PREGLED GODINE

Što je obilježilo domaću filmsku scenu u 2019.? Od zatvaranja kina Europa do velikih priznanja domaćim filmašicama

  • Autor: T. B./Hina
  • Zadnja izmjena 28.12.2019 17:31
  • Objavljeno 28.12.2019 u 10:32
tportal

Izvor: Društvene mreže / Autor: Kino Europa

Domaći film je 2019. doživio neke sjajne i neke manje blistave trenutke, no nema nikakve sumnje kako je zatvaranje kina Europa obilježilo ovu godinu

Na redovitom kino repertoaru u 2019. bilo je 12 hrvatskih dugometražnih igranih filmova, domaći uradci redoviti su na međunarodnim festivalima, no ova će se godina u filmskim krugovima pamtiti po tome što je Zagreb, u kojemu se od devedesetih do danas zatvorilo niz kino dvorana, ostao i bez kina Europa.

  • +16
  • +13

Prosvjed za kino Europu

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić/tportal.hr

Zagrebačka Gradska uprava odlučila je umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival (ZFF) ne produžiti ugovor o zakupu i iseliti to kino, poručujući da ga treba što prije obnoviti. Nezadovoljni time brojni su se građani okupili na dva prosvjeda, a potporu su izrazili i mnogi istaknuti pojedinci te predstavnici hrvatskih i europskih institucija.

Netom prije završetka selidbe, Trgovački sud u Zagrebu odlučio je da se ne treba napustiti prostor do pravomoćnog okončanja postupka ili drukčije odluke suda, no zbog nemogućnosti kontinuiteta programa ZFF ipak vraća ključeve kina Gradu.

Ubrzo nakon toga oko kina su postavljene skele, iako radovi još nisu počeli. Iz Grada ne govore u kojoj je fazi najavljena obnova, no mediji pišu da konzervatorska i projektna dokumentacija još nije izrađena, niti u proračunu za 2020. postoji stavka za renovaciju kina.

Zatvaranje kina izazvalo je niz poteškoća domaćim festivalima i manifestacijama koje su morale mijenjati lokaciju održavanja, od Festivala tolerancije i Animafesta do Zagreb Film Festivala i Human Rights Film Festivala.

Novi filmovi Brešana, Vrdoljaka, Nuića i Dane Budisavljević

Premda su ove godine nove filmove imali afirmirani hrvatski redatelji, od Antuna Vrdoljaka i Vinka Brešana do Antonija Nuića, najveću pozornost izazvala je Dana Budisavljević s dugometražnim prvijencem ‘Dnevnik Diane Budisavljević’.

Ta istinita priča o ženi koja je tijekom Drugog svjetskog rata spasila oko deset tisuća srpske djece iz nacističkih logora je sa šest nagrada bila apsolutni pobjednik na festivalu u Puli, a proglašena je i najboljim prvijencem na festivalu u Cottbusu.

  • +6
  • +3

Dnevnik Diane Budisavljević

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hulahop

Film je u kinima bio jedanaest tjedana i došao do više od 31 tisuću gledatelja, zajedno s projekcijama na Pulskom filmskom festivalu. Još se uvijek prikazuje u Srbiji, gdje je dosad imao više od 22 tisuće gledatelja te u BiH (skoro dvije tisuće).

Veliku pozornost izazvao je i ‘General’ Antuna Vrdoljaka, biografska drama o Anti Gotovini koja je imala najviše gledatelja u kinima - njih oko 75 tisuća. Film prikazuje njegov život, od mladosti, preko dana provedenih u francuskoj Legiji stranaca i Kolumbiji do povratka u ratom zahvaćenu Hrvatsku i kasnije suđenja na Haškom sudu.

Brešanov film ‘Koja je ovo država?’ premijeru je imao krajem prošle godine, nakon velike konferencije za novinare simbolično održane u Todorićevim, Kulmerovim dvorima, no u kinima je igrao u ovoj godini, ostvarivši gledanost oko 60 tisuća ljudi.

Od SF filma za djecu do zombie-komedije

Oko 29 tisuća gledatelja vidjelo je film ‘Moj dida je pao s Marsa’, SF film za djecu Dražena Žarkovića i Marine Andreje Škop, priču o djevojčici koja mora spasiti svoju djelomično vanzemaljsku obitelj.

Prvu hrvatsku zombie-komediju, ‘Posljednji Srbin u Hrvatskoj’, dugometražni igrani prvijenac Predraga Ličine, u kinima je vidjelo oko 28 tisuća gledatelja.

  • +8
  • +5

Posljednji Srbin u Hrvatskoj

Izvor: Promo fotografije / Autor: Kinorama

Kina su prikazivala i film Antonija Nuića ‘Mali’, nastavak omnibusa ‘Seks, piće i krvoproliće’ iz 2004., njegova trećeg dijela o četvorici kvartovskih prijatelja, koji je nagrađen kao najbolji na prošlogodišnjoj Puli.

Početkom godine igrao je i ‘Za ona dobra stara vremena’ Eduarda Galića, a ove godine počelo je snimanje novog dugometražnog filma tog redatelja, ratne drame ‘Šesti autobus’, koja dolazi u kina 2021.

