Vlada je predstavila paket novih antiinflacijskih mjera s ciljem zauzdavanja agregatne potrošnje, odnosno zagrijavanja ekonomije koje doprinosi rastu inflacije.

Vrijedi podsjetiti da je inflacija u travnju dosegla razinu od 5,8 posto na godišnjoj razini. Tome je najviše kumovao rast cijena energenata zbog krize na Bliskom istoku, no vidljivo je prelijevanje u gotovo sve kategorije, od hrane, preko usluga, do industrije. Treba reći da Hrvatska, nakon ekonomskih šokova koji su uslijedili proteklih godina nije bila ni blizu ciljanoj stopi inflacije od dva posto, što ovim mjerama nastoji postići.

'RH je u proteklim godinama doživjela iznadprosječan rast BDP-a, a on posljedično uzrokuje zagrijanost ekonomije i smanjuje otpornost na cjenovne šokove. U projekcijama za ovu i sljedeću godinu hrvatsko će gospodarstvo rasti više od prosjeka EU-a te se agregatna potražnja neće značajnije promijeniti, što nosi rizik od daljnjeg rasta inflacije.

Nalazimo se u fazi geopolitičkih napetosti i činjenica rasta cijena energenata nešto je s čime smo suočeni. Ranije rečena potrošnja čini Hrvatsku osjetljivijom na energetske šokove i smanjuje otpornost na prelijevanje inflacije na druge segmente, a ovim mjerama to želimo spriječiti', poručio je predstavljajući mjere ministar financija Tomislav Ćorić.

Zaustavljen rast, ali ne i masa plaća

Uz nastavak postojećih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu država je predvidjela moratorij na administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu do prvog tromjesečja sljedeće godine. U istom razdoblju je predviđeno usporavanje rasta državne potrošnje, ali i zadržavanje proračunskih prava.

Potonje se odnosi na zaposlenike u državnom i javnom sektoru, čiji bi rast plaća trebao biti zaustavljen. Ministar Ćorić je istaknuo da se to ne odnosi na već dogovoreni rast plaća od 1+1+1 posto te druge ranije dogovorene kolektivne mjere.

No glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić smatra da je dobro što je zaustavljen rast plaća jer će to utjecati na kretanje inflacije. Naime od 2022. do 2025. plaće u javnom sektoru porasle su za 63 posto te su došle na razinu od 13,5 posto BDP-a, što nas je svrstalo na drugo mjesto prema masi plaća među svim članicama Europske unije. Ipak, ističe da se ovom mjerom državna potrošnja neće zaustaviti. Naprotiv.

'Rast mase plaća u javnom sektoru podgrijavao je rast plaća u privatnom sektoru na štetu konkurentnosti naših poduzeća. Pritom treba imati na umu da bi masa plaća u javnom sektoru, gdje radi gotovo pola milijuna ljudi, u ovoj godini svejedno mogla porasti za oko 800 milijuna eura zbog snažnog rasta zaposlenosti u tom sektoru te odobrenih povišica od oko tri posto', rekao je Stojić.

Pad dobiti u posljednje tri godine

Najviše su reakcija ipak izazvale četiri porezne mjere, a najzvučnija od svih odnosi se na uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže dobiti za srednja i velika poduzeća, kojih je u Hrvatskoj otprilike 1740. No ovaj porez, čija je stopa 50 posto, neće se odnositi na tvrtke koje više od polovice svojih prihoda ostvaruju u inozemstvu.

Porez će se računati tako da se dobit iz 2025. godine usporedi s dobitima iz prethodne tri godine, uz odstupanje od 15 posto koje se može pripisati rastu produktivnosti. Sve ostalo smatra se prekomjernom profitnom maržom koja će se oporezivati.

'Ne mogu podržati planiranu obnovu poreza na ekstra dobit jer kažnjava najuspješnija poduzeća koja kontinuirano ulažu u produktivnost, povećavaju dodanu vrijednost i na održiv način podižu plaće. Naime, nakon smanjenja udjela bruto operativnog viška za čak sedam postotnih bodova BDP-a u dvije godine, ponovo se kreira investicijska neizvjesnost pred ulazak u OECD', upozorio je Stojić te nastavio:

'Jedna od posljedica prethodnog poreza na ekstra dobit je pad udjela ulaganja nefinancijskih poduzeća na osam posto poslovnih prihoda u odnosu na prosječnih 12,5 posto u pretpandemijskom razdoblju. Osobno smatram da novi porez na ekstra dobit neće utjecati na smanjenje agregatne potražnje, a volio bih da se predložene mjere više fokusiraju na poboljšanje porezne pravednosti između različitih oblika dohodaka te suzbijanje sive ekonomije', smatra glavni ekonomist HUP-a.

