'35 godina karijere je jako puno, pogotovo što se ona protegnula kroz četiri države, prvo je bila Jugoslavija, pa BiH, treća je Hrvatska, a sada smo u Europi.', započeo je osnivač i predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić u Čepinu nedaleko Osijeka razgovor s novinarima, doslovno u okruženju najnovijih investicija, a s pregledom onoga na čemu je radio posljednja 3 i pol desetljeća.

Ova poljoprivredno-prehrambena grupacija koja trenutačno zapošljava 1200 radnika, oblikovala se kroz nekoliko društvenih uređenja i promjena, ali i ratova.

'Bilo je i onih stvari koje ne idu na ruku poduzetnicima i poduzetništvu', istaknuo je Pipunić koji se u počecima nije volio 'reklamirati' i pokazivati u javnosti jer smatra kako je prvi dio karijere vrlo rizičan te nije jednostavno uspjeti.

'Ja sam ušao u 65., a Žito u 35. godinu, pa mislim da je vrijeme da se malo više otvorimo javnosti', dodao je.

Sam će reći kako nije od 'romantičara koji govore kako se nekada puno bolje živjelo'. Žito grupu nazvat će liderom u poljoprivrednoj industriji ne samo u Hrvatskoj, nego i regiji jer, kako je istaknuo, kompanija organiziranih u vertikalnoj proizvodnji nema puno.

'Kad kažem da smo vertikalno integrirani, to znači sljedivost od polja do stola, ratarstvo, stočarstvo, industrija i gotov proizvod koji se nalazi na policama u Hrvatskoj i izvan nje', objasnio je.

Proizvodnju pršuta prate od, kaže, bake, djeda, roditelja, cijeli ciklus. Startali su s njom 2017. godine.

Najprodavaniji proizvod

'Nakon pet godina smo uspjeli postati najprodavaniji proizvod na policama trgovina s markom 'Dobro'. To je meni velika satisfakcija kada drugi misle da se ne može ništa napraviti i poruka mladima kada misle odustati. Znate da su Talijani zajedno sa Španjolcima kraljevi pršuta, a mi smo u rangu s njima jer smo u regiju Parma prodali 43.000 naših pršuta što je kao da prodate mobitel iPhoneu', pokušao je što zornije ilustrirati ovaj osječki poduzetnik koji će reći kako su isključivo hrvatski orijentirana firma.

'S hrvatskih polja pokušavamo dovesti proizvod do stola. Ulažemo kontinuirano od osnutka, 1994. godine do danas. Imamo četiri ključna segmenta poslovanja, samo u Žito grupi 1200 zaposlenih i još 300 izvan nje, to je bolnica, hotelijerstvo i ugostiteljstvo. U Žitu ima 20 poslovnih subjekata, prihod je 335 milijuna eura, trećina ostvarenih prihoda je ostvarena na vanjskim tržištima, odnosno Europskoj uniji. Ostvarena je rekordna normalizirana razina EBIDTDA od 66,3 milijuna eura', što sažetije pokušao je Pipunić predstaviti 'osobnu kartu' trvtke koju je utemljio 1992. godine. Objašnjava to kako je firma startala u BiH, u Bosanskom Šamcu, ali je područje tada bilo okupirano, pa nemaju sljedivost.

Od 2016. godine uloženo je u ovu grupaciju 200 greenfield milijuna eura.

'Osjećaj zadovoljstva koji se stvori u čovjeku stvarajući novu vrijednost ne može se mjeriti nikakvim titulama, novcima, diplomama. Nije mjerljivo s ničim', kaže.

Ističe kako Žito nikada nije kupilo niti jednu firmu u privatizaciji.

Restauratori i inovatori

'Sve je kupljeno od privatnika koji su već radili, ili na sudu, u stečaju, ili predstečaju, ili je napravljen greenfield. Jedno vrijeme smo bili restauratori propalih firmi i onih koji su dolazili u probleme ili smo bili inovatori.', osvrnuo se na desetljeća poslovanja Žito grupe koja je s prvom investicijom u Hrvatskoj startala dok su pojedini dijelovi još bili okupirani te 1994. godine kupili mlin i silose u Velikoj Kopanici.

'Jure Radić koji je tada bio predsjednik Vlade me pitao odakle mi hrabrosti da gradim i zidam u nekoj Kopanici, a nemam pojma kada će rat stati. To je ključna promjena u formaciji i djelovanju Žita, od trgovca smo postali proizvođač', sjetio se samih početaka.

Nizale su se tada kupnje svinjogojskih farmi da bi potom zakoračili u poljoprivrednu proizvodnju, kupnjom Novog Agrara. Ključne su to stvari na kojima se temeljio daljnji razvoj 'priče od polja do stola'.

'Time je promijenjena slika Slavonije, da ovo nije samo fiš, čobanac i komarac, kako sam govorio, nego da imamo proizvode koji se mogu nositi sa svim svjetskim kvalitetnim proizvodima.', poručio je Pipunić.

Hrbarim potezom nazvat će i hotel Materru u Čepinu iza kojega je već 14 mjeseci poslovanja. Sa 61 sobom u koje se može smjestiti 124 osobe investirano je 22,7 milijuna eura. Trenutačno je pun do posljednje sobe.

Član Uprave za industriju i trading Josip Bičvić naglasio je kako Grupa upravlja s nešto manje od 18.000 hektara obradivih površina što Žito čini jednim od najvećih obrađivača u Hrvatskoj dok se taj broj penje na dodanih 60.000 hektara zajedno s 3000 njihovih kooperanata.

'Ratarstvo je baza za našu daljnju proizvodnju, stočarstvo, industriju, trgovinu.', istaknuo je Bičvić.

Dok se stočarska proizvodnja odvija na 10 specijaliziranih svinjogojskih i 5 farmi tovne junadi, proizvodnja mlijeka je na 3, a jaja na 2 peradarske farme.

Izlazak na burzu

Žito grupa u iduće tri godine planira investirati približno 105 milijuna eura, najviše u izgradnju svinjogojskih farmi, navodnjavanje, poljoprivrednu mehanizaciju te izgradnju nove tvornice stočne hrane.

O izlasku na tržište kapitala, Pipunić je rekao kako o tome s obitelji, suprugom i troje djece, razgovara posljednjih godina.

'Godinama se pripremamo za to, ali mi je teško odgovoriti kada će se to dogoditi. Ideja postoji, vjerujem da će se realizirati. Žito je kvalitena organizacija. Hoće li biti interesa kada iziđemo na burzu, vidjet ćemo', zaključio je Pipunić.