KOMENTAR BOŠKA PICULE

Zgusnuto zdesna: Mogu li Tomašić, Hasanbegović ili Petir uzeti mandat HDZ-u?

Ruža Tomašić, Zlatko Hasanbegović, Marijana Petir

Ruža Tomašić, Zlatko Hasanbegović, Marijana Petir

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Iako HDZ na europske izbore izlazi opušteno te siguran u uvjerljivu pobjedu, s desnog mu političkog boka konkurira nekoliko izbornih lista od kojih bi mu barem jedna mogla oduzeti mandat i pobijediti u utrci za predvodnika desnice.

Na izborima svaki glas može biti presudan. Ili, konkretno 204 glasa. Upravo je toliko glasova na prošlim europskim izborima u Hrvatskoj održanima 2014. nedostajalo koaliciji osam stranaka predvođenima HDSSB-om, Hrastom – Pokretom za uspješnu Hrvatsku i HSP-om za osvajanje jednog mandata u Europskom parlamentu. Poznata kao Savez za Hrvatsku, ova se skupina stranaka desnoga ideološkog spektra okupila upravo uoči posljednjih europskih izbora i umalo poslala jednog od svojih kandidata u Strasbourg, odnosno Bruxelles.

Koalicija je na izborima osvojila četvrto mjesto iza HDZ-ove i SDP-ove koalicije te liste ORaH-a dobivši 6,88 posto glasova birača. Listu je predvodio i – na njoj uvjerljivo najviše preferencijskih glasova (više od 33%) osvojio aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji se prethodno razišao s HDZ-om te osnovao vlastitu stranku (Hrvatska zora stranka naroda). Da je kojim slučajem lista Saveza za Hrvatsku dobila 204 glasa više, danas bi Hrvatska imala drugog ministra zdravstva, a Milan Kujundžić vjerojatno se ne bi ponovno učlanjivao u svoju bivšu/sadašnju stranku vodeći možda potpuno drukčiju političku karijeru.

Kobni manjak 204 glasa

No, umjesto Milana Kujundžića ili nekog od kolegica i kolega s liste Saveza za Hrvatsku, te je godine Hrvatska u Europski parlament svoga jedanaestog člana, koliko se tada članova biralo, poslala s koalicijske liste predvođene HDZ-om. Tako je HDZ kao stožerna stranka hrvatskoga desnog centra, a zapravo cjelokupne desnice još od prvih parlamentarnih izbora 1990., još jednom zaustavio napredovanje konkurencije sa svoga desnog boka.

Milan Kujundžić

Milan Kujundžić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Savez za Hrvatsku ubrzo se raspao, Milan Kujundžić sa svojom strankom na predsjedničkim i parlamentarnim izborima doživio debakl, a HDZ nesebično prigrlio sve one koji su ga u međuvremenu napadali ne štedeći riječi poput bivšeg HDSSB-ovca Stjepana Ribića, ovogodišnjeg HDZ-ova kandidata na europskim izborima. Samo 204 glasa više od Saveza za Hrvatsku, koliko je HDZ-u trebalo za šestoga izabranog sa svoje liste, bilo je dovoljno za drukčiji ishod prošlih europskih izbora u Hrvatskoj.

Hoće li se nešto slično dogoditi i na ovogodišnjim europskim izborima kada HDZ također cilja na šest osvojenih mjesta u Europskom parlamentu ili će desnica uzvratiti udarac ma kako razjedinjena bila? I ovaj put HDZ-u, za također par stotina glasova, uzeti jedan mandat? Tim više jer će, kada se napokon raščisti situacija s Brexitom, Hrvatska u novom sazivu Europskog parlamenta umjesto dosadašnjih jedanaest poslati dvanaest članova.

  • +25
  • +22

Predstavljanje kandidata HDZ-a za EU izbore

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Tadašnji je Savez za Hrvatsku strateški bio dobro postavljen jer su se ideološki slične stranke pragmatično okupile u prirodnu koaliciju kako bi ostvarile optimalan izborni rezultat. Kobni bi se manjak od 204 glasa mogao slikovito pripisati i nedostatku sreće, dok su kasniji postupci ključnih aktera ove koalicije bili tipičan primjer nedostatka elementarnoga političkog znanja. Jesu li njihovi današnji nasljednici u tom smislu mudriji ili makar oprezniji vodeći računa o konkretnim rezultatima s prošlih europskih izbora?

Ove se godine HDZ-ovi suparnici zdesna natječu na nekoliko lista kojima ispitivanja javnog mnijenja zasad daju podjednake šanse na izborima. Ukratko, nije formirana brojnija koalicija poput Saveza za Hrvatsku te najmanje tri liste ciljaju na isto biračko tijelo. To su koalicijska lista koju predvodi aktualna europarlamentarka Ruža Tomašić a na kojoj je, među ostalim, i Hrast, zatim lista Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a na čijem je prvom mjestu Bruna Esih, a na posljednjem Zlatko Hasanbegović te kandidacijska lista grupe birača još jedne europarlamentarke Marijane Petir. Da su se nositelji ovih lista dogovorili o zajedničkom izbornom nastupu, gotovo je sigurno da bi postigli ono što Savez za Hrvatsku 2014. nije.

