ANA KNEŽEVIĆ:

'Vlada je zbog harača izgubila 600 milijuna kuna'

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 29.01.2010 14:06
  • Objavljeno 29.01.2010 u 12:12
Ana Knežević

Ana Knežević

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Milivoj Keber

'Pridružujemo se zahtjevu Hrvatske udruge poslodavaca da se ukine krizni porez i stopa PDV-a vrati na 22 posto, a da se država prihvati drugih mjera za punjenje proračuna', poručila je Ana Knežević, predsjednica SSSH, ističući negativan utjecaj kriznog poreza na povećanje nezaposlenosti

U SSSH-u su izračunali da je u posljednjih šest mjeseci država 'haračem' ubrala 1,2 milijarde kuna, što odgovara vrijednosti oko 2 tisuće stanova veličine 60 kvadratnih metara ili preko 13 tisuća osobnih automobila kompaktne klase. 'Vlada je prikupila 1,2 milijarde kuna, ali je istovremeno izgubila 600 milijuna kuna jer je zbog gubitka 50.000 radnih mjesta uplaćeno 150 milijuna kuna manje poreza na dohodak i stvoren dodatni trošak od 450 milijuna kuna za naknade za nezaposlenost radnicima koji su ostali bez posla', rekla je Knežević. 'Da se razmišljalo unaprijed i slušalo prijedloge sindikata, ovaj iznos mogao se dosad uložiti za spas radnih mjesta', dodala je Knežević.

'Eliminiranjem korupcije i značajnijim smanjivanjem porezne evazije nadoknadili bi se prihodi od kriznog poreza', istaknula je Knežević, pridružujući se zahtjevu HUP-a za ukidanjem kriznog poreza.

Zbog rasta cijena vrijednost sindikalne košarice u siječnju porasla je za 0,68 posto (43,5 kuna) i trenutno iznosi 6.430,27 kuna. Prosječno isplaćenom neto plaćom od 5.385 kuna može se pokriti samo 83,7 posto troškova života. Unatoč obećanjima trgovačkih lanaca o smanjenju cijena, u siječnju su ipak porasli troškovi prehrane, a najveći rast zabilježili su troškovi stanovanja.

'Kupovna moć hrvatskih građana stalno pada', rekla je Knežević, pozivajući se na usporedne podatke o kupovnoj moći u Europi, prema kojima je Hrvatska rangirana na 27. mjestu (od 41 zemlje) s iznosom od 4.800 eura po stanovniku, što je manje od 40 posto europskog prosjeka.

Pad kupovne moći rezultat je realnog pada plaća unazad godinu dana. Pad plaća posebno je izražen u djelatnostima industrije, građevinarstva i trgovine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi