Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, nedavno je izjavio da se Hrvatska jako dobro postavila na sceni filmskih poticaja, pruživši vrhunsku uslugu, atraktivne lokacije i tečnu i hitru administraciju, što joj je donijelo reputaciju i niz važnih poslova, ali i značajan prihod. S dosadašnjim poticajima generiran je prihod od oko 330 milijuna kuna - samo su 'Igre prijestolja' donijele Hrvatskoj skoro sto milijuna kuna - što po njegovu mišljenju znači da se radi o industriji koja unosi u proračun više nego što se za nju izdvaja. Zato Hribar očekuje da će novom ministru kulture, kako je izjavio, snimanje novog, osmog nastavka najpopularnije SF serije svijeta u Dubrovniku, biti s jedne strane prilika, a s druge i obaveza, s obzirom na osiguravanje proračunskih sredstava. O daljnjim planovima HAVC-a i o čemu je razgovarao s novim ministrom kulture, Hribar govori za tportal
Govori se da bi veliki filmski Disneyjev znanstvenofantastični projekt, koji se priprema u Dubrovniku, mogao donijeti Hrvatskoj rekordnih 38 milijuna kuna. Što konkretno očekujete od Ministarstva kulture?
'Igre prijestolja', 'WinNetou' ili Bessonovo 'Jezero' donijeli su nam veće svote. Rekord je ulaganje po danu snimanja, projekt barata opakim budžetom. Vjerujemo i u rekordni publicitet za Hrvatsku kao turističku destinaciju svemirskih razmjera, a vidimo i domino efekt novih poslova. Od Ministarstva kulture koje je neposredno nadležno za sustav poticanja stranih ulaganja, očekujemo da ovaj posao sretno dovršimo, proteklu sezonu zatvorimo, a zatim i da napredujemo. Međunarodno povjerenje u filmskom poslu se dugo stječe, a bljeskovito gubi, nemate pojma kako ta otrcana poslovica ima stvaran, bolan smisao.
Jeste li već razgovarali o tome s ministrom kulture, kojem ste poručili da će se morati dosta angažirati oko toga jer je javna uprava zbog izbora već pet mjeseci u 'safe modeu'? Znate li ima li sklonosti prema filmu?
Ministar je pokazao spremnost da se sustav privlačenja stranih ulaganja nastavi, bez obzira na eventualni idejni zazor od američke kulture i uopće svu tu silinu novosti u njegovu životu s kojima se ovaj čas bori. U ovoj stvari upućeni smo jedni drugima pomagati, pomažući tako razvoj države. Kroz ovaj sustav dobivamo i novac, i reputaciju, i zaposlenja, tri stvari koje vrijede više od idejnih borbi. Održali smo dugi, pomalo svečani sastanak, i očito je da postoji osjećaj za dužnost i stvarna želja, bez obzira, recimo, na činjenicu da se ministru kulture 'Igre Prijestolja' ne sviđaju, što opet pripada svijetu ideja. U svijetu stvari, kao što bi rekao Platon, međutim, ostaju nacionalni prihod i promocija Hrvatske, države u koju se isplati ulagati i u kojoj se lijepo odmarati. Novi sustav hrvatskog filma do sada pamti nadležnost triju vlada i petero ministara kulture, i svi su do sada pomogli da dokažemo svoju vrijednost, kao zemlja stvaralačkih sloboda te osobito kao zemlja efikasnog poslovanja.
Također ste kazali da je s dosadašnjim poticajima od servisnih koprodukcija generiran prihod od oko 330 milijuna kuna, primjerice, samo od 'Igre prijestolja' više od sto milijuna kuna. Znači li to da filmski sektor, kojim rukovodi HAVC, u nacionalnu ekonomiju donosi puno više nego što povlači iz državnog proračuna te postaje lukrativna djelatnost?
