Dobitnik Nagrade Janko Polić Kamov za najbolju knjigu godine Hrvatskog društva pisaca je Robert Međurečan za roman "Tako neka bude", objavljeno je u ponedjeljak u Rijeci.
Žiri Nagrade Janko Polić Kamov za 2025. godinu činili su Nadežda Čačinovič, Irena Matijašević i Edo Popović, a od 90-tak pristiglih radova na natječaj, među finaliste su odabrali, uz Međurečana, Sandru Antolić za roman "Hrvatska mati", Pavla Pavličića za roman "Ti si ja", Marinu Šur Puhlovski i roman "Adam" te Evelinu Rudan za zbirku poezije "Polja, slama, žudnja".
Kako je tijekom svečane dodjele nagrade naveo predsjednik Hrvatskog društva pisaca Edi Matić, dodjela ove nagrada je pokrenuta u HDP 2014. godine inicijativom Dražena Katunarića i Jadranke Pintarić. Poželjno je da djela koja sudjeluju u natječaju imaju elemente inovativnosti i subverzivnosti, naveo je Matić, dodajući da radovi izabrani u finale nagrade pokazuju da još uvijek ima strasti kod hrvatskih pisaca.
vezane vijesti
Sučeljavanje politeizma i monoteizma
U obrazloženju žirija za nagrađeni Međurečanov roman "Tako neka bude", u izdanju izdavačke kuće Sandorf stoji da je to akcijski povijesni roman koji interpretira razdoblje Judeje u prvom stoljeću, iz perspektive mladog Židova Eleazara, koji staje na stranu Rima, iako je nekoć pripadao sekti radikalnih židovskih pobunjenika protiv rimskih namjesnika i Židova poslušnih rimskoj vlasti.
"Roman sučeljava politeizam i monoteizam, rimsku vlast sklonu praktičnom unaprjeđivanju života gradnjom akvadukata i škola te židovsko iščekivanje spasenja i okrenutost duhovnosti. U atmosferi stalne gladi, ropskog rada i nasilnih smrti protječe tegobni svakodnevni život puka: isluženih vojnika, sućutnih bludnica, gubavaca te se stvara slika razdoblja do početka Isusovog javnog djelovanja", navedeno je.
"U ovom, za našu književnost, jedinstvenom pothvatu Međurečan je, osim iznimno uvjerljive autentizacije vremena-prostora, pokazao i velik dar za priču jer posrijedi je roman jake priče s elementima romana ideja, a moguće ga je usporediti i s epskim napeticama i povijesnim rekonstrukcijama iz filmske umjetnosti. Narav same teme dovoljno je provokativna da dovodi na skliski teren između hereze, blasfemije i naglašavanja temeljnih poruka kršćanstva", stoji u obrazloženju.
"Riječ je o djelu koje u mnogočemu nadilazi okvire standardnih čitateljskih očekivanja jer na maštoviti i hrabar način fikcionalizira same temelje na kojima počiva judeo-kršćanska civilizacija, krajnje domišljeno spajajući kritički stav s afirmacijom ljudskih vrijednosti", ocjena je žirija Nagrade Janko Polić Kamov.
