BDP PAO 0,7 POSTO

U zadnjem kvartalu Hrvatska se vratila u recesiju

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 25.02.2011 13:20
  • Objavljeno 25.02.2011 u 11:49
bdp pad

bdp pad

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

U četvrtom tromjesečju prošle godine hrvatski je BDP zabilježio realan pad za 0,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2009. godine, prva je procjena Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele prošle godine BDP je realno pao za 1,4 posto u odnosu na 2009. pa je tako 2010. bila druga uzastopna godina koju je hrvatsko gospodarstvo provelo u recesiji. Navedena kretanja potvrdila su procjene analitičara o povratku negativnih trendova u zadnjem tromjesečju 2010. godine

Ekonomski su analitičari očekivali pad BDP-a u prošloj godini, a projekcije su najčešće govorile o padu za oko 1,5 posto. Nakon blagog rasta BDP-a u trećem tromjesečju prošle godine za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, u četvrtom je ponovno zabilježen pad realnog BDP-a. U prvom i drugom tromjesečju prošle godine BDP je u odnosu na ista razdoblja prošle godine padao po stopi od 2,5 posto.

Hrvatska je negativne stope tromjesečnog BDP-a bilježila tijekom cijele 2009. godine, a BDP je u 2009. u odnosu na 2008. realno pao za 5,8 posto

To znači da je 2010. bila druga uzastopna godina koju je hrvatsko gospodarstvo provelo u recesiji. Usporedbe radi, među državama iz regije Srednje i istočne Europe, uz Hrvatsku je jedino još Rumunjska zabilježila pad i u 2010. godini.

DZS je danas objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a, a iz Zavoda najavljuju da će potpuno priopćenje o procjeni BDP-a za četvrto tromjesečje i cijelu prošlu godinu biti objavljeno krajem ožujka.

U prvoj procjeni DZS-a nisu još poznata kretanja sastavnica BDP-a. Analitičari Raiffeisen banke prognoziraju da je glavni čimbenik pada i dalje snažan pad investicija, na što upućuju podaci iz građevinskog sektora te podaci o proizvodnji i uvozu kapitalnih proizvoda. Osobna potrošnja mogla bi zabilježiti pozitivne, ali tek blage stope rasta s obzirom na izrazito nepovoljne trendove na tržištu rada te nisku razinu potrošačkog optimizma. Državna potrošnja trebala bi biti i dalje u negativnom teritoriju, a pozitivan doprinos očekuju od neto izvoza budući da je robni izvoz u posljednjem tromjesečju rastao znatno snažnije od robnog uvoza.

U ovoj godini pak analitičari očekuju rast BDP-a, prosječno za 1,5 posto, a prognoze rasta ekonomista šest najvećih banaka kreću se u rasponu od jedan do 1,8 posto.

Analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta u siječanjskoj su publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly procijenili da će rast u Hrvatskoj u ovoj godini biti sporiji nego što se očekivalo i prognozirali rast BDP-a za 1,3 posto, pri čemu su glavnim rizicima za ostvarenje očekivanog oporavka označili rastuću nezaposlenost i fiskalnu neravnotežu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi