sukob oko rata

Emir Kusturica okomio se na nobelovku Hertu Müller: Alfred Nobel se prži u grobu!

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 27.10.2017 09:23
  • Objavljeno 27.10.2017 u 06:33
Emir Kusturica

Emir Kusturica

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Alberto Terenghi/Milestone Media/PIXSELL

Njemačka nobelovka Herta Müller i ovogodišnja glavna gošća 62. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga na tribini 23. listopada izazvala je oštre reakcije zbog komentara o opravdanosti NATO-ve intervencije u Srbiji 1999. Redatelj Emir Kusturica preko kolumne joj je poručio da govori jezikom vojnikinje i da se Alfred Nobel zbog njenih riječi 'prži u grobu'

Njemačka književnica Herta Müller, koja je Nobelom nagrađena 2009., gostovala je na tribini 'Logika 29. februara' u Jugoslavenskom dramskom pozorištu. U razgovoru sa srpskim književnikom i prevoditeljem Ivanom Ivanjijem te njemačkim piscem Michaelom Martensom govorila je o bijegu iz rodne Rumunjske 1987., na koji se i odnosi naziv tribine (datum koji je, kako i sama vjeruje, namjerno pogrešno napisan u njenoj putovnici, zbog čega je imala dodatnih administrativnih i drugih teškoća), zatim o prirodi komunističkih diktatura u istočnoj Europi, kao i o današnjim odnosima u svijetu te posebno o ulogama Rusije i NATO-a.

Herta Müller

Herta Müller

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Govoreći o NATO-voj intervenciji 1999., Müller je rekla kako je 'Srbija sama sebi nanijela zlo' i da njeni građani 'moraju živjeti s istinom da su sami sebi nanijeli patnju'. Time je izazvala negodovanje publike u prepunom Jugoslavenskom dramskom pozorištu, ali i burnu reakciju redatelja Emira Kusturice, koji je 25. listopada na portalu Iskra objavio kolumnu pod nazivom 'Jedan dan u životu Herte Müller'.

Organizatori Sajma knjiga napravili su grešku, piše Kusturica, jer su pozvali spisateljicu koja 'preferira vojnostrateški put do nacionalnog osviještenja' i 'radijaciju koju uranijske bombe ostavljaju u prostoru'.

'Trebalo ju je radije pozvati na vojnu paradu', zaključuje Kusturica u kolumni u kojoj za Müller tvrdi da 'u svoje ime i pod firmom Nobelove nagrade opravdava civilne žrtve':

'Doduše sve to čini, kako kaže, ne zbog sebe, nego u našu korist. Alfred Nobel se prži u grobu jer njegov laureat tvrdi da je upotreba dinamita i gorih naprava zdrava stvar za ljudski rod i osviještenje nacije!', piše Kusturica te optužuje Müller i da bi vjerojatno relativizirala oslobađanje Beograda od njemačke okupacije 1944. i pokušala ljude uvjeriti da je 'došlo vrijeme za podizanje spomenika nacističkim vojnicima' te da se čini kao da se 'još uvijek rve s vampirima koji do nje stižu u obličju Nicolaea i Elene Ceausescu'.

'Zbog te traume ona vjeruje kako su NATO-ve bombe po Srbiji osigurale da se oni nikada neće vratiti!', napisao je Kusturica, a nije jedini uvrijeđen riječima Herte Müller.

Oglasio se i njezin sugovornik te večeri Ivan Ivanji, koji je 24. listopada za Tanjug izjavio kako Müller o većini događaja na prostoru nekadašnje Jugoslavije devedesetih godina prošlog stoljeća 'nema pojma' te da je 'klasična žrtva njemačkih medija koji su izvještavali o raspadu SFRJ'.

Osim komentarom o NATO-vom bombardiranju Srbije 1999., Müller je negodovanje publike na tribini izazvala i usporedbom rumunjske diktature s Titovom Jugoslavijom, ali i ocjenom da je Vladimir Putin gotovo najveća prijetnja miru u svijetu, naglašavajući osobito njegovu politiku prema Ukrajini i Čečeniji.

Herta Müller tijekom tribine ispričala je i da joj je otac bio SS-ovac, a da joj je majka umrla od posljedica boravka u sovjetskom radnom logoru.

Ivanji, kojemu su roditelji Židovi ubijeni na početku Drugog svjetskog rata te koji je i sam bio zatočen u Auschwitzu i Buchenwaldu, rekao joj je da su radni logori u odnosu na koncentracijske bili sanatoriji, s čime se njemačka književnica složila.

'Bombardiranja samo pomažu režimima', rekao je Ivanji nakon književne večeri s Müller, dodajući da je baš to učinio i NATO bombardiranjem Beograda.

'Pomogao je Miloševiću. Narod se potom ujedinio oko nekog patriotizma i u mržnji prema NATO-u', rekao je Ivanji. 

Müller je publika na tribini u Jugoslavenskom narodnom pozorištu na koncu ispratila pljeskom kad je književnica poručila da svatko ima pravo na svoje mišljenje, da se ona ne ustručava iznijeti svoje te da je na pitanja odgovarala iskreno jer bi drugačije bilo nepristojno prema ljudima koji su je došli slušati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!