uzlet online knjižara

Je li moguće da nakon kraha Algoritma Hrvati počnu kupovati knjige na internetu?

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 03.08.2017 09:08
  • Objavljeno 03.08.2017 u 09:08
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ministarstvo kulture na zadnja dva natječaja kojim potiču poduzetništvo u kulturi znatna sredstva usmjerilo je prema izdavačima i njihovim projektima na internetu. Znači li to renesansu online knjižara i hoće li u Hrvatskoj nakon sloma knjižarskog lanca Algoritam MK ljudi pohrliti po knjige u online knjižare, za tportal analiziraju Seid Serdarević iz Frakture i Mišo Nejašmić iz Zajednice nakladnika i knjižara

Nešto manje od četiri milijuna kuna Ministarstvo kulture nedavno je dodijelilo programima Poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini. Poticaje je dobilo 45 projekata, među kojima najviše, po 210 tisuća kuna, Superknjižara d.o.o. za redizajn stranice i marketinšku kampanju te Znanje d.o.o. za razvoj i unaprjeđenje knjižarske djelatnosti.

Ministarstvo je odobrilo i dva milijuna za 62 programa i projekta Poduzetništva u kulturi za 2017. godinu, koji se daju za poslovne aktivnosti subjekata malog gospodarstva. U pitanju su bespovratna sredstva za koje su predviđeni iznosi od 20 do najviše 100 tisuća kuna. Najveće su iznose i tu dobili programi s područja nakladništva i izdavaštva, budući da isto, kako je podsjetilo Ministarstvo, trenutno prolazi kroz krizno razdoblje.

Seid Serdarević, vlasnik zaprešićke Frakture, od Ministarstva je poticaj u iznosu od 110.500 kuna dobio za primjenu CRM-a, programa za upravljanje odnosima s kupcima / klijentima u mrežnoj prodaji, promidžbi knjiga i poticanju čitanja, kao i 60 tisuća kuna za organizaciju i promidžbu književnih događanja. Za poslovanje na webu kaže da je nešto u što ulaže otkako je 2002. pokrenuo svoju izdavačku kuću.

'Fraktura je online od svog osnutka, a prije nekoliko smo dana pokrenuli našu najnoviju, četvrtu web stranicu kako bismo bili još pregledniji, još brži i još sigurniji za naše kupce', kaže Serdarević dodajući kako internet iz godine u godinu postaje sve većim izvorom prodaje i kupnje svega, tako i knjiga.

'Jednostavno, život je danas neraskidivo vezan uz internet, a naše iskustvo je pokazalo da se ljudi, kad su u pitanju novi naslovi, sustavno sve više oslobađaju i sve ih češće nabavljaju online tako da je neizbježno pratiti ih i osiguravati im uvijek nove i bolje načine dolaska do naših proizvoda, odnosno osiguravati da se u moru svih ostalih informacija na internetu netko odluči upravo za nabavku knjige. To je ipak klasičan proizvod, ali i dan-danas prijeko potreban, kao što je bio i ranije. Samo ga kupcima treba predstaviti na nove načine', objašnjava Serdarević.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić za spomenuta nedavna dva natječaja Ministarstva kulture kaže kako su 'rijetki primjeri gdje se pokušava sufinancirati i poticati razvoj infrastrukture na internetu'.

'Takva su ulaganja, što se promocije i plasmana knjige tiče potrebna stalno jer zaostajanje razvoja na tom području drastično smanjuje potencijale koje nam budućnost nosi. S jedne strane, to je ta mogućnost da s bilo koje točke u Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu možete unutar par dana ili u realnom vremenu doći do bilo koje knjige koja je trenutno u ponudi. Takvo nešto prije dvadesetak godina bilo je nezamislivo. Ovo je bitna komponenta u mjerama koje su Ministarstvu na raspolaganju, a koje osiguravaju da knjige budu što dostupnije kupcima i čitateljima, a time i da oni koji se knjigama bave opstanu i prosperiraju', kaže Nejašmić iz izdavačke kuće Jesenski i Turk u čijem je vlasništvu Superknjižara.

Seid Serdarević i Mišo Nejašmić

Seid Serdarević i Mišo Nejašmić

Izvor: Pixsell / Autor: zarko basic/anto magzan/pixsell

Uz održavanje i razvoj infrastrukture koja promovira i prodaje knjigu, na webu i uopće, dodaje, izuzetno je važno poticati proizvodnju što većeg broja naslova kako bi se došlo do količina i brojeva koji mogu dovesti do kvalitetnijeg i samoodrživog funkcioniranja cjelokupne branše.

'Rezultati će biti bolji kad se bude radilo više i punim potencijalom te kad, s većim brojem naslova koji su dostupni većem broju čitatelja, dođemo do standarda kojeg vidimo u zemljama s kojima bismo se voljeli uspoređivati. Poticaj razvoju web infrastrukture bitna je karika u lancu djelovanja kojim bi se relativno brzo moglo doći do tih ciljeva', kaže Nejašmić.

U zadnjih osam godina, napominje, istraživanja pokazuju da je udio prodaje knjiga putem interneta između tri i pet posto.

'U zadnjih dvadesetak godina bilo je više pokušaja da se taj kanal ozbiljnije iskoristi u izdavaštvu, ali velik broj web knjižara nije se uspio održati, kao ni aplikacije na tom tragu. Superknjižara, s druge strane, koja je od početka zamišljena kao internetska knjižara, dakle, logistički i razvojno u fuknciji toga tipa prodaje, održala se i radi već 17 godina. Najstariji je živući projekt takve vrste s najvećim udjelom u tržištu domaće knjige prodane preko interneta', kaže Nejašmić dodajući da vjeruje da Superknjižara uspjeh duguje upravo tom svom fokusu na internetsku prodaju.

'Velik broj projekata online knjižara propao je jer su bili ili popratni projekti (fizičkih) lanaca knjižara ili nedovoljno logistički organizirani pokušaji bez ozbiljne perspektive', zaključuje Nejašmić i upozorava da je jako teško preživjeti, a pogotovo prosperirati u knjižarstvu na interentu bez stalnog razvoja i pronalaženja novih odgovora na trendove koji se odvijaju na tom prostoru.

'Kriza u nakladništvu zadnjih osam godina rezultirala je smanjenjem objavljivanja novih naslova što je trenutno najveći problem kako za zemaljske tako i web knjižare', kaže.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!