razgovor s ANĐom REDžić:

'Uredba o praćenju utjecaja pandemije poduzetnicima donosi nove troškove i opterećenja, upitna je njena zakonitost jer ruši bankarsku i poreznu tajnu'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 15.01.2021 14:55
  • Objavljeno 15.01.2021 u 13:27
Anđa Redžić (u krugu)

Anđa Redžić (u krugu)

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: pixsell, tportal

Pandemija koronavirusa nepovratno je promijenila svijet u kojem živimo, a stalno zamrzavanje i odmrzavanje gospodarstva u praksi se pretvorilo u nikad zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda od 15 posto u prvoj polovici prošle godine. Vlada podržava gospodarstvo brojnim mjerama, a Ministarstvo financija provelo je javno savjetovanje oko Uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu. Tom uredbom Financijska agencija treba uspostaviti izvještajni sustav koji će na jednom mjestu mjeriti pogođenost gospodarstva i fizičkih osoba pandemijom koronavirusa

Čemu uspostava novog sustava pri Fini kada svim relevantnim podacima već raspolaže Porezna uprava, ali i institucije poput mirovinskog i zavoda za zapošljavanje, ima li takav sustav kakvih prednosti i zašto bi Vlada trebala početi razmišljati o oživljavanju predstečajnih nagodbi, razgovarali smo s Anđom Redžić, direktoricom tvrtke Tyet savjetovanje, koja se nakon 13 godina iskustva u poreznom savjetovanju te rada u Poreznoj upravi s pravom pita treba li u ovako teškim vremenima opterećivati poduzetnike novim izvještajima i troškovima.

Redžić, diplomirana pravnica, u Poreznoj je upravi imala niz različitih pozicija, specijalizirana je u pružanju savjetodavnih usluga međunarodnim i hrvatskim klijentima, a posebno u području planiranja transakcija vezanih uz optimizaciju poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost, transfernih cijena i primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Posebno iskustvo, kaže nam, stekla je u pružanju transakcijske podrške pri prodaji i kupnji društava u sklopu due diligence projekata, poreznih pregleda, kao i strukturiranju međunarodnih transakcija s ciljem optimiziranja poslovanja i minimiziranja rizika, ali i vođenjem i sudjelovanjem u projektima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

  • +15
  • +12

Vlada RH predstavila nove mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic

Donošenjem Uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu Fina će napraviti izvještajni sustav na kojem bi na jednom mjestu trebala pratiti utjecaj zdravstvene krize na gospodarstvo. Smatrate li da nam je potreban takav sustav i koje su njegove potencijalne koristi?

Potrebu donošenja ovakvog zakonskog akta Ministarstvo financija je kao predlagatelj obrazložilo 'potrebom učinkovitog praćenja učinaka mjera te olakšanja nadzora i sprečavanja zloupotreba'. Od početka objavljivanja prijedloga na portalu eSavjetovanje Uredba je izazvala uglavnom negativne kritike u javnoj raspravi, u smislu da se poduzetnicima nameću dodatna administrativna opterećenja i povećaju troškovi poslovanja, da je suprotnosti sa zakonodavstvom EU-a o malom i srednjem poduzetništvu, kao i svim politikama koje zahtijevaju da se, u slučaju uvođenja novog opterećenja, treba ukinuti drugo postojeće te da institucije već raspolažu svim potrebnim podacima. Općepoznato je to da gotovo sva tijela i ustanove iz prijedloga Uredbe već sad u uvjetima ove krize otežano posluju te bi zakonsko nametanje dodatnih obveza narušilo rad javnih službi i komunikaciju s poduzetnicima.

Nije li ovakvo dodjeljivanje dodatnih ovlasti Fini trošenje resursa Porezne uprave koja raspolaže većinom podataka, uključujući promete po transakcijskim računima gospodarskih subjekata, te ima implementiran sustav rizika za razotkrivanje zlouporaba? Ne bi li bilo jednostavnije umrežiti institucije javne uprave radi podjele podataka?

Iz uredbe nisu razvidni ni kriteriji temeljem kojih će Fina zatražiti od banaka podatke o prometu po transakcijskim računima gospodarskih subjekata koji su im klijenti. Ono što možemo ocijeniti pozitivnim u ovom zakonskom prijedlogu, iako se čini pomalo zakašnjelim, svakako je uspostavljanje portala Mjere, kao online platforme putem koje je moguće podnijeti prijavu za mjere za pomoć gospodarstvu i putem koje se osigurava i omogućuje izvještajni sustav za praćenje realizacije tih mjera. Mišljenja sam da je rješenje ovog problema međuinstitucionalna suradnja i razmjena podataka bez dodatnog opterećivanja poduzetništva.

  • +1

Testiranje na koronavirus - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Dubravka Petric

Epidemija u Hrvatskoj traje već gotovo godinu dana. Nismo li možda malo zakasnili u praćenju njenog utjecaja?

Imajući u vidu višekratne pakete mjera koje je donijela Vlada RH, ne možemo se oteti dojmu da je ovakva intencija pomalo zakašnjela i da upućuje na zaključak da se mjere donose 'otprilike', bez prethodne analize ranije poduzetih mjera i njihovih efekata na gospodarstvo. Ono što bi Vlada u skorijem vremenu svako trebala razmatrati jest reforma insolvencijskog prava, prije svega instituta predstečajnih nagodbi. Sasvim realno je očekivati da će pandemija koronavirusa donijeti strukturne promjene poslovanja te će se poslovni subjekti suočiti s problemom likvidnosti, ali i održivosti poslovanja u situaciji značajnih promjena u lancu opskrbe, ponašanju kupaca te partnera u prodajnom kanalu. Pravovremeno restrukturiranje često čini razliku između kontinuiteta poslovanja i stečaja. Potrebno je svakako razmisliti i o poreznoj reformi, a vezano uz porezni tretman otpisa potraživanja i obveza uzrokovanih pandemijom.

Koje je obrazloženje Ministarstva financija za donošenje ove uredbe?

Potrebu donošenja ovakvog zakonskog akta Ministarstvo financija je kao predlagatelj obrazložilo 'potrebom učinkovitog praćenja učinaka mjera te olakšanja nadzora i sprečavanja zloupotreba'. Ovdje je možda potrebno naglasiti da se ne radi o provedbenoj uredbi, nego o uredbi sa zakonskom snagom, a koju je Vlada RH donijela temeljem Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike u razdoblju od 15. prosinca 2020. do 15. siječnja 2020. te od 15. srpnja 2021. do 15. rujna 2021., a koja ostaje na snazi najdulje do 30. studenog 2021. Iako prijedlog svakog zakonskog akta sadrži ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, posljedice koje će proisteći donošenjem zakona te ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona u prijedlogu ove uredbe su izostavljeni, iako se radi o Uredbi sa zakonskom snagom koja će zahtijevati potrebna sredstva i koja derogira dosadašnje institute bankarske i porezne tajne. Vezano za institut derogiranja porezne tajne propisan Općim poreznim zakonom, postavlja se pitanje same zakonitosti Uredbe, jer porezni propisi ne mogu biti predmet uredbi sa zakonskom ovlasti koje donosi Vlada RH.

Smatrate li da će novi sustav spriječiti potencijalne zloporabe Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu ili on na to neće imati nikakav utjecaj?

Smatram da je Porezna uprava možda kompetentnije tijelo za sprječavanje ovih zlouporaba, imajući u vidu da raspolaže većinom podataka iz Uredbe, uključujući promete po transakcijskim računima gospodarskih subjekata, te ima implementiran sustav rizika za razotkrivanje zlouporaba. Isto se moglo naslutiti iz nedavne akcije Porezne uprave kojom su kod dijela poduzetnika provjeravane isplate dnevnica za službena putovanja i rad na terenu te naknade za korištenje privatnih automobila isplaćene za vrijeme lockdowna. Uredbom Fina dobiva nove ovlasti, a poduzetnici nove poteškoće sastavljanjem izvještaja i administrativnim opterećenjem koje je već ionako previsoko.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!