Posljednjih dana osjećamo da se vrijeme oko nas mijenja. U kontinentalnoj Hrvatskoj u proljetnom smo periodu bili izloženi velikim vrućinama, velikoj hladnoći, olujama s vrlo snažnim vjetrovima i tučom, a posljednji tjedni obilježeni su stalnim izmjenama kiše i iznadprosječno toplih dana. Oni malo stariji među nama reći će da ovakvo vrijeme nije uobičajeno. I svi ćemo se složiti da se radi o klimatskim promjenama. No što to zaista znači?
Ključna organizacija za praćenje utjecaja čovjeka na klimu je IPCC – Međunarodni panel o klimatskim promjenama, koji periodički objavljuje svoj Izvještaj o stanju (Assessment report), a posljednji, šesti u nizu, objavljen je 2023. godine.
Ovaj nam izvještaj potvrđuje ono što i sami osjećamo: ljudski utjecaj na klimu povećao je vjerojatnost složenih ekstremnih vremenskih događaja. Istodobne i ponovljene klimatske opasnosti dogodile su se u svim regijama, povećavajući utjecaje i rizike za zdravlje, ekosustave, infrastrukturu, sredstva za život i hranu, a ekstremni vremenski događaji uključuju povećanje učestalosti toplinskih valova i suša, požara i poplava.
vezane vijesti
Zabilježene su promjene poput porasta srednje temperature, učestale ekstremne vrućine te skraćivanja hladnih razdoblja. Najveće prosječno zagrijavanje očekuje se u Europi, s najvećim zimskim zagrijavanjem na sjeveru i istoku te najvećim ljetnim zagrijavanjem u mediteranskoj regiji. Mnogi rizici povezani s klimom procijenjeni su većima nego u prethodnim izvještajima IPCC-a, a predviđeni dugoročni utjecaji su i do višestruko jači od trenutno uočenih.
Osim IPCC-a, Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi zbog klimatskih promjena ovogodišnji El Niño mogao biti jedan od najjačih u povijesti. El Niño, prirodni proces zagrijavanja voda južnog Pacifika, posljedično stvara tople zračne struje koje utječu na zagrijavanje klime na cijelom planetu te se zbog porasta prosječne temperature oceana posljednjih godina javlja češće no što je bilo uobičajeno i donosi više temperature zraka. Stoga stručnjaci strahuju od suša, poplava, rasta cijena hrane i novih političkih kriza diljem svijeta.
Daljnjim globalnim zatopljenjem predviđa se da će svaka regija na planetu sve više doživljavati istodobne i višestruke promjene u klimatskim utjecajima, a povećanje vrućih i smanjenje hladnih klimatskih događaja predviđa se u svim regijama. Hrvatska, posebice mediteranski bazen, treba se pripremiti na, po svemu sudeći, najtoplije ljeto ikada.
Što povećanje prosječne temperature znači za Hrvatsku i njeno gospodarstvo?
Novi klimatski uvjeti uključuju porast prosječne temperature te negativno utječu na uvjete poslovanja u Hrvatskoj, posebice u priobalju. Visoke temperature smanjuju mobilnost gostiju u turizmu jer su oni prisiljeni više boraviti u zatvorenom prostoru, što smanjuje izvanpansionsku potrošnju, a istovremeno utječe na porast potrošnje energije i vode. S druge strane, zbog smanjenih količina padalina mogu se očekivati nestašice vode. Slučajevi ljetnih restrikcija već su zabilježeni u godinama iza nas u primorskim krajevima, npr. u Istri. Ove promjene utjecat će i na povećanje troškova života građana uz mogući pad prihoda od turizma.
Poljoprivreda će također osjetiti negativne posljedice porasta temperatura. Proizvodnja hrane u ljetnim mjesecima ovisi o padalinama, kojih je sve manje, pa je potreba za navodnjavanjem sve veća. Nedostatak vode i prevelike temperature smanjivat će prinose, što će povisiti cijene hrane te može negativno utjecati na standard građana, ali i na cijene u turizmu. Zbog zagrijavanja temperatura mora ugrožene su i populacije riba i drugih životinja u Jadranu važnih za ekološku ravnotežu. Zagrijavanje mora stvara uvjete sve sličnije tropskima, što pogoduje širenju invazivnih vrsta koje mogu ugroziti opstanak onih autohtonih, a posljedice toga osjetit će ribarska industrija.
Porast temperatura na globalnoj razini utječe na topljenje polarnih ledenih kapa, što na Mediteranu uzrokuje podizanje razine mora, a istraživanja ukazuju na opasnost za promatrane gradove poput Splita, Zadra, Dubrovnika i Pule te dijelove Istre. Ubrzano zagrijavanje Jadrana i potencijalni porast razine mora za oko pola metra do 2050. godine mogli bi dovesti do čestih poplava i plavljenja povijesnih jezgri, no visoke razine mora s odstupanjem od više od 70 centimetara već su zabilježene na splitskom području. Kako bismo bili spremni za klimatske ekstreme, koji su neminovni i kojima već svjedočimo, iznimno je važno da se što prije započne s procesom prilagodbe.
