Što je Dan ekološkog duga?

Dan ekološkog duga inicijativa je organizacije Global Footprint Network, a obilježava dan u godini u kojem bilježimo prekoračenje Zemljina kapaciteta, odnosno dan u kojem smo potrošili prirodne resurse koje će Zemlja za nas proizvesti u tekućoj godini. Datum prekoračenja Zemljinog kapaciteta izračunava se pomoću podataka nacionalnog ekološkog otiska i računa biokapaciteta.

Tako Dan ekološkog duga govori o tome koliko smo kao država neumjereni u potrošnji obnovljivih i neobnovljivih resursa. Činjenica da smo ga obilježili u travnju pokazuje da trošimo više nego dvostruko resursa od trenutnih mogućnosti planeta. Svjetski dan ekološkog duga bilježi se kasnije u godini, početkom kolovoza, a točan dan za ovu godinu bit će objavljen 5. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša.

Zašto smo ušli u ekološki minus?

Podaci su jednostavni i neumoljivi, a izračun Dana ekološkog duga otkriva neke porazne podatke. Primjerice, od 1970. godine do danas ljudska populacija narasla je 121 posto. Istovremeno je populacija divljih kralježnjaka smanjena 73 posto, a najveći uzrok ekološke neodrživosti čovjeka uzrokuje korištenje fosilnih goriva (62 posto).

Usprkos višegodišnjim naporima da se čovječanstvo okrene obnovljivim izvorima energije, i dalje uvelike ovisimo o fosilnim gorivima. Najbolje to pokazuje kriza u Hormuškom tjesnacu, gdje je zastoj u transportu oko 20 posto svjetske proizvodnje nafte uzrokovao neviđenu gospodarsku krizu u nastajanju. S druge strane, dobra vijest je to da je ova kriza ubrzala prelazak EU-a na obnovljive izvore energije.

Oni su tako već u 2024. godini dosegli rekordnih 48 posto ukupno proizvedene električne energije u Europi, što ih čini vodećim izvorom energije, a uz dodatnih oko 28 posto nuklearne energije jasno je da se EU ubrzano kreće prema izvorima s niskim udjelom ugljika. Važan je to put ne samo za smanjenje emisija stakleničkih plinova, već i za samodostatnost i smanjenje ovisnosti o energentima iz geopolitički nesigurnih dijelova svijeta.

No gledano po zemljama članicama, rezultati se značajno razlikuju. Dok primjerice na Malti energija 100 posto dolazi iz obnovljivih izvora, Hrvatska je jedna od članica s najvišim udjelom u potrošnji sirove nafte odmah nakon Danske. Srećom, Hrvatska ima i razmjerno visok udio proizvodnje obnovljive energije (28 posto) zahvaljujući povijesno visokom udjelu hidroenergije u nacionalnom energetskom miksu.

No Dan ekološkog duga nije uzrokovan samo emisijama stakleničkih plinova jer velik dio negativnog utjecaja proizlazi iz potrošnje obnovljivih i neobnovljivih resursa koji se ugrađuju u proizvode što ih koristimo. Svakodnevne odluke stoga mogu značajno promijeniti individualni utjecaj na potrošnju resursa.

Kako smanjiti ekološki minus?

Svatko od nas može smanjiti osobni utjecaj na potrošnju resursa i energije kao glavnih uzročnika negativnog utjecaja na okoliš i gubitak biološke raznolikosti. Odluka koja će najznačajnije smanjiti negativan utjecaj pojedinca je odabir vida transporta koji koristimo. Ako se gradom odlučimo kretati javnim prijevozom ili, još bolje, biciklom ili pješice, umjesto osobnim vozilom, možemo svoj individualni otisak smanjiti za gotovo trećinu. Sljedeći važan faktor je potrošnja energije za grijanje kućanstva.

Spuštanje temperature na termostatu za samo jedan stupanj značajno će unaprijediti naš otisak. Odluke o kupnji sljedeće su na popisu. Pažljivija kupnja namirnica s ciljem smanjenja bacanja hrane, dulje korištenje predmeta kao što su elektronički uređaji, odjeća i obuća dodatno će nam pomoći u kontroli potrošnje. Ako ste sada pomislili da je vaš pojedinačni učinak beznačajan, sjetite se da i put oko svijeta počinje prvim korakom. Kada bi svatko od nas napravio taj jedan korak, zajedno bismo napravili dovoljno.

Na internetu postoje mnogi alati za izračunavanje osobnog otiska te nam mogu pomoći bolje razumjeti naš utjecaj i sukladno tome mijenjati ponašanje. Global Footprint Network nudi takav alat pa pokušajte.