Neovisna procjena, koju je objavila globalna platforma za obračun ugljika Greenly, kaže da bi Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. moglo emitirati 7,8 milijuna tona ugljičnog dioksida (CO2), što je više nego dvostruko od službeno prijavljenih emisija za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022. u Katru. Za usporedbu, Hrvatska godišnje emitira oko 23 milijuna tona CO2. Procjena je uključila javno dostupne podatke o letovima momčadi, putovanjima gledatelja, radovima na stadionima, smještaju, logistici i otpadu.

Prvi razlog za ovakvo povećanje emisija u odnosu na prošlo prvenstvo jest veličina događaja. Više momčadi, više utakmica, više gledatelja. Drugi su razlog duža putovanja. Gledatelji tako prosječno prelaze veće udaljenosti nego što je bio slučaj prošlog prvenstva. Naime najveći izvor emisija, gotovo 87 posto, odnosi se na putovanja, a prosječni gledatelj ovog prvenstva prijeći će približno 19.400 kilometara, u odnosu na 13.000 kilometara na prošlom prvenstvu. Ako tome pribrojimo njihov veći broj, jasno je otkud razlika.

Prije nekoliko godina FIFA se na godišnjoj konferenciji UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 50 posto do 2030. i postići ugljičnu neutralnost do 2040., a objavila je i svoju Strategiju održivosti za Svjetsko nogometno prvenstvo 2026., u kojoj spominje niz ciljeva za smanjenje emisija, no nije jasno kako se ta smanjenja namjeravaju postići jer nedostaje akcijski plan te konkretni mjerljivi i vremenski ograničeni ciljevi.

Jedna od mjera iz spomenute strategije poticanje je relevantnih subjekata na uspostavu učinkovite rute zračnog prijevoza koje smanjuju udaljenosti, što nije provedeno. Također, ona govori o izradi smjernica za stadione i organizatore prvenstva za smanjenje otpada, praćenje načela kružnog gospodarstva i promociju učinkovitosti. U stvarnosti, gledatelji na ovom prvenstvu žale se da im je zabranjeno unositi boce za ponovno punjenje na stadione, što znači višestruko veće količine odbačene ambalaže, a ona značajno doprinosi količinama otpada, ali i emisijama CO2.

Globalna sportska natjecanja poput Svjetskog nogometnog prvenstva mogla bi biti savršena prilika za borbu protiv klimatskih promjena te prilika da se trajno omogući smanjenje emisija i nakon njihova održavanja. Pariz je, naprimjer, iskoristio Olimpijske igre 2024. kao priliku za modernizaciju gradske infrastrukture te je taj događaj poslužio kao prilika da se postojeća infrastruktura u gradu dekarbonizira, obnovljena je željeznička mreža, a stadioni su modernizirani da bi trošili manje energije. Nogometno prvenstvo 2026. ne može se, nažalost, pohvaliti takvim mjerama za održivost.

No, neovisno o mjerama koje je FIFA trebala, a nije primijenila da bi se smanjio negativan utjecaj nogometnog prvenstva na klimu, svatko od nas kada se odlučuje na put avionom, bez obzira na to radi li se o putovanju na nogometnu utakmicu, odmor ili poslovni sastanak, mora znati da je avioprijevoz jedan od najvećih pojedinačnih izvora emisija CO2. Tako su i nastojanja za smanjenje letenja jedna od glavnih mjera Europske komisije za postizanje ugljične neutralnosti.

Podaci organizacije Airalo pokazuju da je broj letova iz Hrvatske u Kanadu u lipnju, prije utakmice Hrvatska – Portugal, porastao za 363,5 posto, što jasno pokazuje da su i građani Hrvatske u velikoj mjeri pridonijeli negativnom utjecaju na klimu koje je prouzročilo ovo nogometno prvenstvo. Naravno da to ne znači da ne treba otići na utakmicu i podržati hrvatsku reprezentaciju. Ali treba biti svjestan negativnih utjecaja koje letenje uzrokuje te pokušati, kada je to moguće, izbjeći putovanje. Možda je ponekad moguće sastanak održati online ili izabrati bližu destinaciju za odmor.