Nacionalnu proizvodnju, u kojoj nastaju filmovi poput 'Zvizdana', 'Kosca', 'Svećenikove djece', 'Ti mene nosiš', 'Takva su pravila' ili 'S one strane', podesili smo sustavom HAVC-a tako da projektima osiguramo 50 posto ulaganja, a oni u proračun vrate sva ili gotovo sva državna sredstva, koja povuku kroz natječaj za audiovizualno stvaralaštvo o kojem odlučuje Hrvatsko audiovizualno vijeće. Ovu drugu liniju financiranja, o kojoj govorimo, a odnosi se na poticanje stranih ulaganja ili izvoz filmskih usluga, podesili smo tako da donosi isključivo financijsku dobit.
Četiri do šest mjeseci nakon snimanja i izvršene specijalističke revizije, naknadno suinvestiramo 20 posto prema odobrenom izvještaju o potrošnji. Na svaku kunu koju isplatimo, državni proračun je već povukao 1,5 – 3,7 kuna prihoda. To je izračun iz analize Instituta za javne financije, koji prati naše učinke. Financijski rast koji osjećaju filmski djelatnici, rentali (domaća poduzeća koja iznajmljuju tehniku) i svi uključeni u izradu i najam scenografije, da ne zaboravimo glumce i statiste, još je osjetniji. Za naše male filmske poduzetnike i samostalne djelatnike tih 150 - 200 milijuna dodatnih kuna godišnje znači neizmjernu okrepu i poslovanje na novoj razini. Audiovizualna industrija je za Hrvatsku jedro, makina razvoja, brojke su jasne.
Koje još benefite, osim novčanih, imaju hrvatski filmski djelatnici, odnosno zemlja u cjelini, od tih velikih koprodukcija i općenito od tog filmskog zamaha?
Proizvodnja u zadnje četiri godine, recimo, donijela je 120.000 noćenja u najboljim hotelima, i to izvan sezone. A na prvom mjestu je sljedeće: industrija je tim razvojem doživjela radikalnu decentralizaciju, a lokalne zajednice radikalnu inovaciju. Međunarodna sredstva uložena tijekom zadnje četiri godine potrošena su u sedam jadranskih i tri kontinentalne županije. Čitava Hrvatska snima, nastupa, iznajmljuje, zarađuje, uči. Hrvatski film nema sredstava za konjičke, ratne, povijesne, svemirske, letačke i podmorske prizore, naši filmaši razvijaju se zarađujući u recentnim spektaklima. Možda je još važnije koliko je svijet naučio o Hrvatskoj, pogledajte masu objava po ključnim svjetskim medijima, vezanih uz snimanja u nas, a i uz hrvatske domaće naslove. O Hrvatskoj se u svijetu van toga piše malo, još rjeđe pozitivno.
Po Hrvatskoj tijekom zadnje godine niču filmski uredi pri lokalnim upravama, sličnim tempom kao naša neovisna kina. Od ulaska u Europsku uniju, naša zajednica profesionalnih filmaša koja broji otprilike tisuću imena, izgubila je tri osobe koje su emigrirale. Sve tri zbog ljubavi, ne zbog posla. Posao migrira prema Hrvatskoj, stotine naših filmaša stiglo je u svijet, a nisu mijenjali adresu. Zarađuju svojom vještinom u svojoj domovini, kao sudionici globalnog filmskog posla.
Što bi još trebalo poduzeti kako bi se još više potaknuo razvoj filmske industrije u Hrvatskoj? Naime, prošle jeseni najavljen je projekt gradnje modernog filmskog studija na prostoru bivše vojarne u Jastrebarskom, koji bi se trebao finncirati sredstvima EU.
Treba nam ozbiljan filmski studio, sigurno je da ćemo tako utrostručiti prihode i izuzeti se od rizika dobrosusjedskih ponuda, rečeno u navodnicima, koje nastoje preuzeti naše lokacije i slomiti našu postojeću industriju, bilo da govorimo o panonskim ili balkanskim mejašima koji svi vole naše more kao svoje, a svoje nemaju. Naši filmski ljudi, poligloti, marljivci i znalci zaslužili su zadržati ovaj posao u korist svojih obitelji i hrvatskog razvoja. Mislim da će to nova vlada razumjeti i da ćemo se dovoljno brzo kretati. U ovom trenutku zadovoljstva postoji jedna opasnost: da nas proguta neki gladni kolonizator. Lokalne vlasti ponekad kao da gube iz vida činjenicu da žive u zajedničkoj državi s ostalim županijama i s glavnim gradom, što god mislili o njemu. Ravnoteža otvorenosti prema svijetu s jedne i svijest o nacionalnom interesu s druge strane, to je Zen razvoja.
