Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Lector i prijevodu Gioije-Ane Ulrich Knežević, koja je i vodila razgovor s autorom na Ljetnoj pozornici Muzeja za mjetnost i obrt (MUO) u sklopu 5. ZBF-a.

Pisca je predstavila kao jednog od najznačajnijih i najzanimljivijih nizozemskih suvremenih autora, dobitnika niza prestižnih književnih nagrada čije su knjige prevedene na 29 jezika. Bivši pomoćnik apotekara, perač tanjura i izdavač, Grunberg je na književnoj sceni debitirao kao 23-godišnjak, međunarodno hvaljenim romanom 'Plavi ponedjeljci', koji mu je donio nagrade za najbolji i najprodavaniji prvijenac. Knjigu je kod nas objavio nakladnik Profil.

Osim što se bavi književnošću, Grunberg piše i kolumne za nizozemske, njemačke i američke novine, kao i blog, rekla je Ulrich Knežević. Napisao je više od 15-ak romana, među kojima se ističu još 'Tražitelj azila', 'Židovski Mesija', 'Naš stric', 'Srcem i dušom', 'Čovjek koji nije obolijevao' i 'Madež'. Objavljuje i pod pseudonimom Marek van der Jagt. Već dvadeset godina živi i radi u New Yorku.

Njegov roman 'Tirza' najavljen je kao ironičan i brutalan obračun s europskim građanskim životima obilježenim zakržljalim međuljudskim odnosima, nedostatkom ljubavi i nemogućnošću stvarnog dodira, čiji je glavni junak neurotičan, frustriran, sarkastičan i dekadentan, tzv. 'uljuđeni ksenofob'.

Autor je kazao kako svoje ideje dobiva uvijek 'iz života', promatrajući ljude oko sebe. 'Uvijek su to male priče, anegdote; za mene proces pisanja nije samo sjedenje za računalom, nego i sam život, promatranje. To je proces dolaženja do ideje. Život je mjesto inspiracije, morate samo biti spremni slušati', rekao je Grunberg.

Za njega je to, kazao je, 'jedan prirodan proces - pričam s ljudima, promatram ih, i ne prestajem ih promatrati'. 'Mislim da dobar romanopisac mora ponešto i razumjeti o ljudima, to je neka ambicija koju kao romanopisac i želiš imati - da razumiješ dušu. Naravno, moraš i čitati i biti zainteresiran za ljude jer to je ključ za pisanje romana, jednako kao i želja za znanjem; ja uvijek želim znati kako stvari funkcioniraju, to je neka prirodna radoznalost u pokušaju dolaska do priče', dodao je.

U 'Tirzi' se radi o odnosu oca i kćeri, no on sam nije otac, napomenuo je nadalje Grunberg, 'ali zapravo se radi o osobi srednjih godina, čije strahove i opsesije dijele i mlađi muškarci'.

Glavni lik njegova romana je Jörgen Hofmeester, koji vodi dosadan, miran život s voljenom kćeri Tirzom. Podredio ga je drugima; služio je djeci, ženi i poslu. No, postupno počinje gubiti sve što je u njegovu životu bilo sigurno. Jednoga dana na vratima njegove otmjene kuće pojavljuje se supruga koja ga je tri godine ranije napustila zbog mladenačke ljubavi. Istodobno, Hofmeester biva otpušten u izdavačkoj kući u kojoj je radio kao urednik, a Tirza otputuje u Afriku s momkom kojega Hofmeester smatra dvojnikom poznatoga terorista.

Autor je kazao kako njegov glavni lik nije čudovište, 'iako se u njemu probudi čudovište'. 'Za mene je to previše pojednostavljeno viđenje. Uvjeren sam da i čudovište ima neku priču koja se može ispričati i koja čak može biti simpatična. Naravno, moramo si priznati i da u svima nama možda čuči neko čudovište. Zapravo se cijela ta knjiga može gledati kao jedna velika obrana Hofmeestera, kao pokušaj objašnjavanja poteza koje drugi mogu smatrati odbojnima. On je samo netko koga pokreću strahovi pa čak i strah od usamljenosti', pojasnio je.

Pišući tu knjigu od samog je početka znao točno kamo želi stići: 'Kod nekih knjiga to je važnije nego kod drugih, a u ovoj sam knjizi točno znao kamo želim doći, kako ju želim dovršiti, kako želim dovršiti svoju misao', rekao je Grunberg.

Grunberg je jedan od 80-ak gostiju 5. ZBF-a koji se održava do 25. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt na temu 'Vrli novi svijet'. Treći dan festivala donosi u srijedu promocije knjiga Krunoslava Mikulana, Jasminke Tihi Stepanić i Nade Mihaljević od domaćih autora, Ivica Puljak održat će predavanje 'Budućnost svemira i ljudskog roda', a dan će zaključiti gostovanje istaknute grčke književnice Marije Ksiluri te panel diskusija 'Na mladima svijet ostaje – milenijalci'.