U vrijeme godišnjih odmora većina nas se odlučuje za putovanje. Možda ste se zaputili prema obali, gdje imate vikendicu ili obiteljsku kuću, a možda ste se odlučili za put u daleke krajeve. Kamo god krenuli, izbori koje pri tome činimo može naše putovanje učiniti manje ili više održivim
Zašto je važno održivo putovati?
Koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi stalno rastu kao posljedica sagorijevanja fosilnih goriva, što se u velikoj mjeri događa upravo u prometu. Najnovije projekcije govore da ćemo već sljedeće godine zbog emisija stakleničkih plinova imati prosječan porast godišnje temperature od 1,7 Celzijevih stupnjeva.
Kako to utječe na prirodu?
Gubitak klimatske ravnoteže ne utječe samo na prosječni porast temperatura, već i na pojavu vremenskih ekstrema. S jedne strane to su velike vrućine, posebice tijekom ljeta, povezane sa sušnim razdobljima. Osim pritiska na prirodu te životinjske i biljne vrste, to uzrokuje sve češće požare koji ugrožavaju živote ljudi i imovinu, ali i dodatno uništavaju prirodne ekosustave te emitiraju stakleničke plinove. Drugi ekstremi koji se pojavljuju su kišna razdoblja koja uzrokuju poplave ili oluje s razornim vjetrovima, a ona također, osim ljudi i imovine, ugrožavaju prirodu.
vezane vijesti
Što možete učiniti?
Održivi turizam mora se temeljiti na racionalnom i umjerenom. Za početak, razmislite o pakiranju manje stvari: putovanje s manje prtljage smanjit će vjerojatnost da ćete nešto morati bacati, znatno olakšava putovanje, a učinkovitije je i u pogledu potrošnje goriva.
Najznačajniji pojedinačni utjecaj turističkog putovanja na emisije stakleničkih plinova, pa onda i na okoliš, jest sam prijevoz do destinacije, a on je često odgovoran za najmanje 70 posto emisija ugljikova dioksida tijekom odmora. Najučinkovitiji način smanjenja tog utjecaja jest smanjenje prijeđene udaljenosti i putovanje na način koji koristi manje ili, još bolje, uopće ne koristi fosilna goriva. Osim toga, postoji velika razlika u količini ugljikova dioksida koji emitiraju zrakoplovi u usporedbi s većinom kopnenih vozila. Iako se poduzimaju napori da se zračni promet dekarbonizira korištenjem alternativnih goriva poput električne energije i vodika, proći će još dosta vremena do primjene novih tehnologija. U međuvremenu emisije samo jednog leta na duge relacije mogu biti veće od onih uzrokovanih vožnjom standardnog benzinskog automobila cijele godine.
Vožnja vlakom u Europi, u kojoj su mnogi od njih električni, može emitirati čak 10 puta manje emisija od letenja. Ako ste se ipak odlučili za avion, pomoću online alata i filtara za odabir putovanja s nižim emisijama možete djelomično ublažiti negativan utjecaj.
Postoje i drugi čimbenici koji će utjecati na vaše emisije ugljika na nekom odredištu, uključujući izbor hotela i hranu koju jedete. Prosječni ugljični otisak noćenja u hotelu može biti značajno različit, stoga odabir onog koji ima niže emisije ugljika od prosječnih može značajno utjecati na otisak vašeg odmora. Odabirom na za to specijaliziranim stranicama poput Ecobnba možete se odlučiti za smještaj koji, osim na smanjenju emisija, radi na smanjenju količina otpada, korištenja vode i kemikalija te tako snižava negativan utjecaj vašeg odmora.
Pored toga, uživanje u sezonskim namirnicama uz lokalno piće puno je bolje za okoliš jer značajne emisije ugljika nastaju prijevozom hrane na velike udaljenosti. Bilo da se radi o domaćim proizvodima, povrću s tržnice za ručak ili ulovu dana u obližnjem restoranu, odabir lokalnog nije samo dobar za planet, već je i zdraviji i odličan način potpore lokalnim proizvođačima.
Također je dobro znati da nema sva hrana jednak utjecaj na okoliš i klimu. Ona biljnog porijekla ima značajno manje emisije stakleničkih plinova te je zbog toga prihvatljivija za okoliš. No ako se odlučite za morsku hranu, dobro se informirajte o stanju vrsta jer se na tanjuru na Jadranu mogu pronaći i one koje su ugrožene, primjerice sabljarka, morski pas ili raža. S druge strane, sve se češće u ponudi nađu i neke od novih invazivnih vrsta, poput plavog raka, koje je potrebno izlovljavati jer narušavaju ravnotežu ekosustava te ih je poželjno konzumirati.
Zbog sve većih vrućina koje pogađaju najpopularnije ljetne destinacije turisti pokazuju tendenciju promjena navika. Novi termin coolcation, koji je nastao spajanjem engleskih riječi za 'hladno' i 'odmor', govori o tendenciji da se za ljetni odmor sve više biraju hladnije lokacije na sjeveru i istoku Europe. Još jedan termin, noctourism, govori o trendu da se zanimljivi lokaliteti otvaraju noću da bi ih turisti mogli obići u hladnijem dijelu dana. Sve su ovo pokazatelji promjene trendova o kojima bi i naša turistička ponuda morala voditi računa.
