KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA

Orbán je godinama plašio Mađare babarogom iz Bruxellesa, a sad bi konačno mogao dobiti po džepu. Hoće li ga to preodgojiti?

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Lev Radin/Pacific Press / Shutterstock Editorial / montaža: Neven Bučević

Mađarska pod vodstvom Viktora Orbána i Fidesza već je godinama enfant terrible u očima Bruxellesa. Nije ovo prvi put da se Budimpeštu pokušava sankcionirati putem nekoga tijela Europske unije i to najčešće tako da joj se uskrati pristup zajedničkim sredstvima

Međutim, za razliku od prethodnih godina, sada se u odnose ove države članice i Bruxellesa uplela komponenta odnosa prema ruskoj invaziji na Ukrajinu i naporima u pružanju vojne pomoći Ukrajini te uvođenju sankcija Rusiji, posebice u području opskrbe energentima. Orbán je u svibnju ove godine dogovorio izuzetke od prekida uvoza ruskoga plina zbog izrazite energetske izloženosti mađarskoga gospodarstva. Također, jasno je rekao da, bez obzira na članstvo u NATO-u i europskim sigurnosnim aranžmanima, Mađarska ne želi biti upletena u ukrajinske ratne napore slanjem oružane pomoći ili dopuštanjem prijevoza vojnih potrepština preko svojeg ozemlja.

Vlade u Varšavi i u Budimpešti u zategnutim su odnosima s Bruxellesom već dulje vrijeme, više-manje iz istih ili sličnih razloga. Dok Poljska i Mađarska inzistiraju na ograničenjima ovlasti europskih institucija i primatu nacionalnog odlučivanja o nizu pitanja, od upravljanja središnjim bankama, preko pravosuđa, reguliranja rada visokoga školstva, organizacija civilnoga društva i medija, pa sve do pitanja različitih manjinskih prava, briselske institucije redovito šalju upozorenja i opomene da se ove dvije države članice odmiču od zajedničke pravne stečevine i vrijednosnog okvira Europske unije te time narušavaju temeljne ideje na kojima ona počiva.

  • +6
  • +3

Poljski premijer Mateusz Morawiecki s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim

Izvor: EPA / Autor: SERGEY DOLZHENKO

Rat u Ukrajini bitno je promijenio položaj Poljske pa su tako naglo utihnule kritike spram poljske vlade, jer je ova najveća zemlja takozvane Nove Europe najistaknutija i najglasnija saveznica ukrajinskih napora u obrani i oslobođenju zemlje. Mađarska je pak i dalje predmet povišenih tonova iz Bruxellesa jer se njen suverenistički smjer s jedne strane izravno kosi sa zajedničkom politikom prema Moskvi, a s druge strane još glasnije od Poljske zagovara preustroj institucija Europske unije čiji je cilj zaustavljanje procesa prema 'sve tješnjem savezu' te vraćanje postavki na vrijeme prije Ugovora iz Maastrichta, uz zadržavanje zajedničkoga tržišta i vrlo labave političke unije.

Kronologija prijepora

Kratka povijest prijepora Budimpešte i Bruxellesa seže u 2011., kada je Orbánova vlada, usprkos protivljenjima Europske komisije, progurala novi zakon o središnjoj banci, kojim je ona stavljena pod veću kontrolu izvršne vlasti. Iste godine Komisija će pokrenuti postupak protiv Mađarske zbog narušavanja neovisnosti središnje banke, ali i pravosuđa i zaštite (osobnih) podataka. Budimpešta i Komisija naposljetku pronalaze kompromis u novom statutu banke, no pitanja pravosuđa i upravljanja zaštitom podataka završavaju na Europskome sudu u Luxembourgu, na kojem se utvrđuje da je Mađarska prekršila europsko pravo. Nakon izborne pobjede 2014. Orbán drži znameniti govor u kojemu, nasuprot zapadnoj, liberalnoj demokraciji, nudi alternativnu (suverenističku i konzervativnu) demokraciju koju namjerno naziva antipodom, tj. iliberalnom.

  • +13
  • +10

Migranti na granicama EU-a

Izvor: EPA / Autor: LEONID SCHEGLOV / HANDOUT

U jeku migrantske krize 2015. Mađarska će, sa Slovačkom, bezuspješno pokušati pred Europskim sudom osporiti odluku o privremenom prihvatu (dijela) migranata iz Italije i Grčke kako bi se rasteretilo te granične članice Unije. Iduće godine održan je referendum o prihvaćanju plana premještaja migranata. Birači su ogromnom većinom odbili prijedlog Bruxellesa, no zbog slabog odaziva rezultati referenduma nisu bili valjani. Godine 2017. Komisija tuži Češku, Slovačku i Mađarsku zbog odbijanja provedbe odluke o prihvatu migranata, a Luxembourg ponovno potvrđuje kršenje europskoga prava.

