u Engleskoj i Škotskoj 1924. - 1925. godine, definitivno se nastanjuje u Zagrebu gdje do svoje smrti 1949. živi s Nastom Rojc', zapisala je o njezinu životu Leonida Kovač.

Izložba Naste Rojc u Zagrebu moći će se razgledati sve do 1. lipnja.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!