Nedavno treće najveće usklađivanje mirovina od 1999. godine donijelo je u prosjeku četrdesetak eura više u novčanike više od 1,2 milijuna umirovljenika. Iako mnogi tvrde da je svaki euro bitan, a vladajući podsjećaju da čine sve što je u njihovoj moći da bi mirovine bile više, realno stanje i dalje nije adekvatno.

Pomalo i zaboravljeno obećanje o udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 60 posto i dalje je daleko, a upravo taj omjer mnogima služi da izraze svoju kritiku adekvatnosti mirovina. Pojednostavljeno, osoba koja s radnog mjesta ode u mirovinu dobit će tek četrdesetak posto onoga što je donedavno zarađivala.

Podaci HZMO-a o isplatama mirovina za kolovoz, uz podatak o prosječnoj plaći u svim kategorijama, redovnima i 'povlaštenima', naglašavaju velike razlike mirovina u odnosu na plaću, a u pojedinim skupinama udjeli mirovina u plaćama su kritično niski.

Tako je udio najnižih mirovina u prosječnoj plaći za srpanj, koja je iznosila 1437 eura, bio tek 31,2 posto. Doduše, ništa bolje nisu ni mirovine članova posade brodova u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi jer čine tek 31,6 posto prosječne plaće i iznose 453,50 eura, unatoč tome što je riječ o jednoj od 'povlaštenih' kategorija umirovljenika. Naime njihov radni staž kreće se oko 28 i pol godina, pa samim time teško da se mogu očekivati znatno veće svote.

Starosne mirovine oko pola plaće

Kad gledamo starosne mirovine, kojih je i najviše u domaćem mirovinskom sustavu, one se u prosjeku kreću na 47,1 posto prosječne plaće. Ako bismo ih rastavljali na podvrste, dominiraju isključivo starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, odnosno one koji su ranije otišli u mirovinu jer su ostvarili najmanje 40 godina staža. One se kreću na 54 posto prosječne plaće.

Najmanji udio u plaći pak imaju starosne mirovine prevedene iz invalidske jer su tek na 40,6 posto plaće. Od njih su veće čak i prijevremene mirovine s udjelom od gotovo 44 posto u prosječnoj plaći. Ovdje opet ulogu ima ostvareni radni staž, jer oni kojima je starosna mirovina prevedena iz invalidske su, iz očitih razloga, skupili u prosjeku 24 godine i tri mjeseca, a prijevremeno umirovljeni 35 godina i 11 mjeseci staža.

No da staž nije jedini faktor pomoću kojeg se može usporediti udio mirovina u plaći, pokazuje i usporedba prijevremenih i starosnih umirovljenika. Naime primatelji starosne mirovine u prosjeku su radili tri godine i 10 mjeseci manje od prijevremenih umirovljenika, ali su im mirovine zato 66 eura veće, mahom zbog penalizacije kojoj su izvrgnuti svi koji u mirovinu odu prije navršene starosne dobi za umirovljenje.

Da udio mirovine u plaći više ovisi o kriterijima izračuna, svjedoči i veći broj 'povlaštenih' mirovina. U rangu starosnih nalaze se mirovine sudionika Narodnooslobodilačkog rata (NOR), a one imaju udio u prosječnoj plaći od 47,8 posto, u prosjeku iznose 687 eura i ostvarene su za 29 godina i 11 i pol mjeseci staža.

Slične su i mirovine radnika izloženih azbestu. Iako su ostvarene na temelju 27 godina i 10 mjeseci prosječnog radnog staža, iznose 48,1 posto prosječne plaće, što je 690,43 eura.

Invalidske gotovo kao najniže mirovine

Gledajući invalidske mirovine, one su u prosjeku za kolovoz iznosile 464,59 eura. Njihov udio u plaći tada je bio za samo 1,1 posto veći nego kod najnižih mirovina, čemu doprinosi i nešto manje od 22 godine skupljenog staža u prosjeku. Ovako loša situacija trebala bi se promijeniti početkom sljedeće godine, za kada je najavljeno povećanje od 10 posto. No koliko će to utjecati na udio u prosječnoj plaći, ovisi o samom njihovom kretanju, a one zasad ne pokazuju znakove znatnijeg povećanja.

S njima se mogu poistovjetiti i obiteljske mirovine jer se kreću na tek 37 posto prosječne plaće. Razlog tomu je činjenica da se udovicama i udovcima isplaćuje tek 77 posto mirovine pokojnika. U nešto su boljem položaju oni koji su odabrali isplatu vlastite uz dio obiteljske mirovine s prosječnom svotom od 705,13 eura, što je opipljivih 49,1 posto prosječne plaće. Usporedivo je to s umirovljenim pripadnicima JNA, kojima mirovine u prosjeku čine točno polovicu prosječne plaće.

Ukupno gledajući, sve mirovine isplaćene po redovitim propisima u prosječnoj plaći imaju udio od 44,1 posto. Identičan udio su u kolovozu imale i mirovine priznate po Zakonu o mirovinskom osiguranju, a određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Riječ je o onima koji su nakon povratka s bojišnice nastavili raditi sve do stjecanja prava na redovitu mirovinu.

Neki primaju jednu i pol plaću

Što se tiče drugih kategorija mirovina po posebnim propisima, u većini se udjeli mirovina u prosječnoj plaći kreću između 60 i 80 posto, no ima i ekstrema.

Najveći ekstrem su mirovine bivših saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i glavnog državnog revizora, a iznose 165 posto prosječne plaće. To znači da oni trenutno dobivaju jednu i gotovo dvije trećine prosječne plaće. 'Saborska' mirovina u prosjeku iznosi 2371,54 eura, a ostvarena je za 32 godine, osam mjeseci i 20 dana staža.

Među ekstreme spadaju i mirovine bivših članova HAZU-a, a koje su u kolovozu u prosjeku iznosile 2045,28 eura, što je gotovo jedna i pol prosječna plaća za 41 godinu, osam mjeseci i šest dana staža.

S druge strane, mirovine pripadnika HVO-a čine 51,3 posto prosječne plaće, iako njihov staž u prosjeku iznosi šest godina i gotovo sedam mjeseci.

Put prema siromaštvu

Zbog čega je važno propitivati udio mirovina u prosječnoj plaći? Prema podacima iz ankete o dohotku stanovništva, koju je proveo Državni zavod za statistiku, stopa rizika od siromaštva starijih od 65 godina lani je iznosila 37 posto. Najviše pogođeni su bili stariji samci, mahom udovice i udovci, kojih je čak 61,4 posto u riziku od siromaštva.

Gledajući omjere mirovina u plaćama, najugroženije je otprilike 275 i pol tisuća primatelja najnižih te otprilike 82.600 primatelja invalidskih mirovina, kao i 220 umirovljenih članova posade brodova.

Kako je linija siromaštva postavljena na 617,25 eura mjesečno, svi koji primaju niže mirovine od ove svote su praktički siromašni. Ako se kao ideal gleda udio mirovine od 60 posto prosječne plaće, ugroženo bi bilo gotovo 80 posto umirovljeničke populacije.