pratite na tportalu

Konferencija 5G dan: 'Moramo se ukrcati na ovaj vlak i biti jedna od naprednijih zemalja Europe'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 23.09.2019 11:16
  • Objavljeno 23.09.2019 u 10:31
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matej Grgić

U zagrebačkom hotelu Westin u ponedjeljak je otpočela konferencija '5G dan' koju po drugi put organizira Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Cilj konferencije koja je okupila dvjestotinjak sudionika je istaknuti prednosti uvođenja nove 5G tehnologije koja donosi cijeli novi niz primjena u različitim područjima kao što su automobilska industrija, zdravstvo, poljoprivreda i industrijska proizvodnja. HAKOM želi ovom konferencijom približiti mogućnosti nove tehnologije kako krajnjim korisnicima, tako i gospodarstvu.

Konferenciju je otvorio Tonko Obuljen, predsjednik vijeća HAKOM-a. 'U godinu dana smo bavili frekvencijskim spektrom, nacionalni plan još nije donesen, ali mi radimo kao da jest. Čeka nas dodjela frekvencija, idemo u javnu raspravu i želimo od svih čuti kako s njima postupati', rekao je Obuljen te nastavio:

'Lani u HAKOM-u se nismo bavili 5G sigurnošću što je došlo u žižu s Donaldom Trumpom i Kinom. Tu nas čeka jako puno posla i jako nas puno čeka posla da dignemo 5G mrežu bez puno problema. U javnosti ima otpora, zato organiziramo 5G i organizirat ćemo ga dok tehnologija posve ne zaživi. Intencija je da ne propustimo vlak i da budemo jedna od naprednijih Europskih zemalja jer mi to možemo', poručio je Obuljen.

Prva predavačica, Ivana Podnar Žarko, profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva predstavila je Internet of Things (Internet stvari) rješenja za digitalnu transformaciju gradova.

'Građanima moramo ponuditi cijeli niz korisnih aplikacija kako bi im svakodnevni život bio ugodniji. Primjer iz prometa je kupnja i rezervacija parkirnih mjesta u gradu Zagrebu pomoću aplikacije za mobilni telefon. Internetom stvari se mogu iznajmiti i bicikli i platiti karte za javni prijevoz', ilustrirala je Podnar Žarko.

  • +2

Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matej Grgić

Pozornost je skrenula i na aplikaciju 'Moj Zagreb' koja integrira različite aplikacije s različitih platformi. U tom smjeru i treba ići jer se više područja treba integrirati u jedan ekosustav, primjerice cijelu Hrvatsku kako bi se omogućio razvoj aplikacija koje koriste različitu infrastrukturu i različite platforme za Internet stvari.

Podnar Žarko je predstavila i laboratorij za Internet stvari na FER-u gdje svake godine na tržište izlazi oko 30 inženjera. 'Radili smo i cijeli niz istraživačkih projekata iz raznih linija financiranja, uveli smo novi kolegij koji se bavi isključivo Internetom stvari kroz koji je prošlo 30 studenata koji svoja znanja sad mogu ponuditi poduzetnicima. U laboratoriju radi osam istraživača u znanstveno-nastavnom zvanju, jedan poslijedoktorand i sedam doktoranda', zaključila je.

Ivana Podnar Žarko, profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matej Grgić

Nakon nje, iskustva iz Rimac Automobila publici je predstavio Tomislav Lugarić. On je ukratko objasnio kako je nastao telemetrijski sustav u toj kompaniji. 'Kad pogledamo suvremeni automobil, sve ono što ga čini posebnim nama je skriveno, to je jedan ogroman broj sustava koje treba razviti. Sve te sustave, da bi auto stvarno mogao ići preko 400 kilometara na sat moramo nekako i shvatiti', rekao je.

Razvoj u Rimcu usporedio je s timovima Formule 1, gdje jednog vozača prate brojni ljudi u boksu čije su oči uperene u telemetrijske sustave koji im u realnom vremenu javljaju što se s bolidom događa. 'Kako osigurati da svi ti sustavi dobro rade? Zato postoji jedan podsustav ili cijeli automobil složen na stolu gdje se provjerava radi li sve pouzdano i hoće li vozač stvarno moći kontrolirati auto. Uz to postoje testni laboratoriji gdje automobili odvoze tisuće sati i kilometara, također na jednom stolu. Sve se to radi prije nego auto iziđe na cestu', opisao je.

'Moderni alati nam daju precizne informacije koliko je u svakom času otpor zraka ili opterećenje na svakom kotaču. Da bi to mogli napraviti moramo prikupiti sve podatke, na auto nalijepiti tone kamera, a u njemu imati hrpu računala. Tek onda idemo na testu vožnju kako bi izgenerirali popriličnu količinu podataka. Kroz brojne timove prikupljali smo podatke na razne načine. Neki su snimali kamerama, neki su generirali excel tablice i sve to uvijek držalo na mreži i dijelilo unutar firme. Uvijek je bio jedan kolega koji je imao nešto na USB-u u ladici do kojeg je trebalo ići da bi dobili ključni podatak', rekao je Lugarić te nastavio:

