MANDAT NA ČEKANJU

Posljednji europarlamentarac: Hoće li 12. zastupnik iz Hrvatske igrati od 1. minute ili će do kraja ostati na klupi?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 09.04.2019 18:31
  • Objavljeno 09.04.2019 u 18:31

Brexit / Europski parlament

Izvor: Profimedia / Autor: Auto

U idući sastav Europskog parlamenta bira se 12 zastupnika iz Hrvatske, a prema posljednjem Crobarometru, HDZ dobiva pet zastupnika, SDP tri, dok će po jedan mandat osvojiti Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija. Potpuna neizvjesnost, međutim, vlada oko 12. mandata, pridodanog Hrvatskoj uslijed očekivanog povlačenja britanskih zastupnika na Otok i oslobađanja mjesta u EU parlamentu

Za 12. mandat, prema trenutnom raspoloženju birača, bori se čak pet stranaka - HDZ, SDP, Živi zid, Start i Bandić Milan 365 - s time da će izabrani 12. zastupnik, u slučaju odgode Brexita na razdoblje poslije 2. srpnja, kada će se u Strasbourgu održati konstituirajuća sjednica novog saziva Europskog parlamenta, biti stavljen 'na čekanje'.

Kako se uopće izabiru europarlamentarci, pa i taj 12. po redu? Biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju, a cijela Hrvatska - kao i biračka mjesta izvan granica RH - predstavlja jednu izbornu jedinicu. U igri su samo liste s osvojenih najmanje pet posto glasova birača, s time da se preferirani glasovi uvažavaju ako njihov broj za pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila lista. Izabrani su oni s najviše preferiranih glasova, a u slučaju jednakog broja glasova presudan je poredak na listi.

  • +43
  • +40

Izbori za Europski parlament

Izvor: Pixsell / Autor: PXL Standard News

'Za svaku listu broj dobivenih glasova dijeli se s 12, a 12. zastupnik bit će izabran s one liste na kojoj je nakon takve matematičke operacije 12. rezultat po redu. Mandate će dobiti unutar liste, ovisno o preferenciji, odnosno redoslijedu na listi. Dakle, sami rezultati izbora izbacuju 12. zastupnika - to ne mora biti nužno lista koja je dobila najveći broj glasova', objašnjava za tportal Vesna Fabijančić Križanić, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Dokument: "Tablica promjena u EP-u po državama članicama EU-a"

Nekoliko je mogućih scenarija aktivacije 12. mandata u Europskom parlamentu, koji je Hrvatskoj pripao temeljem odluke Europskog vijeća iz lipnja 2018. godine. Tada je propisano da će se od sljedećih izbora, a nakon očekivanog odlaska 73 britanska zastupnika, broj mjesta u EP-u smanjiti sa sadašnjih 751 na 705 iz 27 država članica.

Od 73 britanska mjesta, 46 ostaje u pričuvi za moguća buduća proširenja Unije, dok ih se 27 preraspodjeljuje na 14 podzastupljenih država članica EU-a po načelu degresivne proporcionalnosti, što znači da veće države članice dobivaju manje zastupničkih mjesta s obzirom na broj stanovnika u odnosu na manje države. Drugim riječima, zastupnici iz većih država članica predstavljaju veći broj građana od onih iz manjih. Uz to, raspodjela mjesta u Europskom parlamentu odražava demografska kretanja u državama članicama.

Posljedično, niz zemalja nakon Brexita ne dobiva nijednog dodatnog zastupnika (Njemačka, Češka, Slovenija...), dok po pet dodatnih zastupnika dobivaju Francuska (skok sa 74 na 79) i Španjolska (s 54 na 59).

Što u slučaju odgode Brexita?

U slučaju odgode Brexita nakon konstituirajuće sjednice novog Europskog parlamenta, sastav te europske institucije ostaje kakav je i bio, sa 751 mandatom. Ako Britanci prethodno, na euroizborima zacrtanim u periodu od 23. do 26. svibnja, ne izaberu nove europarlamentarce, novi EP konstituirat će se bez njihovih predstavnika. To, međutim, ne znači da će se ujedno aktivirati dodatnih 27 mandata raspodijeljenih na 14 država članica, jer je preduvjet za to formalni izlazak Britanije iz Unije.

Dakle, neovisno o tome hoće li Britanci sudjelovati na izborima za Europski parlament, pri čemu se moraju držati navedenog termina i ne smiju organizirati euroizbore, primjerice, u lipnju, izabrani 12. hrvatski zastupnik preuzet će dužnost tek nakon aktivacije Brexita. Ili, kako to stoji i u odluci predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o raspisivanju izbora, '11 članova iz Republike Hrvatske preuzima dužnost sve dok povlačenje Ujedinjene Kraljevine ne počne proizvoditi pravne učinke, kada dužnost preuzima i 12. član'.

  • +23
  • +20

Prosvjed zbog Brexita u Londonu

Izvor: EPA / Autor: NEIL HALL

Podsjetimo, Britanija se do 12. travnja, kada je posljednji rok za raspisivanje izbora po tamošnjim propisima, treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma. U prva dva slučaja trebala bi, prema dogovoru s ostalim zemljama članicama EU-a, održati izbore za Europski parlament.

U Hrvatskoj rezultate izbora za članove u Europski parlament utvrđuje i objavljuje Državno izborno povjerenstvo (DIP). Slaven Hojski, član DIP-a, kaže da zbog neizvjesnosti oko Brexita 12. zastupnik iz Hrvatske teoretski može odmah ući u Europski parlament, ali 'može i nikad'. Nije, naime, isključeno to da britanski parlament u agoniji raspiše novi referendum i da većinska odluka pretegne na stranu Britanije u Uniji.

Prema odluci Europskog vijeća, propisano je tek da će svih 27 dodatnih predstavnika u Europskom parlamentu preuzeti svoju dužnost u isto vrijeme. Kada - ne zna se. Odluku o tome, zapravo, donijet će upravo britanski parlament.

  • +13
  • +10

Glasovanje o povjerenju Theresi May

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Misterij Europske komisije

Nakon izbora novoizabrani zastupnici EP-a počinju pregovarati o političkim grupacijama. Za formiranje grupacije potrebno je 25 članova, s time da u skupini treba biti zastupljena najmanje četvrtina država članica Unije.

Poslije ustrojavanja novi Europski parlament odabrat će novog predsjednika Europske komisije, uzimajući u obzir rezultate euroizbora. U slučaju da kandidat ne osvoji potrebnu apsolutnu većinu (polovica postojećeg broja zastupnika + jedan), države članice moraju predložiti drugog kandidata unutar mjesec dana.

Na proteklim izborima 2014. godine zaživio je sustav nositelja liste, tzv. Spitzenkandidata, tako da političke grupacije predlažu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a klub koji je osvojio najveći broj glasova na izborima može predložiti svog kandidata za predsjednika Komisije.

Na temelju postojećih namjera glasača u 27 zemalja EU-a, ovako će izgledati sastav budućeg Europskog parlamenta

Na temelju postojećih namjera glasača u 27 zemalja EU-a, ovako će izgledati sastav budućeg Europskog parlamenta

Izvor: Screenshot / Autor: Europski parlament

Nijemac Manfred Weber iz Europske pučke stranke (EPP), vjerojatni nasljednik Jean-Claudea Junckera na čelu Europske komisije, ne želi da Britanci glasaju na europskim izborima. Nakon dogovora europskih čelnika s britanskom premijerkom Theresom May da će Britanija izabrati svoje predstavnike u EP-u ako ne izađe iz Unije prije izbora, Weber je poručio da bi sudjelovanje Britanije na izborima za EP moglo rezultirati velikim uspjehom antisistemskih stranaka u Britaniji.

'To me brine', rekao je Weber. 'Ako se Nigel Farage (čelnik britanske euroskeptične stranke UKIP i najžešći zagovornik Brexita, op.a.) s puno zastupnika vrati u EP, to će svima nama donijeti puno problema', istaknuo je.

Ankete pokazuju da će, čak i ako Britanija ne bude glasala, euroskeptici osvojiti 14 posto umjesto sadašnjih deset posto mandata u EP-u, pa će moći snažnije omesti napore većih stranačkih klubova da promoviraju politiku jače integracije Europe.

  • +10
  • +7

Manfred Weber

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Kandidati za ostala područja politika Komisije također moraju proći kroz postupak stroge provjere u EP-u. Vijeće Europske unije, u dogovoru s izabranim predsjednikom Komisije, usvaja popis kandidata za povjerenike, po jednoga iz svake države članice.

Britanac Julian King povjerenik je za sigurnost Unije od 2016. godine, a na dužnost je stupio nakon što je njegov sunarodnjak, dotadašnji europski povjerenik za financijske usluge Jonathan Hill, 'iznimno razočaran' odlukom većine na referendumu o Brexitu, podnio ostavku. Njegov je resor povjeren potpredsjedniku Komisije, Latvijcu Valdisu Dombrovskisu, a Kingu je dodijeljen sigurnosni sektor.

Hrvatski član Komisije od 2014. godine je Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, koji je imenovan na prijedlog vlade bivšeg premijera Zorana Milanovića. Aktualnom sastavu Komisije mandat istječe 31. listopada, a u javnosti se spekulira da će najizglednija kandidatkinja vlade premijera Andreja Plenkovića - nakon kraha ugleda ministrice Gabrijele Žalac - biti Dubravka Šuica, HDZ-ova europarlamentarka s puno utakmica u nogama.

Nova Europska komisija zaživjet će 1. studenog, na blagdan Svih svetih, a ostaje vidjeti hoće li u tu momčad biti uvršten i povjerenik iz Velike Britanije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!