'S KOLEKCIJOM'

David Maljković otkrio nam je što sprema na velikoj izložbi u Rijeci i komentirao vruće teme: Priče s petokrakom i Titovim 'Galebom' su jeftina politika!

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 27.01.2020 16:00
  • Objavljeno 27.01.2020 u 11:04

Riječki MMSU osnovan je 1948., a kolekcija mu nikad nije prezentirana kroz stalni postav. Maljković će svojom izložbom zbirci, uz novu pojavnost, dati novo značenje, aktualnost i relevantnost, kažu iz MMSU-a

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karlo Čargonja

U sklopu programa Europske prijestolnice kulture Rijeka kao prvu veliku izložbu sprema onu Davida Maljkovića, Riječanina sa zagrebačkom adresom, koji će kolekciju gradskog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti predstaviti na netipičan način. Bit će to neka vrsta vraćanja duga Muzeju koji nikad nije imao svoj stalni postav, a uoči otvorenja 31. siječnja razgovarali smo s autorom o njegovom konceptu, ali i o tome što očekuje od Rijeke čiji su neki projekti za EPK, mada tek najavljeni, već izazvali burne rasprave

Sama ideja za izložbu 'S kolekcijom', kako nam uoči njenog otvaranja kaže David Maljković, postoji već duže vrijeme. Javila se odmah nakon dolaska Slavena Tolja na poziciju ravnatelja MMSU-a.

'Početna namjera bila je da se izložba pokaže na prijašnjoj lokaciji muzeja, ali zbog različitih dinamika i obaveza sve se nekako prolongiralo. U međuvremenu Rijeka je postala Europska prijestolnica kulture, muzej se preselio na novu adresu i Slaven je sugerirao da to prebacimo na 2020., odnosno da izložba postane dio programa EPK', kaže Maljković, čija će izložba na netipičan način predstaviti kolekciju MMSU-a. Bit će otvorenog tipa i graditi se kroz nekoliko suradnji, u nekoliko vremenskih sekvenci i na nekoliko lokacija. Jezgru će joj činiti Maljkovićeva prostorno-specifična intervencija, a kustosica je Ivana Meštrov.

'Sam koncept izložbe, odnosno njezin dio koji se odnosi na moju intervenciju u prostoru, već je na neki način afirmiran na mojoj samostalnoj izložbi 'With the Gallery' 2015., u talijanskoj galeriji Massimo Minini. Tada sam artefakte galerije, koji su vezani za nju, pozicionirao na volumen iznad očišta promatrača i taj isti princip je sada i na ovoj izložbi u MMSU', kaže Maljković.

  • +6
  • +3

David Maljković u riječkom MMSU postavlja izložbu 'S kolekcijom'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karlo Čargonja

Riječki muzej, podsjeća, nema stalni postav zbog jednostavnog razloga - manjka prostora, što će potrajati dok se do kraja godine ne useli u postojeću zgradu, odnosno na drugi kat.

Izložba 'S kolekcijom' zanimljiva je i zato što će, među ostalim, ugostiti nekoliko mladih umjetnika, Doru Budor, Noru Turato i Niku Mihaljevića.

'Na neki način ovu izložbu bi trebalo više gledati kao svojevrstan organizam i ona u svojem ponašanju uključuje različite aktivnosti i djelovanja. Volio bih naglasiti da su sva ta djelovanja ravnopravna bez obzira na svoj čin, bilo da se radi o konkretnoj intervenciji ili izložbi, ili da se radi o večeri kao formatu izraza ili pak o radionici sa studentima gdje se radi s tri grupe sudionika, studentima Akademije primijenjenih umjetnosti iz Rijeke, koje vodi Petra Mrša, WHW akademiji te Werkplaats Typografie. To je poslijediplomski studij za grafički dizajn i oni, uz samo sudjelovanje na radionici, također surađuju u razradi vizualnog identiteta izložbe u različitim fazama te u dizajniranju publikacije', kaže Maljković.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karlo Čargonja

Svima koji na izložbi sudjeluju, dodaje, uz samo problematiziranje kolekcije MMSU-a, bilo je bitno naglasiti i neka druga ponašanja i fenomene vezane uz pojam kolekcije i kolekcionarstva.

'U tom promišljanju pozicioniran je Muzej kristalne lubanje Nike Mihaljevića koji problematizira fenomen mitomanske eksploatacije pretkolumbovskih kristalnih lubanja, povezanih s majanskom kulturom i nadnaravnim moćima, u pop-kulturi 20. stoljeća. Također smo stvarali poveznice s nekim obiteljskim kolekcijama u gradu i izdvojili smo Vilu Ružić koju vodi Theodor de Canziani i radi se o jako vrijednoj zbirci od nacionalne važnosti koju će Nora Turato problematizirati kroz svoju praksu', kaže Maljković.

Intervencija Dore Budor, objašnjava, nastaje iz same potrebe muzeja da se naznači u okruženju koje je postalo građevinska zona.

'Pred ljeto sam imao sastanak s muzejom i oni su razmišljali o nekoj intervenciji na fasadi jer su, kao kuća, postali potpuno nevidljivi zbog građevinskih radova koji su zahvatili taj dio grada. Sugerirao sam im rad Dore koji je radila 2018. u Meksiku i koja se generalno fokusira na filmski jezik, odnosno Michelangela Antonionija i njegovu 'Crvenu pustinju' te na 'Blow-Up'. Dora problematizira upotrebu boje u filmu koju je Antonioni uspostavio, tako da ćemo imati privremeni znak, dok fasada ne krene u obnovu', najavljuje Maljković.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karlo Čargonja

Krajem veljače, u sklopu izložbe, MMSU će ugostiti i večeru s Igorom Rukavinom, Žarkom Violićem, Brankom Cerovcem, Damirom Čargonjom Čarlijem i drugim pripadnicima riječke umjetničke scene koji su bili značajni za Maljkovićevo umjetničko formiranje 1990-ih.

'To su ljudi koji su na neki način bili važni za moju raniju formativnu fazu. Pritom ne mislim na utjecaje vezane za umjetničku praksu, nego na pojedince koji su utjecali na tadašnje okruženje Rijeke i samim time oblikovali taj ambijent. Tu zapravo govorimo o produkciji smisla koja je u tim ratnim godinama bila itekako važna', kaže Maljković.

Igor Rukavina je, primjerice, tada otvorio jedan od najbitnijih klubova za elektroničku glazbu u regiji.

'DJ-i koji su puštali u najbitnijim svjetskim klubovima dolazili su u njegov Quorum Colours i bilo je jako hrabro u tim ratnim vremenima otvoriti tako ambiciozan klub. Žarko Violić tada je bio profesor kiparstva na Pedagoškom fakultetu, na kojem sam bio do odlaska na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, i on je bio važan za sve nas koji smo tada studirali jer je znao motivirati studente na intuitivan način. Branko Cerovac bio je kustos u Modernoj galeriji, današnjem MMSU, i bio je jedina osoba iz te institucije koja nas je pratila, nas, klince od dvadesetak godina koji su organizirali izložbe po gradu, u mom stanu itd.', kaže Maljković, a tada je studirao s Nikolom Ukićem, Tomislavom Ćurkovićem, Damirom Stojnićem i drugima.

Damir Čargonja je, objašnjava, 1990-ih bio bitan za galeriju Otvoreni krug u klubu Palach, u koju je dovodio autore koji se u to vrijeme nisu mogli vidjeti u Rijeci i Hrvatskoj.

'Na večeri će biti i Klas Grdić, umjetnik ključan za kasne 1980-e i 1990-e. Još uvijek se sjećam njegove izložbe u Malom salonu 1987., koja mi se jako urezala kao tadašnjem četrnaestogodišnjaku', kaže Maljković.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karlo Čargonja

Njegova izložba 'S kolekcijom' prva je velika izložba riječkog projekta Europske prijestolnice kulture, u sklopu kojega se kroz godinu namjerava provesti preko 600 događanja.

'Program je dosta gust', kaže Maljković.

'Uz sam MMSU, postoji cijeli niz drugih inicijativa koje nešto spremaju, recimo udruga Drugo more ima vrlo kvalitetan program. Očekuje nas i izložba Sanje Iveković, a koja nikad nije imala veću institucionalnu izložbu u Hrvatskoj. Imamo i cijeli niz umjetničkih intervencija u javnom prostoru izmještenih iz samog grada, a ipak čine cjelovitu sliku i dojam samog programa. U Voloskom imamo intervenciju Jirija Kovande, zaista odličnog umjetnika kojeg smo već imali prilike vidjeti u Malom salonu u Rijeci. Tu je i Mali Lošinj s intervencijom Liama Gillicka te Baška s arhitektom Smiljanom Radićem i Marcelom Correa', kaže Maljković.

Ti su programi, smatra, važni kako za sam trenutak u kojem se dešavaju, tako i kao investicija za budućnost jer to što se napravi 'na neki način postaje sam identitet institucija i udruga koje ih organiziraju, kao i identitet Rijeke'.

Neki od radova u sklopu Rijeke 2020 već su izazvali polemike i dosta pažnje. Jedna od njih je instalacija Ivana Kožarića, 'Stog sijena', koju je, nakon postavljanja na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske, netko spalio. Slaven Tolj, ravnatelj MMSU-a, odgovornog za produkciju instalacije, rekao je tom prilikom da je dobro da umjetnost otvara diskusiju, ali da nije dobro kad se uništava. Kožarićev rad bio je dio programske cjeline 'Doba moći' i smisao mu je bio propitati spremnost urbane Rijeke na toleranciju prema neočekivanoj ruralnoj pojavi usred grada.

'Očito je netko imao posve destruktivnu motivaciju i osjećao krajnju netrpeljivost prema stogu sijena u gradu. U najmanju ruku je neobično vidjeti, da ne kažem zastrašujuće, do koje mjere rušilačka energija može biti moćna', rekao je Tolj iz MMSU-a nakon incidenta. Maljković smatra da se takav vandalski čin može dogoditi bilo gdje.

'Ne bih to pripisivao stanju nacije, gradu ili državi', poručuje.

Bilo je, osim toga, već dosta komentara na račun rada Nemanje Cvijanovića, a koji će na Riječki neboder u svibnju postaviti petokraku. Pojedini se tome, kao naznaci socijalističkog nasljeđa grada i cijele zemlje, protive, kao i obnovi Titova Galeba i njegovoj prenamjeni u brod-muzej koja se planira u okviru projekta Rijeka 2020.

'Žalosno je to da moramo sada voditi razgovor o tome jer društvo nije dovoljno sazrelo. Socijalističko nasljeđe je nasljeđe antifašizma, a koji je temelj Europe i njene povijesti. Kada se govori o ova dva konkretna slučaja, govorimo ustvari o jeftinim političkim bodovima. U slučaju Galeba - on je poslužio oporbi da opstruira gradsku vlast, a u slučaju Nemanje Cvijanovića govorimo o populizmu da bi se neki ostvarili na sjednicama Sabora. Jedna je stvar kad netko piše komentare po društvenim mrežama i različitim portalima, a druga je stvar kad netko u Saboru, koji je stup društva, prebrojava nekome krvna zrnca. Mislim da je to nešto što bismo stvarno trebali prevladati', kaže Maljković.

Njegova izložba 'S kolekcijom' u riječkom MMSU trajat će do 20. travnja 2020.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!