IZMJENE PRAVILNIKA

Uskoro niže naknade za plastične boce?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 14.02.2011 15:24
  • Objavljeno 14.02.2011 u 15:24
otpad, boce, skupljanje boca

otpad, boce, skupljanje boca

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Ministarstvo zaštite okoliša razmatra mogućnost smanjenja naknade zbrinjavanja, a u tijeku je izrada novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, doznaje se od glasnogovornice Ministarstva Kate Gojević

Međutim, hoće li do smanjenja doći i kada, službeno se nije moglo dobiti potvrdu premda Jutarnji list piše da će povratna naknada za otkup PET ambalaže uskoro biti smanjena sa 50 na 20 ili 30 lipa, pozivajući se na neslužbene izvore u resornom Ministarstvu.

Da 'Ministarstvo razmatra mogućnost smanjenja naknade zbrinjavanja te da je u tijeku izrada novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu', tportalu je potvrdila glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević.

Kakav sad novi pravilnik, pitaju se u Eko-Ozri, poduzeću koje okuplja proizvođače pića i uvoznika, čija direktorica Dragica Bagarić ističe da 'postojeći sustav treba mijenjati, ali nitko ih nije pitao za mišljenje premda su već nebrojeno puta upozoravali na nelogičnosti, ali i slali primjedbe' na tekst pravilnika postavljenog na stranicama resornog Ministarstva, koji datira potkraj ere bivše ministrice Marine Matulović Dropulić

'Ministarstvo je prikupilo prijedloge i mišljenja na tekst pravilnika. Nakon što ih razmotri održat će sastanke s predstavnicima strukovnih udruženja obveznika plaćanja naknade', kaže Gojević i 'moli za strpljenje'. Dodaje da će 'Ministarstvo, nakon što prijedlog novog Pravilnika raspravi sa strukovnim udruženjima, zainteresiranom i zainteresiranom stručnom javnošću, otvoriti i javnu raspravu o prijedlogu pa će svoje mišljenje imati priliku reći i najšira javnost'.

U međuvremenu, pitanje je i kakva će biti odluka Ustavnog suda na koju se čeka gotovo pet godina o tužbi za ocjenu ustavnosti protiv Pravilnika ministrice Matulović-Dropulić koju su podnijeli HUP i 30-ak poduzetnika, a čiji bio rezultat mogao biti propast sustava naknada za ambalažni otpad.

Prvi je Pravilnik o ambalaži donesen još u srpnju 2005, a još od 2006. i redovito sve do sada ministarstvo je bilo upozoravano na 'netransparentnost podataka pa se ne zna koliko je i kakve ambalaže prikupljeno i reciklirano, na fiktivna vraćanja i šverc ambalaže te neodrživost sustava', podsjeća Bagarić.U Ministarstvu su, međutim, zaokupljeni analizama koliko se mogu smanjiti naknade za zbrinjavanje, pa tako i za PET ambalažu, a premda, kako se neslužbeno doznaje, Pravilnik neće biti gotov prije ožujka jedna od glavnih zamjerki na proizvođača i uvoznika pića i dalje neće biti otklonjena.

DRŽAVA MONOPOLIZIRA SUSTAV

CROPIX / Vlado Kos

CROPIX / Vlado Kos

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Vlado Kos

Upozoravaju da je 'država odlučila monopolizirati zbrinjavanje ambalažnog otpada te je cjelokupan sustav dala na upravljanje državnom Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost'. Bagarić pak ističe da 'Europska unija ne poznaje sustav u kojem cjelokupnim zbrinjavanjem ambalažnog otpada gospodari država. Ona je tu samo da bi zadala ciljeve i kontrolirala sustav, ali gospodarenje ambalažnim otpadom treba prepustiti gospodarstvu'.

EU 'MLIJEČNA' PRAKSA

Naknada postoji i u drugim zemljama Europske unije.

Tako se u Austriji po boci plaća 15 lipa, a za tonu 670 eura, u Belgiji se po boci plaća 13 lipa, a 574,8 eura po toni, u Njemačkoj je naknada po boci 30 lipa a 1.296 eura po toni.

Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj ukupno plaćaju oko 3,4 lipe po komadu ambalaže.

Što se tiče samih naknada, 'taj je sustav toliko kompliciran i nejasan da se ljudi izgube u njemu, prepun je nelogičnosti, poput one oko naknada za istu vrstu ambalaže, poput zbrinjavanja višeslojne kartonske ambalaže. Ako je u takav otpad bio pakiran deterdžent, njegovo zbrinjavanje iznosi 750 kuna po toni. Ako je riječ o mlijeku, 1.150 kuna, a za istu tu ambalažu, ako je u nju bio pakiran sok, naknada se penje na 4.100 pa čak i 11.000 kuna po toni', upozorava Bagarić.
Naknade treba ujednačiti, ovu za zbrinjavanje u kartonskoj ambalaži ukinuti, a država se poticajne naknade treba odreći, smatraju proizvođači.

Iz Ministarstva pak odgovaraju da 'povratna naknada od 50 lipa po boci nije trošak za proizvođača jer mu se uplaćeni iznos u konačnici vraća, naime, 50 lipa povratne naknade plaća potrošač koji ne vrati ambalažu u trgovinu, nego ju odbaci u otpad'. Međutim, izračuni pokazuju da bi, u slučaju da država smanji naknadu na 30 lipa, to gospodarstvu donijelo uštedu od 145 milijuna kuna. Osim toga, pola ambalaže koja je u sustavu povratne naknade, prikupljena je iz kontejnera pa bi oni koji skupljaju takav otpad, to i dalje mogli. Ako za to bude potrebe u socijalnom smislu jer možda proradi koja politika oporavka gospodarstva.

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar Petar Čobanković nekoliko je puta potvrdio da Vlada raspravlja o prijedlogu novog pravilnika o ambalažnom otpadu, i to kako bi došlo do smanjenja nekih parafiskalnih nameta. Doista, ministar zaštite okoliša Branko Bačić prošli je mjesec izmijenio postojeći Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu.

No iako to u ministarstvu tumače kao mjeru pomoći mljekarskoj industriji, jer je naknada za zbrinjavanje ambalaže za mlijeko i ostale tekuće mliječne proizvode smanjena te za 2011. iznosi dvije lipe, 'zaboravljaju' da je do istog tog smanjenja došlo još 2010. Drugim riječima, do prošle je godine naknada bila deset lipa i stoga je 2010. to bilo smanjenje, ali 2011. to nije jer, iako pravdaju se u Ministarstvu – nije došlo do vraćanja na 10 lipa, očito je da naknada u odnosu na 2010. nije smanjena.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi