komentar mirjane matešić

Gotovo 93.000 ljudi sjatilo se u Antalyju: Borba za planet ili novi oblik CO₂ turizma?

Mirjana Matešić
Mirjana Matešić
Više o autoru

Bionic
Reading

Gotovo 93.000 ljudi prijavilo se za klimatsku konferenciju COP31 u turskoj Antalyji, dok svijet i dalje ne uspijeva zaustaviti rast globalne temperature. Hrvatska je među 17 promatranih članica EU s najvećim odstupanjima od vlastitih planova smanjenja emisija. Nakon više od tri desetljeća međunarodnih pregovora nameće se pitanje: donose li ovi golemi skupovi stvarne promjene ili postaju sve masovniji oblik klimatskog turizma

Od 9. studenoga, u Antalyji u Turskoj, održava se konferencija stranaka Međunarodne konvencije o klimatskim promjenama COP 31. Predstavnici vlada, potpisnica Konvencije sastaju se 31. put kako bi razgovarali o načinu zaustavljanja klimatskih promjena, porasta emisije stakleničkih plinova i prosječne temperature. Ovi sastanci održavaju se svake godine što znači da se stranke redovito sastaju već više od 30 godina. Po čemu su ovi sastanci važni i jesu li uopće, te što oni znače?

COP-ovi se održavaju kao pokušaj dogovora lidera zemalja potpisnica konvencije da se donesu odluke koje će suzbiti emisije stakleničkih plinova te spasiti klimu odnosno povećati prilagodbu i otpornost na promjene za koje znamo da su neminovne. Najznačajniji, COP 21, održan je 2015. godine u Parizu kada je postignut tzv. Pariški sporazum kojim su se zemlje potpisnice obvezale da će zadržati porast prosječne globalne temperature ispod 1,5 Celzijevih stušnjeva.

Iako je Pariški sporazum predstavljao velik uspjeh međunarodne klimatske diplomacije, emisije stakleničkih plinova i temperatura nastavili su rasti. Ove godine znanstveno je potvrđeno da smo granicu od 1,5 Celzijevih stupnjeva definiranu Pariškim sporazumom već prešli i da smo na približno 1,7 Celzijevih stupnjeva porasta prosječne temperature s trendom prema 2,6 do 3.

Sastanak u Turskoj trebao bi pokušati vratiti zemlje na put ostvarenja Pariškog sporazuma i zadržavanje porasta unutar prihvatljivih granica (po mogućnosti ispod 2 Celzijeva stupnja) te ulaganje u prilagodbu novim okolnostima viših temperatura koje su, osim što su neminovne i već vrlo vidljive.

Nakon prvih nekoliko dana sastanak su napustili lideri država, te se sada ulazi u fazu pregovora. Koje su teme na stolu? Kao i na prethodnim COP-ovima pokušat će se dogovoriti ​​poštivanje dogovorene granice od 1,5°C, tempo napuštanja fosilnih goriva, ciljeve elektrifikacije te ono najvažnije financiranje tranzicije. Razvijene zemlje do sada nisu odvojile obećane iznose financiranja smanjenja emisija i prilagodbe, a zemlje u razvoju zagovaraju pristup povijesne odgovornosti po kojem bi razvijene zemlje trebale preuzeti veću odgovornost te uspostaviti strože ciljeve i veći udio u financiranju troškova.

A kako stoji Hrvatska?

Hrvatska je kao i sve države članice EU usvojila Nacionalni energetsko-klimatski plan s konkretnim popisom mjera dekarbonizacije i energetske tranzicije, s ciljem postizanja postavljenih ciljeva. Sustav za nadzor provedbe ovog plana koji provodi EU pokazuje da se Hrvatska nalazi među državama s najvećim relativnim odstupanjima između očekivanog i stvarnog smanjenja emisija, jedna smo od rijetkih zemalja koja nije smanjila emisije u odnosu na prošlu godinu, zabilježili smo blago smanjenje udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije, što znači da tempo razvoja i korištenja obnovljivih izvora nije dostatan, dok su subvencije na fosilna goriva na najvišim razinama što sprečava ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije.

Ilegalno odlagalište otpada u Gospiću
  • Ilegalno odlagalište otpada u Gospiću
  • Ilegalno odlagalište otpada u Gospiću
  • Ilegalno odlagalište otpada u Gospiću
  • Ilegalno odlagalište otpada u Gospiću
  • Ilegalno odlagalište otpada u Gospiću
    +39
Ilegalno odlagalište otpada u Gospiću /Ilustracija Izvor: Pixsell / Autor: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Za usporedbu, primjerice Kina prolazi kroz gospodarsku tranziciju zamjenjujući ugljen i naftu električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora. To je potaknulo gospodarstvo te zemlje, budući da čisti sektori i sektori s niskim udjelom ugljika sada čine više od desetine njezina BDP-a. Kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Kini sada je premašio onaj na ugljen, a čini se da su se emisije stakleničkih plinova ove godine blago smanjile.

Očekivanja od COP-a 31

Na žalost, iako su teme koje se raspravljaju na ovom sastanku izuzetno bitne za našu budućnost, budućnost naše ekonomije i cijelog Planeta, nema velike nade da će se išta pozitivno dogoditi. Prije bismo ove redovne sastanke sve većeg broja predstavnika vlada, biznisa i nevladinog sektora (ove godine u Turskoj se okupilo gotovo 93.000 ljudi), mogli nazvati novim oblikom turizma. Emisije koje nastaju okupljanjem ovako velikog broja ljudi teško će se kompenzirati rezultatima sastanka.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.