'Svijet nikada neće biti bolje mjesto ako nitko nije dovoljno hrabar učiniti pravu stvar.' Ovo nije misao nekoga od svjetskih političara koji upravo pokušavaju utjecati na nimalo ohrabrujući završetak aktualne godine prepune nasilnih sukoba, nego misao junakinje filma koji tu istu godinu popravlja barem u kinima. Njezino je ime Iva Hoplić, u engleskom izvorniku Juddy Hopps, a u središtu je nastavka dugometražnoga animiranog filma 'Zootropola'.

Riječ je o jednom od ponajboljih radova američkog studija Walt Disney Animation u posljednjih trideset i šest godina, otkako se proslavljeni studio premijerom 'Male sirene' iz 1989. te kasnijim umjetničkim i komercijalnim uspjesima, poput kinohitova 'Ljepotica i zvijer', 'Aladin', 'Kralj lavova' i 'Tarzan', vratio na stare staze slave. U prvom desetljeću 21. stoljeća Disney je ponovno izgubio zamah, a primat među publikom i kritikom preuzeo je Pixar.

No u 2010-ima Disneyjevi su baštinici realizirali planetarne uspješnice, poput oba 'Snježna kraljevstva' i 'Zootropole'. Potonji je film u kina stigao 2016. godine, unijevši u ovaj filmski rod i vrstu prijeko potreban dašak svježine zahvaljujući spoju basne, akcije i osobito kriminalističkog zapleta. Režirali su ga Rich Moore i Byron Howard, koji je – uz novog kolegu Jareda Busha – redatelj i ovogodišnjega drugog dijela priče, ostvarenog u istom konceptu. I to ponovno uspješno.

Pitanje se koliko se sadržaj sviđa Trumpu...

Na nastavke cjelovečernjih animiranih filmova, osobito američkih visokobudžetnih produkcija (obje su 'Zootropole' koštale oko 150 milijuna dolara), obično se čeka godinama. Tako je na sljedeću dogodovštinu Ive Hoplić i njezina partnera u priči Nikole Divljana – u izvorniku Nicka Wildea – trebalo pričekati čak devet godina. No ništa zato. U međuvremenu se izvorni film nakon kinodistribucije dodatno popularizirao na malim ekranima, odnosno na streaming platformama, a uz njega su stasali novi naraštaji malih, ali i velikih obožavatelja, pa je recentni prijam u svjetskim kinima posve logičan. Druga će 'Zootropola' vjerojatno uvelike nadmašiti zaradu prve, koja je preskočila milijardu dolara, te – prije dolaska trećeg 'Avatara' – postati najgledanijim filmskim naslovom nastalim na zapadnoj hemisferi.

I dok bi se ovaj dodatak prije samo nekoliko godina činio suvišnim, danas to više nije. Naime na vrhu svjetskog box-officea 2025. i dalje se nalazi kineski dugometražni animirani film 'Ne Zha 2', a druga 'Zootropola' ostvarila je senzacionalan prijam upravo u kineskim kinima, u kojima se od početka prikazivanja krajem studenoga s lakoćom približila zaradi od pola milijarde dolara. Eto, makar nešto pomiruje aktualni američko-kineski obračun na tržištu. Donald Trump može biti zadovoljan činjenicom da domaći (umjetnički) proizvod osvaja naklonost njegova glavnog globalnog rivala. No pitanje je sviđa li se američkom predsjedniku i sadržaj filma jer još jednom implicitno šiba političku, društvenu i financijsku elitu koja se služi lažima, prevarama i – manipulacijama.

Zaplet drugog dijela, detektivi u akciji

Još od Ezopa u 6. stoljeću pr. Kr., barem kada je riječ o zapadnoj tradiciji, basne su – rabeći elemente alegorije i parabole te kroz priče o životinjama i njihovim odnosima – zapravo govorile o ljudima i kritizirale njihove mane, baveći se ćudoređem i pravdom kao postulatima. Iako je niz dugometražnih animiranih filmova, i to upravo Studija Walt Disney, i u vrijeme njegova osnivača i u kasnijim desetljećima, uvelike koristio likove životinja progovarajući o ljudima, 'Zootropola' i njezin nastavak čine to znatno razrađenije i u dosluhu s vremenom. I novi je film vizualno superiorno djelo čija je 3D računalna animacija u ovom trenutku dovedena do savršenstva, no vodeća mu je odlika pomno osmišljen i napisan scenarij, koji je u biti krimić, a u tematskom smislu snažna kritika nesnošljivosti i instrumentalizacije razlika među članovima jedne zajednice za tuđe probitke – dakako, političke i materijalne.

Nova se 'Zootropola' u tom smislu neposredno nastavlja na prethodnu, u kojoj su policijska vježbenica, zečica Iva Hoplić, i njezin (ne)suđeni partner, lisac i sitni lopov Nikola Divljan, naslovni grad u kojem žive različite životinje spasili od zavjere iz samog vrha vlasti. U drugom dijelu Iva i Nikola, kao ne osobito spretan par na strani zakona, rješavaju novi zagonetni slučaj. U gradu se pojavljuju tragovi zmija, koje su zbog zločina iz prošlosti izgnane iz 'Zootropole', kojom danas gospodarski vlada obitelj risova. Kada Iva i Nikola shvate da iza tragova stoji zmijac Geri, malo-pomalo razotkrivat će se ključni detalji kobnih događaja iz prošlosti, pri čemu će dvojcu početi pomagati odmetnuti član obitelji risova. Međutim do raspleta progonjene životinje čeka niz iskušenja, od kojih je najveće ono pitanje povjerenja.

