Nakon što je prošle subote na zagrebačkom Hipodromu Marko Perković Thompson pjevao puna tri sata pred pola milijuna ljudi, činilo se, barem iz perspektive glazbene industrije, da bismo konačno mogli konkurirati europskim prijestolnicama u kojima ne manjka koncertnog turizma i biznisa. Organizacijski i logistički, tehnički i produkcijski, pokazalo se da i u Hrvatskoj postoje i struktura i infrastruktura koje mogu, a očito i znaju, napraviti takav spektakl.

Međutim ovaj je inicijalni entuzijazam vrlo brzo prekinuo zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekavši da 'dok je on gradonačelnik, ovakvog masovnog koncerta više neće biti'.

'Iako je logistički prošlo sve u redu, dok sam ja gradonačelnik – ovako masovnog koncerta više neće biti. Za to su dva razloga. Prvi je sigurnost posjetitelja. Drugi razlog je kvaliteta života Zagrepčana. To može biti opravdano za događaje od javnog interesa, a i manje opravdano za događanja od komercijalnih interesa', rekao je Tomašević i naglasio da će nastojati, u skladu sa zakonima, i komercijalnim događajima ograničiti broj posjetitelja na stotinu tisuća na javnim gradskim prostorima.

Iako je Zdravko Barišić, Thompsonov menadžer, dva dana nakon koncerta istaknuo da ih sada 'zovu iz svijeta' te da je on 'dokaz da mala Hrvatska može uraditi velike stvari', još uvijek nema nikakvih, pa čak ni kuloarskih priča o tome tko bi to iz svijeta mogao nastupati na Hipodromu.

'Interes postoji, ali sve je na razini ispitivanja mogućnosti'

Danilo Dimitrijević iz Charm Musica, tvrtke koja se bavi organizacijom koncerata u Hrvatskoj i dio je šire regionalne mreže, istaknuo je da je već koncert Eda Sheerana 2024. godine mnoge potaknuo da se više zainteresiraju za organizaciju koncerata na Hipodromu u Zagrebu.

'To je bio prvi veliki koncert na Hipodromu nakon duge pauze od 12 godina, točnije od 2012., kada su tamo nastupali Red Hot Chili Peppers', rekao je Dimitrijević za tportal.

Na Hipodromu je prije Red Hot Chili Peppersa nastupala Metallica, i to 2010. godine, a na koncertu se okupilo više od 30 tisuća obožavatelja ovog kultnog metal benda. Prije toga, 1998. godine, The Rolling Stonesi privukli su oko 80 tisuća ljudi.

Dimitrijević otkriva da 'još od prošle godine postoji određeni interes da neke svjetske glazbene zvijezde održe koncerte na Hipodromu, ali sve je to još uvijek na razini ispitivanja mogućnosti'.

'Sve što smo znali o koncertnom marketingu i prodaji ulaznica Thompsonovim koncertom pada u vodu'

Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja, ranije je izjavio da je Thompsonov koncert glazbeni događaj bez presedana jer sve što smo do sada znali o koncertnom marketingu, prodaji ulaznica i procjeni tržišnog dobačaja ovim događajem pada u vodu.

'U struci smo bili svjesni toga da posljednjih nekoliko godina jača trend žive glazbe, festivala, koncerata, priredbi. Digitalna, snimljena glazba sveprisutna je i praktički je sve dostupno u trenu. Konzumenti glazbe, dakle publika ili slušatelji, okrenuli su se u drugom pravcu i traže živu izvedbu. Traže glazbenika koji dolazi pred njih, traže jedinstven doživljaj bivanja u isto vrijeme na istom mjestu sa svojim omiljenim glazbenikom, kao i s drugima koji ga žele čuti te traže, odnosno prihvaćaju troškove i rizike koji su s time povezani: odgode, loše izvedbe, loše tehničke uvjete... U poslovnom smislu, ovo je glazbeni događaj bez presedana. Što god tko mislio o Thompsonu i njegovoj glazbi, neprijeporno je da je ovaj događaj stvorio golemu dodatnu financijsku vrijednost koja se razlila prema tisućama raznih biznisa: tvrtki, obrta, pojedinaca. Ovime je u Hrvatskoj redefinirana glazba kao komercijalna djelatnost', rekao je Šaban.

'Nema puno koncertnih lokacija, a sada više nema ni Hipodroma'

Međutim Milan Majerović Stilinović, voditelj komunikacija HDS – ZAMP-a, ističe da je 'još uvijek vjerojatno prerano da zbog ovoga velike strane zvijezde navale na Hipodrom, osobito zato što je Grad Zagreb ograničio broj publike na 100 tisuća'.

'Tehnički je sve izvrsno izvedeno i ovo je bio velik pokazni test hrvatske industrije događaja. Sigurno je da su mnoge tvrtke prešle na viši nivo poslovanja i može se očekivati da će se to koristiti u budućnosti. Već jesmo koncertna destinacija, ali pitanje je lokacija koje se u Hrvatskoj mogu koristiti za masovne događaje', kaže Majerović Stilinović.

Nema ih puno, dodaje, a očito više nema ni Hipodroma za privatne komercijalne projekte poput ovoga.

Dimitrijević pak napominje da cijela ova regija još uvijek zaostaje za ostatkom Europe u kontekstu koncertne industrije.

'Teško je očekivati da ćemo u skorije vrijeme postati konkurentni gradovima poput Beča', kaže Dimitrijević.