elita stvara elitu

Zašto djeca političara ne studiraju kod kuće i kakvu poruku time šalju svojim glasačima

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 29.09.2019 21:31
  • Objavljeno 29.09.2019 u 21:31
tportal

Izvor: Alamy / Autor: Chris Batson/Alamy

Smije li politička elita slati djecu na studij u inozemstvo, pokazujući time da više vjeruje drugima, nego domaćem obrazovnom sustavu, iako je plaćena za to da zagovara domaće? Parlamentarci u Nigeriji, Rusiji i Uzbekistanu pokušali su to zakonski zabraniti, što je oporba proglasila populističkom budalaštinom. Takva je dvojba suvišna u ovo vrijeme globalnih komunikacija i gospodarstva, u kojem su studiranje i boravak u inozemstvu nužnost za svakoga tko želi biti na vrhu u bilo kojoj djelatnosti. Problem je samo u tome što elita od svoje djece stvara novu elitu, a ostalima savjetuje odlazak u strukovne škole

Uoči najnovijeg službenog odlaska u Sjedinjene Države predsjednica Kolinda Grabar Kitarović priopćila je javnosti da će ga iskoristiti i za privatni posjet kćeri, studentici na Harvardu. Troškove će, kazala je u izjavi, platiti iz vlastitog džepa.

Dakako, Katarina Kitarović nije jedino dijete domaćeg političkog moćnika čiji roditelji više vjeruju inozemnom, nego domaćem obrazovnom sustavu. Na stranim sveučilištima studirali su ili studiraju sin Zorana Milanovića, kćeri Ive Josipovića, Ive Sanadera i Vesne Pusić, sin Milorada Pupovca, dvoje djece Ivana Turudića...

Ni oni nisu jedini. Eto, naprimjer, nedavno su podijeljene diplome sinovima trojice nigerijskih top političara na prestižnim britanskim sveučilištima. Sin predsjednika senata Bukole Saraki diplomirao je na Londonskoj školi za ekonomiju, sin senatora Babafemija Ojudua na Sveučilištu Durham, a sin guvernera savezne države Imo, Rochasa Okorocha, magistrirao je na Imperial Collegeu u Londonu. Godinu ranije britanske diplome također su stekli kći i sin predsjednika Muhammada Buharija. Elita stvara elitu.

Ali njihove strane diplome kod kuće su izazvale pravu buru na društvenim mrežama. Dok su ponosni roditelji objavljivali na Facebooku selfieje s uspješnim potomcima, nigerijski su im građani ironično čestitali na iznimnoj prilici za obrazovanje njihove djece u inozemstvu koju im mogu pružiti samo oni jer su na političkom vrhu i jer imaju 'solidan pristup javnom novcu'. Najžešći su bili mladi, osuđujući licemjerje moćnika jer zagovaraju reformu osnovnog obrazovanja i sveučilišta, a ne žele da je njihova djeca osjete na vlastitoj koži.

Štoviše, neki su članovi nigerijskog parlamenta zatražili donošenje zakona koji bi djeci vladinih dužnosnika i visokih državnih službenika branio studiranje u inozemstvu. To će ih natjerati da povećaju izdvajanja za obrazovni sustav kod kuće, a domoljublje nije apstrakcija, nego mantra koja određuje sve postupke, uključujući one koji se odnose na vlastitu djecu, obrazlažu parlamentarci svoj prijedlog i kažu da roditelji povlaštenih 'obrazovnih turista' ostavljaju sveučilištima u Gani, Egiptu, Britaniji i SAD-u godišnje blizu tri milijuna dolara.

  • +1

Harvard

Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

Slično misli i dio članova Dume. Parlamentarac i član Ruske komunističke partije Valerij Raškin također je prije dvije godine predložio zabranu odlaska na studij u inozemstvo sinovima i kćerima ruskih dužnosnika i top menadžera državnih kompanija, uključujući usvojenu djecu, a naročito mu je smetao odlazak na studij u zapadne zemlje.

Zabrana će, tvrdio je, pomoći u ocjeni stvarne kvalitete domaćih visokoškolskih ustanova i doprinijeti porastu domoljublja među mladima. Slanje djece političara i menadžera u inozemstvo sprečava stvaranje prave nacionalne upravljačke elite, dovodi do odljeva mozgova iz Rusije, doprinosi rastu socijalnih razlika i stvaranju jaza između vladajućih klasa i običnih ljudi, nabrajao je Raškin, ne propustivši spomenuti opasnost od zapadnih obavještajnih službi, a njegovi istomišljenici napomenuti da su ruski studenti u inozemstvu skloni 'formiranju drukčijeg pogleda na svijet'.

Zamjenik predsjednika Centralnog komiteta Komunističke partije Rusije Valerij Raškin

Zamjenik predsjednika Centralnog komiteta Komunističke partije Rusije Valerij Raškin

Izvor: Kommersant / Autor: Anatoliy Zhdanov/Kommersant

Protivnici su proglasili taj prijedlog populističkom budalaštinom i podsjetili na doba Petra Velikog prije tri stoljeća, kada je nadarena mladež odlazila po akademsko znanje preko ruske granice, naglasivši da je procjena rizika i koristi slanja djece u inozemstvo osobna stvar svake obitelji, a sve ostalo ograničenje je osobnih sloboda i kretanja. Ipak, godine 2013. takvu je zabranu donio tadašnji uzbekistanski predsjednik Islam Karimov, ali je ukinuta nakon nekoliko dana.

Kineze ne muče takve dvojbe. Pred koju godinu kći predsjednika Kine Xi Jinpinga, Xi Mingze, studirala je na Harvardu, kao i kći hrvatske predsjednice. Zbog carinskog rata između dvije najveće ekonomije svijeta kineski bi predsjednik danas možda razmislio o tome hoće li doista poslati jedinicu na studij u SAD. Ali bez obzira na zategnute odnose, kineska elita šalje djecu na prestižna američka sveučilišta, a studiranje u inozemstvu i danas je moda. Od 1978., kada je Deng Xiaoping politikom reformi i otvaranja otvorio put prema stranim sveučilištima, u inozemstvu, naročito u SAD-u, studiralo je više od 5,2 milijuna Kineza, oni čiji roditelji mogu godišnje iskrcati 45.000 dolara, koliko, primjerice, stoji puna školarina za jednu akademsku godinu na Berkleyju.

Supruga i kći kineskog predsjednika Xi Jinpinga, Peng Liyuan i Xi Mingze

Supruga i kći kineskog predsjednika Xi Jinpinga, Peng Liyuan i Xi Mingze

Izvor: Everett / Autor: Steve Mack/Everett

Dok kineski studenti odlaze u SAD, afrički sve češće biraju kineska sveučilišta. U zadnjih 15 godina broj im se s 2000 povisio na 50.000, dok ih je na američkim i britanskim 40.000, iako u Francuskoj još uvijek studira 95.000 mladih Afrikanaca iz nekadašnjih francuskih kolonija. To je dokaz više o sve opipljivijoj nazočnosti Kineza na Crnom kontinentu, koji ne sklapaju samo velike poslove s vladama i ne kupuju samo rudnike, već uz mnogo niže cijene školarina od onih na zapadnim sveučilištima odgajaju buduću afričku elitu, možda i buduće predsjednike država.

Zapad tako gaji suptilne veze s mnogim zemljama, pa bivši predsjednik Kine Ma Ying-jeou i nekadašnji predsjednik Meksika Felipe de Jesus Calderon Hinojosa imaju diplome Harvarda, japanski premijer Shinzo Abe Sveučilišta Južna Kalifornija, bivša predsjednica Južne Koreje Park Geun-hye francuskog Sveučilišta Grenoble, bivši premijer Australije Tony Abbott Oxforda...

  • +6
  • +3

Japanski premijer Shinzo Abe ima diplomu Sveučilišta Južna Kalifornija

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

'Globalizacija je tu da ostane, a studirati i živjeti u inozemstvu danas je nužnost za svakoga tko u globalnom gospodarstvu želi biti u vrhu i vođa u bilo kojoj djelatnosti, ne samo zato da bi svladao jezične vještine, nego da bi doista postao bikulturalan', kaže za portal Leadership bivši predsjednik francuskog IBM-a Alain Benichou.

I dok su bugarske visokoškolske ustanove i ove akademske godine najavile stotine slobodnih mjesta, jer europska sveučilišta privlače nabolje studente, u nas je glavni problem kako obrazovati konobare i zidare. U Sjedinjenim Državama tuže se na to da samo 10 posto mladih Amerikanaca studira u inozemstvu, a da mnogi nemaju ni putovnicu, dok ih je u Hrvatskoj manje od 10 posto i, osim u Njemačkoj, najviše ih studira u BiH. Skupo studiranje na najprestižnijim sveučilištima dostupno je ipak rijetkoj djeci Lijepe Naše.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!