Mada je bilo teško ponoviti svježinu izvorne priče koja se, osim pristupom basne, istaknula modelom buddy-buddy središnjih protagonista – dovoljno različitih za britak konflikt, ali dovoljno sličnih za suradnju – 'Zootropola 2' niti ne pokušava biti odveć inovativan rad, već jednostavno dorađuje provjereni recept. Izbalansiranog dramskog luka s pravovremeno postavljenim obratima, pun doskočica i rafiniranog humora te ponajviše paralela s ljudskom stvarnošću koju u aktualno doba opterećuju fabricirane teme i upiranje prstom (i ne samo prstom) u navodne krivce za vlastite frustracije, film je u pravom smislu riječi ostvarenje za sve naraštaje. Mlađe će privući galerija slikovitih likova i mnoštvo akcije, a odraslije upravo poveznice sa stvarnošću koja se u biti nije puno odmaknula od Ezopovih vremena.

Tako su zmije u filmu simbol nepravedno progonjenih dok se vlastodršci i u svijetu životinja bez većih problema poigravaju slabijima od sebe, koristeći ih za realizaciju svojih interesa. Pritom je svaki lik zrcalna slika neke od ljudskih vrlina i mana, od gradonačelnika konja do gmazova iz svijeta podzemlja. Sve je, naravno, dinamizirano glazbom, a skladbu 'Zoo' izvodi Shakira kao Gazelle. Glazba je, s druge strane, pokretač priče u još jednom ovogodišnjem animiranom hitu, ali ne u kinima, nego na streaming servisu Netflix.

K-Pop kao pogonsko gorivo animacije

Riječ je o američkom filmu nadahnutom tradicionalnom i suvremenom korejskom kulturom K-Popa: 'Lovci na demone', koji se neočekivano pretvorio u najgledaniji naslov u produkciji ovoga medijskog diva, s više od 325 milijuna pregleda otkako je u lipnju ove godine premijerno prikazan. Pritom nije samo publika odlično reagirala, nego i kritika, a baš kao i 'Zootropola 2', i ovaj je rad upravo nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg dugometražnog animiranog filma te mu je veoma izgledna i oskarovska nominacija u istoj kategoriji.

Nezaustavljiva fuzija istočnog i zapadnog

Posrijedi je pravi pop fenomen posvećen K-Popu – novi doprinos širenju 'korejskog vala', kako se posljednjih tridesetak godina naziva nizanje uspjeha južnokorejske glazbe, osobito popa, kao i filmova i televizijskih serija diljem svijeta. Na tom su valu, primjerice, svjetskim hitovima postali film 'Parazit' i serija 'Igra lignje', a K-Pop je iznjedrio niz pjesama i skupina koje su Južnu Koreju dovele do statusa giganta globalne popularne glazbe. Dovoljno se sjetiti hita 'Gangnam Style', koji je, uz prepoznatljiv ples, izveo Psy.

Film u režiji Kanađanke južnokorejskog podrijetla Maggie Kang, kojoj je ovo cjelovečernji prvijenac, i Amerikanca Chrisa Appelhansa (Zmaj iz čajnika), također je lansirao jedan glazbeni hit. To je 'Golden', čiji autorsko-izvođački tim predvodi kantautorica Ejae, a koja na predstojeću dodjelu Grammyja stiže s četiri nominacije – lako moguće, i na dodjelu Oscara. Sama je pjesma organski dio sadržaja filma, čije su glavne junakinje članice trija Huntrix: Rumi, Mira i Zoey. Naoko zvijezde K-Popa, njih su tri posljednji naraštaj lovkinja na demone koje svojim glasovima i pjesmama, ali i hladnim oružjem, zaustavljaju njihov prodor među ljude. Demonima vlada moćni Gwi-Ma te odluči eliminirati mlade pjevačice pojavom suparničkog benda Saja Boys, čiji frontmen Jinu krije strašnu obiteljsku tajnu. Kada se Rumi i Jinu zaljube, doći će u pitanje i borba djevojaka protiv demona i Gwi-Maov plan uništenja čovječanstva…

Bajkovit zaplet spaja suvremenu popularnu kulturu i legende s Korejskog poluotoka u provjerenoj američkoj produkciji koja je, zahvaljujući plasmanu na Netflix, dobila globalni odjek. Iako film djeluje naivno, kao razblažena inačica japanske anime, vizualno je i glazbeno dojmljiv te predstavlja pravi primjer fenomena međukulturne fuzije. Ovdje istok susreće zapad, prošlost sadašnjost, a akcija romantiku. Koliko je ta formula uspješna, najbolje govore brojke i izgledne nagrade te činjenica da nitko nije ni posumnjao u to da se već radi na nastavku. I premda na Korejskom poluotoku nakon rata jedne nacije od 1950. do 1953. godine mirovni sporazum nikada nije potpisan, stanje 'ni mira, ni rata' nije spriječilo Južnu Koreju da postane svjetski div u nizu područja. Ovaj film to najbolje potvrđuje.