Bio je tu i film ‘Dopunska nastava’ Ivana Gorana Viteza, koji je dosad vidjelo oko 5,5 tisuća gledatelja, priča o talačkoj krizi u jednoj osnovnoj školi, uvrštena i na festival u Palm Springsu, koji se održava početkom iduće godine.

  • +28
  • +25

Svečana premijera filma 'Dopunska nastava'

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Igrali su i filmovi ‘Dom’ Darija Pleića, egzistencijalna drama na temu deložacije i ljubavi te ‘Lada Kamenski’ Sare Hribar i Marka Šantića, koji prati renomirane glumice na čitaćim probama za film, a prikazan je na nizu festivala, uključivši i onaj u Montrealu.

Neki su filmovi inspirirani drugim medijima - ‘Ufuraj se i pukni’ Ljubomira Kerekeša, nastao prema istoimenoj kazališnoj komediji Kerekesh teatra, te ‘Ideš? Idem’ Ljube Zdjelarevića koji je prvi put okupio Youtube zvijezde i najpoznatije influencere regije.

Podaci o gledanosti su sa stranice Box office Hrvatska, koja prikazuje filmove do 20. mjesta gledanosti.

U siječnju u kina stiže film ‘Glas’ Ognjena Sviličića, koji je svjetsku premijeru imao je na festivalu u Busanu, a čija se radnja fokusira na dječaka koji dolazi u katolički dom, no odbija se moliti jer je bijesan na cijeli svijet.

Ove je godine počelo i snimanje novog filma Zrinka Ogreste, pod radnim nazivom ‘Ljudi ne mogu letjeti’, koji je španjolski filmski portal FILMIN već uvrstio među 101 najiščekivaniji film 2020., a snima se i komedija apsurda ‘Po Tamburi’ Stanislava Tomića.

Hrvatski filmovi na međunarodnoj sceni

Osim što je Hrvatska bila u fokusu DOK Leipziga, na tom su uglednom festivalu prikazani još filmovi ‘Mačka je uvijek ženska’ Martine Meštrović i Tanje Vujasinović te ‘Toomas ispod doline divljih vukova’ Chintis Lundgren.

Mačka je uvijek ženska

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Bonobostudio

Hrvatski animirani filmovi tradicionalno su uspješni na međunarodnim festivalima, a među njima se ističe ‘Udahnut život’ Ivane Bošnjak i Thomasa Johnsona koji je od premijere u Oberhausenu bio na šezdesetak festivala, gdje je osvojio jedanaest nagrada, a uskoro ide i u Clermont-Ferrand.

Prikazan je i u Annecyju, uz filmove ‘Demonstracija briljantnosti u 4 čina’ Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova, ‘Toomas ispod doline divljih vukova’ Chintis Lundgren i ‘Ispod kojeg li su samo kamena ispuzali’ Daniela Šuljića.

‘Mater’, dugometražni film Jure Pavlovića imao je svjetsku premijeru u Talinu, na 'Black Nights' filmskom festivalu, a manjinska koprodukcija ‘Bosonogi car’ u Torontu.

Od manjinskih koprodukcija najuspješniji je film ‘Bog postoji, njeno ime je Petrunija’ Teone Strugar Mitevske, prikazan u glavnom programu Berlinala, a dobio je i nagradu Europskog parlamenta za najbolji europski film u 2019. Festivalski uspješan bio je i film ‘Šavovi’ Miroslava Terzića, među ostalim i u Berlinu.

Priznanja hrvatskim filmašicama

Godina u HAVC-u počela je razrješenjem na vlastiti zahtjev dotadašnjeg ravnatelja Daniela Rafaelića, a na tom mjestu zamijenio ga je Chris Marcich.

Nagradu Vladimir Nazor za filmsko stvaralaštvo dobili su Rade Šerbedžija za životno djelo, a Nebojša Slijepčević godišnju za dokumentarni film ‘Srbenka’.

Priznanja za svoj rad dobile su hrvatske filmašice - producentici Ankici Jurić Tilić uručena je koprodukcijska nagrada Eurimagesa, producentica Anita Juka izabrana je u izvršni odbor Europske filmske akademije, a Vanja Kaluđerčić za direktoricu prestižnog festivala u Rotterdamu.

Grand Prix ovogodišnjeg Animafesta u kratkometražnoj konkurenciji osvojio je film ‘Kisela kiša’ Tomeka Popakula, a u dugometražnoj ‘Ruben Brandt, kolekcionar’ Milorada Krstića.

Film ‘Ivana Grozna’ Ivane Mladenović najbolji je dugometražni film ZFF-a, ‘Posljednja slika o ocu’ Stefana Đorđevića najbolji međunarodni kratkometražni, a ‘Druker’ Rine Barbira najbolji u programu Kockice.

Na ZagrebDoxu najbolji je ‘Na planini’ Yanga Zhanga u međunarodnoj konkurenciji, a ‘Una Primavera’ Valentine Primavere u regionalnoj.

U ovoj su godini preminuli proslavljeni producent Branko Lustig, filmski i kazališni glumci Ivo Gregurević i Martin Sagner, redatelj Matija Vukšić, snimatelj Andrija Pivčević, nezavisni filmski autor Krunoslav Heidler.

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Mia Dimšić, Nina Badrić, Davor Bernardić, Marin Rozić…

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!