  • +2

Tomislav Lugarić, Rimac automobili

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matej Grgić

'Sada u jednoj mreži i na jednom mjestu prikupljamo sve podatke. S dolaskom sve pristupačnije mobilne mreže mogli smo prikupljene podatke u realnom vremenu slati u tvrtku. Dok auto vozi testnu vožnju ili dok se utrkuje možemo u stvarnom vremenu vidjeti što vozač radi, kako se ponašaju pojedini prekidači i slično. Nakon toga htjeli smo te podatke i analizira, zbog čega imamo sustav koji omogućuje promatranje vremenski poredanih podataka. Kroz taj sustav iskristalizirao se i dijagnostički alat. Prvi kupac našeg Concept One je imao probleme - u brzim zavojima auto mu je uvijek bježao, dok mu na našem sustavu nismo pokazali kako nesvjesno radi pokrete volanom koji destabiliziraju auto. Nakon što je to uvidio, počeo je tri puta bolje voziti', zaključio je. Sada u Rimcu već razvijaju i sustave kojim će putem mobitela biti moguće vidjeti li je s autom sve u redu, daljinski ga upaliti i zagrijati. Imaju i sustave koji u realnom vremenu prate sve testne autobile koji su na cesti.

'Kada želimo vidjeti neki specifičan auto, možemo analizirati kao radi kontrola proklizavanja u auto, recimo s većim gasom u lijevom zavoju. Telemetrija nam omogućava, što je možda i naša najveća snaga, da vidimo kako je vozač ušao u zavoj, kako radi kontrola proklizavanja kada je dao pun gas, ima li kakvih problema s kontrolom proklizavanja ili gumama', zaključio je.

  • +8
  • +5

Albert Gajšak, CircuitMess

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matej Grgić

Albert Gajšak, mladi inovator iz tvrtke CircuitMess te kreator igrače konzole MAKERbuino, govorio je o svojim iskustvima o pokretanju startupa. 'Prvi MAKERbuino sam složio iz zabave. Danas mladi troše puno vremena na video igre, oko šest sati tjedno. Ja sam razmišljao kako dio tog vremena pretvoriti u edukaciju, koja nije toliko dosadna. To je krenula jako skromno, slagao sam to u osnovnoj školi, na eBayu sam kupovao komponente i nakon par tjedana sam imao prvi prototip bez sobe inžinjera i stotina utrošenih dolara', započeo je.

'Odnio sam ga na sajam inovacija u Karlovcu i konzola je postala hit, što me motiviralo da u slobodno vrijeme nastavim raditi na proizvodu. Predstavio sam konzolu na sajmu u Rimu, nakon čega su nas predstavili i najjači svjetski mediji poput Karlovačkog tjednika' našalio se Gajšak.

Uslijedila je i uspješna kampanja na Kickstarteru, gdje je prikupljeno više od 100.000 dolara, a zatražili su samo 10.000 dolara. Do danas prodao je više od 8000 konzola te je rekao kamo misli da mu je velika prednost što je počeo u Hrvatskoj, gdje su troškovi pokretanja tvrtke i radnika daleko manji nego primjerice u Njemačkoj. 'Dobio sam jako puno negativnih feedbacka, ljudi kod nas vole živjet ziheraški, a kad pokrećete bilo što svoje, generalno ljudi će vas odgovarati jer svi vole pristup s minimalnim otporom', poručio je mladi inovator za što je nagrađen velikim aplauzom.

  • +2

Srđan Kovačević, ORQA

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matej Grgić

Prvi dio konferencije zaključio je Srđan Kovačević iz tvrtke ORQA. On je govorio o posve novoj tehnologiji naziva remote reality tj. udaljenoj stvarnosti. 'Jednom sam kupio jeftini dron za 15 dolara, s kojim sam se zabavljao jedno tjedan dana i onda smo krenuli eksperimentirati. Stavili smo kameru na dron kako bi letjeli 'iz njegove perspektive'. Mi njegujemo kulturu jako teškog odvajanja od novaca pa smo kupili neke polovne naočale za pogled iz prvog lica (FPV), pa neke skuplje i opet nismo bili zadovoljni rezultatima, pa smo ih odlučili sami napraviti', rekao je te nastavio:

'Krenuli smo kao hobisti popravljati nešto što se da naći na tržištu, ali nije dovoljno dobro. Morali smo tražiti vanjsko financiranje, počeli smo razmišljati kao poslovni ljudi. Shvatili smo da smo nabasali na nišu koja raste i kojem imamo realnu šansu biti najbolji na svijetu. Ideja je bila napraviti najbolje naočale za pogled iz prvog lica (FPV), rekao je Kovačević i pojasnio da je ta tehnologija zapela u 90-tim godinama prošlog stoljeća, jer sadašnje brzine interneta ne mogu 'progutati' veće rezolucije u realnom vremenu.

'Pokušali smo FPV staviti u drugi kontekst i došli do zaključka da radimo na senzorskoj teleportaciji i došli do pojma remote reality. Mislili smo da se samo mi tome bavimo, na prvim guglanjem smo shvatili da nismo u pravu. Kašnjenje signala jako je bitno, njega ne smije biti. Ne možete se utrkivati dronovima koji idu 150 na sat ako vam video kasni 20 milisekundi. Udaljena stvarnost ima puno više primjena od toga i bit će puno korisnija od virtualne i proširene stvarnosti', ali zbog latencije mreže danas je se ne može koristiti svugdje, što će se promijeniti dolaskom 5G mreže, svatko će moći prisutan u prostoru u kojem fizički nije - telemedicina je najbolji primjer, zaključio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!