'taj song ME poklapa kao ocean'

[ČUJ OVO] Pisac Sven Popović donosi nam pet pjesama za jesenje dane natopljene melankolijom

  • Autor: V. Ba.
  • Zadnja izmjena 24.10.2021 12:40
  • Objavljeno 24.10.2021 u 12:37
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Simunovic/PIXSELL

Popović otkriva što slušati dok je grad, kako kaže, 'suluda kombinacija boja i sivila'

Sven Popović napisao je novi roman. Radni naslov rukopisa je 'Mali i Levijatan'. Ne znamo još tko je taj njegov Mali, ne znamo ništa ni o Levijatanu, ali znamo da je roman tu, da je riječ o nekakvom magijskom realizmu, i da je rukopis upravo u fazi uređivanja. Popović se kune da je to potpuno drugačije od svega onoga što je do sada napisao (romani Nebo u kaljuži i Uvjerljivo drugi). Letimičan pogled na do sada objavljene odlomke romana dokazuju da je tome doista tako. Pa, ako do sada niste vjerovali da Sven doista može napisati nešto što ne uključuje urbane motive, hrpu glazbe, pijane tulume i njega kao protagonista (mada će on uvijek reći kako to nije on) - probajte pročitati i ovo.

Sad kad smo to otkrili, vratimo se na Popovićev poznati teren. Pisca smo nakratko odvratili od bdjenja nad svojim novim rukopisom te smo ga zamolili da podijeli s nama glazbu koju vrti posljednjih dana. U nastavku piše o, kako kaže, pjesmama za jesenje dane natopljene melankolijom, a pronaći će se u njegovoj selekciji i poneki song za aftere (navodno je taj koncept i dalje živ).

The National – Apartment Story

Neslužbena himna karantene vrti se na repeatu i ove jeseni, a nekako se uvijek dogodi da cimer i ja to pripiti pjevamo nakon još jednog radnog dana. Berningerov baršunasti bariton savršeno liježe u te sitne sate kad ste, iz sebi nepoznatog razloga, natopljeni melankolijom. Valjda je u pitanju ona famozna slavenska tuga. A možda je u pitanju teški regres jer se sve češće vraćam indie rock muzici koju sam slušao dok sam bio mlad. Dobro, mlađi. Bilo kako bilo, Apartment Story mi se vratio i krasi mi dane, kao što sam Berninger veli: on a different day, just like this one.

Izvor: Društvene mreže

Jean Dawson – Power Freaks

Nepobitna je činjenica da starimo. Starimo i ne idemo ukorak s mlađim generacijama. Power Freaks Jeana Dawsona je nepogrešivo Gen Z pjesma, a mene je na neku foru vratila u dane kad sam igrao Tony Hawk's Pro Skater 2 i brijao na Bad Religion, Lagwagon, Green Day i cijelu plejadu (pop) punk bendova. Uglavnom, pjesma je fina kombinacija popa, low fi estetike, rapa i skate punka. Znam, zvuči nespojivo, dobro, zvuči grozno, ali funkcionira. Nevjerojatno zarazna i bolno naivna pjesma (slijedi odurni klišej) za razbijanje jesenje monotonije. Znate kaj? Nisu nimalo loši ti novi klinci, dapače.

Izvor: Društvene mreže

American Football – Never Meant

Goodbyes/ And the autumn night / When we realized / We were falling out of love. Uh, uvijek se naježim na te stihove. Valjda jer sam i sam toliko puta našao u toj situaciji, avaj. Znate onu scenu iz indie filmova s početka milenija gdje glavna junakinja ili junak leže na podu, pilje u strop, puše i razmišljaju o posljednjem u nizu ljubavnih brodoloma? E, super. Ova pjesma svira u toj sceni. Svaki. Put. A dobra je za pustiti si dok šetate gradom dok je grad ova suluda kombinacija boja i sivila.

Izvor: Društvene mreže

John Moods – Dance With the Night

John Moods je opskurni solo projekt Jonathana Jarzyna iz relativno opskurnog berlinskog benda Fenster. Znači, teški hipsteraj, ali neka. Ovaj biser od pjesme sam otkrio u seriji High Fidelity (boli me briga što mislite, Zoe Kravitz je beskonačno kul, točka) i svako mu se toliko vraćam. Dirljiva i topla pop kompozicija s pamtljivim castrato pratećim vokalima super je za sentiše (tako je, sentiše, a vratit ću i korištenje riječi plesnjak i sintagmu gala kit) i kraj aftera. Vjerujte mi.

Izvor: Društvene mreže

Klinika Denisa Kataneca – Prijateljstvo II

Tužni Dena i njegova Klinika pokidali su zadnjim albumom, Jada Jada. Toliko surove emocije dugo nisam čuo na jednoj ploči pa se ona, i dan-danas, više od godinu dana nakon što je izašla, i dalje često vrti u kućanstvu (imam sreće što je cimer Neno teški Katanecov fan, iako više voli Dadu Ćosića, ali o tome drugi put). Prijateljstvo II pjesma je koja raste, val za valom, sve do krešenda kad vas poklopi kao ocean, a vama nije teško sklopiti oči i pustiti da vas odnese tamo negdje, ma koga briga gdje.

Izvor: Društvene mreže

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!