Iduće godine Europski parlament započeo je proceduru opisanu člankom 7 Ugovora o Europskoj uniji (takozvana nuklearna opcija), koji predviđa da se nekoj državi članici koja krši temeljna načela Unije mogu privremeno uskratiti neka prava, uključujući pravo predstavljenosti i glasanja u Vijeću Europske unije. Međutim, dok je sankcije moguće uvesti kvalificiranom većinom (četiri petine), oduzimanje glasačkih prava moguće je jedino na temelju jednoglasne odluke. Kao što je Mađarska 2017. spasila Poljsku od takvog ishoda, tako je i Varšava spasila Budimpeštu 2018.

  • +5
  • +2

Viktor Orbán

Izvor: EPA / Autor: STEPHANIE LECOCQ

Uoči europskih izbora 2019. Orbán ponovno optužuje Bruxelles da sili države članice na prihvaćanje migranata. Također, dva mjeseca prije izbora Fidesz napušta Europsku pučku stranku. Godine 2020. Europsko vijeće je htjelo korištenje sredstava iz europskoga proračuna (uključujući Next Generation EU-a, tj. plan oporavka nakon pandemije) vezati uz poštivanje vladavine prava, no Mađarska i Poljska protive se tome te se naposljetku postiže kompromisno rješenje.

Nakon što su ovoga mjeseca zastupnici u Europskome parlamentu prihvatili neobvezujuću, no zvučnu deklaraciju u kojoj se zaključuje da Mađarska više nije funkcionalna liberalna demokracija, Europska komisija najavila je kresanje sredstava alociranih za tu državu članicu dokle god se ne otklone problemi oko vladavine prava. Umjesto članka 7, Bruxelles sada ima na raspolaganju novi mehanizam (nastao kao plod kompromisa oko plana oporavka), kojim može ciljano uskraćivati alocirana sredstava u slučaju sustavnoga kršenja vladavine prava.

tportal

Izvor: Sveučilište u Göteborgu / Autor: Grafika: Neven Bučević

Dekonsolidacija i demokratsko otklizavanje

Premda je dugo godina slovila kao perjanica brze demokratske konsolidacije u postkomunističkoj Europi, Mađarska je ne samo u očima Europske komisije, već i prema akademskim mjerenjima kvalitete demokracije, u posljednjem desetljeću lagano, no sigurno otklizala u suprotnome smjeru. Prema podacima ljestvice demokracije Varieties of Democracy (V-Dem), koju vodi Sveučilište u Göteborgu, do značajnog otklizavanja kako izborne komponente demokracije (slobodni, pošteni i kompetitivni izbori), tako i liberalne komponente demokracije (vladavina prava, jednakost pred zakonom, međusobna kontrola institucija, zajamčena prava i slobode) dolazi upravo nakon 2010. godine, tj. nakon povratka Orbána.

tportal

Izvor: Sveučilište u Göteborgu / Autor: Grafika: Neven Bučević

Prema istom izvoru podataka, zabilježeno je i otklizavanje u području oko kojega je Europska komisija rutinski rogoborila, a to su jednakost pred zakonom, kontrola sudske nad izvršnom vlašću te kontrola zakonodavne nad izvršnom vlašću.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Grafika: Neven Bučević

Naposljetku, značajan pad vidljiv je i u pogledu sloboda akademske zajednice, kao i slobode medija, tj. slobode od cenzure i vladinog uplitanja u rad novinara.

Premda je izgledno to da bi Bruxelles mogao udariti Budimpeštu po džepu, tj. zavrnuti joj financijsku pipu, prilično je izgledno očekivati daljnje korištenje članka 7, kako zbog toga što nakon Brexita Unija želi obnavljati poljuljano jedinstvo, tako i zbog toga što bi Varšava uvijek mogla stopirati ikakav previše radikalan potez prema Mađarskoj. Obratno, Bruxelles dobro dođe Orbánu kao babaroga te on i njegova stranka doista predstavljaju sasvim drugačiji pogled na europske integracije od mainstreama (zbog čega uživa podršku srodnih stranaka i grupacija u raznim državama članicama), no isto tako je svjestan da bi njegovoj zemlji bilo ekonomski (ali i politički) neusporedivo lošije izvan članstva u Uniji.

Za kraj ostaje paradoksalan i pomalo ironičan podatak da je u Mađarskoj, čija vlada niti ne pomišlja na monetarnu uniju, podrška građana euru kontinuirano vrlo visoka dok je u Hrvatskoj, koja za nekoliko mjeseci ulazi u europodručje i čija vlada vidi to kao jedan od svojih najviših prioriteta, podrška zajedničkoj valuti prilično krhka.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.