Budući da je hrvatski film postao prepoznatljiv na značajnim europskim festivalima, spomenimo samo posljednje – Matanićev 'Zvizdan' i Ogrestin 'S one strane', i da se o HAVC-u govori i izvan naših granica, jeste li taj model HAVC-a uspjeli na neki način 'patentirati', odnosno kapitalizirati'?
Šalimo se da ćemo uvesti tarifu za međunarodne konzultantske usluge. Većina reformi koje druge kinematografije poduzimaju u posljednje dvije godine, osobito u istočnoj EU, u zoni od Baltika do Egejskog mora, imaju etiketu: Tako to rade Hrvati.
Možda nam je reputacija pretjerana, ali Hrvati su nova moda. I po filmskim djelima i po filmskoj politici. Razvijali smo se nakon razdoblja diskontinuiteta i stagnacije, čime se pokazalo da je svako zlo za neko dobro: novi smo, prilagođeni 21. digitalnom stoljeću. Mali smo sustav koji potiče velike talente. HAVC je jedina kulturna ustanova u RH i jedini filmski centar u EU koji za svoje održavanje troši manje od šest posto svog proračuna. Naše politike razvoja scenarija i projekata, a osobito one manjinskih koprodukcija, društvena su igra u kojoj Hrvatska redovito pobjeđuje. Iznimno privlačimo sredstva nadnacionalnih i nacionalnih EU fondova u hrvatske projekte, a posljednjih 20 mjeseci jak je tempo nagrada i nastupa na najvećim festivalima. Puno festivala u EU u ovom trenutku želi specijalni hrvatski program, od Grčke do Danske. Uspjesi 'Pravila', 'Zvizdana', 'Picnica', 'Belladone', a sada i u Berlinu nagrađenog 'S one strane', oživjeli su interes za čitav niz nedavnih filmova, kao i onih koji su pred svjetskom premijerom. O hrvatskom filmu se piše kao o umjetničkom pravcu, cijela filmska scena se na prvi pogled zaljubila u Ogrestin film, u Kseniju Marinković, a zatim, očekivano, i u Tihanu Lazović, mladu EU zvijezdu, ovjenčanu titulom.
Jeste li u Berlinu uspjeli realizirati i neke druge značajne poslove?
S Norvežanima pregovaramo o velikom piratskom filmskom spektaklu, uskoro počinje snimanje dvaju filmova s danskim kolegama, najvećim ulagateljima u našu kinematografiju. Uz skandinavske, njemačke i francuske koprodukcijske partnere, ove godine su nam u fokusu Poljska i baltičke zemlje, s kojima godinama surađujemo kroz zajednicu Film nove Europe, gdje sam član upravnog odbora. Klub 'najbolje prakse', globalna organizacija dvadesetorice, čiji sam član po pozivu od prije tri godine, približio nas je Kanadi, Australiji i Latinskoj Americi, s kojom smo inače bliski. Naš oslonac u Latinskoj Americi je prirodan, Čile, zemlja hrvatskih priča, pripovjedača, poduzetnika. Naša organska filmska regija je Hrvatska/Slovenija/sjeveroistočna Italija gdje napredujemo kroz program re-act i nakon puno rada prve projekte razvijamo prema prvom danu snimanja. Radi se sveukupno o tome da hrvatske autore i filmove uvedemo na globalne razine financiranja i u zonu globalne javne pažnje, dalje od same Europe. Inicijativa ima puno, da ne nabrajam, EU se pretrpava inicijativama, važno je znati kad se treba samo nasmiješiti, a kad uprijeti tutta forza. Mi smo mali brod na velikom moru, izgleda mi da plovimo s dobrim vjetrom.
