Nakon uspješnog debitiranja Ing-grada na Zagrebačkoj burzi, izlazak na tržište kapitala potvrdila je i Žito grupa. Javna ponuda očekuje se tijekom lipnja, a priliku za kupnju dionica imat će sve kategorije investitora. Kompanija s jasnom strategijom rasta u posljednjih nekoliko godina znatno je ojačala profitabilnost te ima dobre preduvjete za to da postane atraktivna roba na burzi
Kompanija u vlasništvu obitelji Pipunić jedan je od vodećih hrvatskih proizvođača hrane. U svom sastavu ima desetak tvrtki u području ratarstva, stočarstva, prerađivačke industrije i trgovine. Poslovni model zasnovan joj je na načelima vertikalne integracije, kojom se povezuju proizvodni procesi te osigurava praćenje i kontrola čitave proizvodnje kako bi se osigurala visoka kvaliteta gotovih proizvoda.
vezane vijesti
U primarnoj proizvodnji Žito grupa uzgaja poljoprivredne kulture na 17.800 hektara vlastitih poljoprivrednih površina i otkupljuje urode s dodatnih 60.000 hektara u vlasništvu kooperanata.
Vlasnička struktura
Marko Pipunić drži 64,65 posto dionica Žito grupe, a njegova supruga Marijana Majić Pipunić vlasnica je 27,65 posto dionica. Vlastite dionice čine 4,71 posto vlasništva, a tri posto pripada tvrtki Surimar za savjetovanje i upravljanje, u kojoj je Pipunić jedan od tridesetak suvlasnika.
Na domaćem tržištu najveći je proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja.
Široj javnosti grupa je najpoznatija po suhomesnatim proizvodima pod brendom Dobro, a važan segment poslovanja predstavlja joj i prerada uljarica u sklopu Tvornice ulja Čepin. U sklopu grupacije djeluju četiri bioplinska postrojenja za proizvodnju električne energije, International Medical Center Priora te hotel Materra.
Kompanija ima oko 1200 zaposlenika.
Rast profitabilnosti
Unatoč izazovnom okruženju, Žito posljednjih nekoliko godina bilježi izrazito pozitivne poslovne trendove. Poslovni prihodi u zadnje tri godine su stabilni, a osjetno je povećana profitabilnost.
Tvrtka ima kontinuiran rast operativne dobiti, što je rezultat vertikalne integracije i zaokruženog ciklusa ratarske, stočarske i industrijske proizvodnje. U 2024. EBITA marža dosegnula joj je razinu od gotovo 20 posto, što je iznad sektorskog prosjeka.
Premda Žito posluje u sektoru koji je snažno povezan s kretanjima cijena poljoprivrednih roba, poslovni rezultati ne pokazuju veće oscilacije. Za to je zaslužna diversificirana struktura prihoda te pruža otpornost tržišnim fluktuacijama pojedinih segmenata, uz uravnotežen doprinos različitih dijelova poslovanja.
Poslovanje krasi i niska zaduženost, što uz prikupljanje dodatnog kapitala putem IPO-a kompaniji otvara prostor značajnog širenja kapitalnim investicijama i akvizicijama.
Usporedba s Podravkom i Atlantic grupom
Glavni konkurent Žitu na regionalnom tržištu je Podravka, osobito u kontekstu nedavnog preuzimanja Belja, PIK-a Vinkovci i Vupika. Među vodećim tvrtkama iz prehrambenog sektora na burzi je izlistana i Atlantic grupa.
Kako bismo dobili približnu tržišnu vrijednost Žito grupe, usporedili smo financijske pokazatelje te tri kompanije, pri čemu treba naglasiti da je zbog različite strukture poslovanja usporedba ograničenog dosega.
Žito ima osjetno niže prihode, ali prednjači po pokazateljima profitabilnosti s EBITDA maržom od 19,8 posto i neto profitnom stopom od 11,6 posto. Pokazatelj zaduženosti (EBITDA/neto dug) pokazuje nisku stopu duga i osjetno je niži nego kod Atlantic grupe. Podravka je krajem 2024. imala najnižu stopu zaduženosti, ali je nakon akvizicije Fortenovina biznisa ona znatno povećana.
Uzimajući u obzir trenutne tržišne kapitalizacije Podravke i Atlantic grupe te pokazatelje poslovanja Žita, okvirna vrijednost Pipunićeve tvrtke kreće se u rasponu od 500 do 700 milijuna eura.
Svježi kapital u nove investicije
Realizacijom IPO-a prikupljena sredstva koristila bi se prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije.
U planu su investicije vrijedne oko 100 milijuna eura. Najveći dio, oko 37 milijuna kuna, namijenjen je razvoju svinjogojstva. Planira se izgradnja nove farme te nadogradnja i proširenje kapaciteta više postojećih farmi, uz primjenu najnovijih tehnologija i automatizaciju rada u svinjogojstvu.
Oko 12 milijuna eura planira se uložiti u izgradnju nove tvornice stočne hrane da bi se zadovoljile potrebe na tržištu te osigurali uvjeti za planirani rast stočarstva.
Od 15 do 20 milijuna eura planira se uložiti u solarne elektrane i baterijske sustave za potrebe najvećih potrošača električne energije u grupi.
Investicijom od osam milijuna eura planira se rekonstrukcija pogona za rafinaciju ulja u Tvornici ulja Čepin, kojom bi se povećali kapaciteti sa 100.000 na 300.000 litara ulja dnevno. U planu je i širenje kapaciteta Mesne industrije Dobro, za što je namijenjeno oko devet milijuna eura.
Planira se i širenje navodnjavanja na dodatnih 2700 hektara, za što je potrebno ulaganje u opremu vrijedno oko 10 milijuna eura.
Detalji IPO-a
Vrijeme provedbe: Razdoblje upisa i prodaje dionica planirano je za lipanj i srpanj 2025. godine, nakon odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Struktura ponude: IPO će obuhvatiti izdavanje novih dionica, prodaju trezorskih dionica te prodaju dijela postojećih dionica u vlasništvu većinskih dioničara. Novoizdane i trezorske dionice zajedno će činiti oko 80 posto ukupnih dionica u ponudi.
Ciljano vlasništvo: Nakon IPO-a, novi ulagatelji trebali bi držati najmanje 25 posto plus jednu dionicu u vlasničkoj strukturi matičnog društva.
Ciljani ulagači: Ponuda će biti otvorena za sve kategorije ulagatelja u Hrvatskoj, uključujući zaposlenike Žito grupe, male ulagatelje i kvalificirane institucionalne ulagatelje.
Lock-up razdoblje: Predviđeno je razdoblje zabrane prodaje dionica od šest mjeseci za članove Uprave i Nadzornog odbora te 12 mjeseci za postojeće dioničare i samo društvo.
Čeka se odobrenje prospekta
Detaljnije informacije o samoj javnoj ponudi, uključujući raspon kupovne cijene, bit će dostupne nakon što Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) odobri prospekt. Prema očekivanom rasporedu, tijekom lipnja predviđena je objava prospekta javne ponude i uvrštenja dionica, nakon čega bi uslijedila objava vremenskog plana aktivnosti te javnog poziva na upis dionica. Razdoblje upisa u sklopu ponude planirano je za lipanj i srpanj ove godine.