Jasno je i zašto nisu. Većina u javnosti poznatijih imena na njima vjeruje da su upravo oni autentični predstavnici ovog dijela političkog spektra. Ona lista koja u ovom troboju osvoji najviše glasova, a možda i mandat u Europskom parlamentu, steći će veliku prednost i kao akter parlamentarnih izbora sljedeće godine, i kao HDZ-ov izazivač odnosno partner po potrebi.

Ruža Tomašić ima najveći politički kapital: unatoč čestom mijenjanju stranačkih dresova (HSP, HSP AS, HKS), postala je jačom političkom markom od stranaka u čijem je članstvu bila ili jest

Ruža Tomašić ima najveći politički kapital: unatoč čestom mijenjanju stranačkih dresova (HSP, HSP AS, HKS), postala je jačom političkom markom od stranaka u čijem je članstvu bila ili jest

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Najveći politički kapital ima Ruža Tomašić koja je unatoč čestom mijenjanju stranačkih dresova (HSP, HSP AS, HKS) postala jačom političkom markom od stranaka u čijem je članstvu bila ili jest. Uostalom, i 2013. i 2014. osvojila je daleko najveći broj preferencijskih glasova na tadašnjim HDZ-ovim koalicijskim listama, što puno govori i o HDZ-ovu dominantnom biračkom tijelu. Pritom bi bila u boljem položaju da se, kada već nije postignut dogovor sa srodnim strankama, odvažila na vlastitu listu jer je osobno prepoznatljivija i rezultatski ozbiljnija od stranaka s kojima se nalazi na zajedničkoj listi.

Zato je Marijana Petir, uz svu unaprijed pripremljenu pomoć, napravila dobar potez natječući se na izborima sa svojim imenom i prezimenom. I ona na ovogodišnje europske izbore izlazi nakon uspješnog nastupa na prošlima na kojima je, također na HDZ-ovoj koalicijskoj listi, osvojila velik broj preferencijskih glasova. Da se kojim slučajem učlanila u stranku Andreja Plenkovića, vrlo bi vjerojatno obnovila mandat te će joj birači ovaj put moći vrednovati i osobnu dosljednost nakon što je u petnaestak godina prešla put od oporbene kritičarke HDZ-a preko kandidatkinje na njegovoj listi do samostalnog nastupa uz podršku onih koji u njoj vide željenu sliku HDZ-a.

  • +7
  • +4

Marijana Petir napravila dobar potez natječući se na izborima sa svojim imenom i prezimenom

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Krišto

Put od kandidata na HDZ-ovim listama do osamostaljenih političkih igrača prešli su i Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku kojima su, uz asistenciju HSP-ova Karla Starčevića, ovo prvi izbori u cijeloj Hrvatskoj na kojima će testirati vlastitu političku snagu bez HDZ-a kao nosača.

Napadački diskurs Nezavisnih

U usporedbi s Ružom Tomašić i Marijanom Petir bez konkretnijih životno relevantnih inicijativa, osobito u Hrvatskom saboru i zagrebačkoj Gradskoj skupštini u kojima su se sveli na komesarske poštapalice, Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović najviše koriste napadima nabijeni diskurs, što ih u ovom političko-personalnom miksu ipak može kratkoročno izdvojiti. I dogurati do Europskog parlamenta jer je i Zlatko Hasanbegović, u odnosu na Brunu Esih, makar izgradio vlastitu političku marku.

Stoga će najzanimljiviji rezultat europskih izbora u ovom dijelu natjecanja biti broj preferencijskih glasova za Ružu Tomašić, Zlatka Hasanbegovića i Marijanu Petir. Tko među njima troje dobije najveći broj glasova, čak i ne osvoji li mandat, stječe titulu predvodnika ne-HDZ-ove desnice i – može računati na kapital u sljedećem izbornom ciklusu.

Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović

Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Pritom ne treba zaboraviti da u odnosu na prethodne europske izbore ovaj put konzervativne ideje promiče i Most nezavisnih lista te dijelom i Živi zid pa će se u konačnici iznimno živa politička borba za svaki glas voditi na desnom boku HDZ-a koji u izbore ulazi odveć opušteno. Stoga mu se i može dogoditi da mu jedan mandat preotme neka od ideološki bliskih lista. Osobito opuste li se i sami birači te na europskim izborima kao manje važnima odluče glasovati bez bojazni da će na izborima trijumfirati 'njihovi' i svoj ključni glas dati 'svojim svojima'.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.