Izjednačavanje poreznih oaza

Izmjenama u oporezivanju paušalnih obrtnika država planira prikupiti 60 milijuna eura, ali i spriječiti trend da se iz nesamostalne djelatnosti sve veći broj obrtnika seli u paušalce jer im je to isplativije. Stojić ističe da Hrvatska ionako ima velikodušan i povoljan tretman prema paušalnim obrtnicima, za razliku od drugih članica Europske unije.

'U Hrvatskoj imate mjere na neograničeno i imate jako veliku diskrepanciju uplaćivanja doprinosa tih zaposlenika u odnosu na regularnu, formalnu zaposlenost. Stoga su među temeljnim poreznim prijedlozima HUP-a u tom smislu izjednačenje porezne obveze na dohodak paušalista iznajmljivača u turizmu s općim porezom na dohodak od nesamostalnog rada te povećanje koeficijenta za određivanje najniže osnovice za plaćanje doprinosa i osnovicu za doprinose samozaposlenih osoba', objasnio je.

Paušaliste u turizmu bi pak, smatra Stojić, trebalo približiti poreznom tretmanu dohotka od nesamostalnog rada.

'Ove mjere su važne zbog slanja adekvatnih signala da hrvatska fiskalna politika prioritizira konkurentnost rada i stvaranja više dodane vrijednosti u odnosu na rentijerstvo. U kontekstu inflacije pogonjene rastom troškova rada, HUP smatra da je kupovnu moć građana bolje jačati poreznim rasterećenjem dohotka od rada. Naime dosadašnje intervencije u trošak rada potiču inflaciju, a niži porezi na dohodak potiču ulaganja i kreiranje radnih mjesta', istaknuo je ekonomist.

Same mjere nisu dovoljne

Uz najavljeno ukidanje poreza na dohodak koji se odnosi na mirovine, Stojić kaže da predložene mjere same po sebi nisu dovoljne za obuzdavanje inflacije i smanjenje agregatne potražnje.

'Volio bih da se predložene mjere više fokusiraju na poboljšanje porezne pravednosti između različitih oblika dohodaka te suzbijanje sive ekonomije. Komplementarno ovim mjerama, potrebne su dodatne strukturne mjere za poboljšanje konkurentnosti i jačanje atraktivnosti ulaganja u produktivnost', istaknuo je Stojić te naveo nekoliko stvari koje bi Vlada trebala razmotriti.

'Modernizirati poticaje za ulaganja po uzoru na najbolju praksu članica EU-a, uz aktivnije kombiniranje poticaja iz Zakona o poticanju ulaganja s bespovratnim sredstvima iz EU fondova ili nacionalno financiranih poziva. Velika stvar za sektor privatnih poduzeća bilo bi proširenje primjene računovodstvene metode ubrzane amortizacije za investicije u nove tehnologije, industrijska postrojenja, opremu i druga kapitalna dobra. U konačnici je ključno jačati sposobnost skaliranja za modernu industriju po uzoru na ulagačke poticaje koje je dobio turizam u jeku covid krize te afirmirati kategoriju srednje kapitaliziranih poduzeća u financiranju EU fondovima u korist većih programa s većim razvojnim otiskom', istaknuo je.

Jedna od mjera bi trebao biti i manji porezni klin na srednje i više plaće usporediv s regijom srednje i istočne Europe, uz daljnje limitiranje maksimalnog dohotka paušalnih obrta.

'Treba prioritizirati rast stope zaposlenosti uoči očekivanog pada radne populacije za više od 100.000 ljudi do 2030. godine, a naročito među mladima, gdje je stopa zaposlenosti tek 25,7 posto ili oko 10 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a, što zahtijeva snažnije aktivne politike zapošljavanja, razvoj dualnog i STEM obrazovanja, kao i porezno rasterećenje visokokvalificiranih kadrova.

Osim toga, treba jačati konkurentnost troška energenata uz snažnija ulaganja u otpornu infrastrukturu (33,8 milijardi eura do 2030.). U kontekstu 18 posto skuplje električne energije za poduzeća od prosjeka EU-a u terminima kupovne moći važno je ugledati se na najnovije njemačke, slovenske i druge energetske subvencije za industrije koje kombiniraju smanjenje nameta, poreza, mrežarine, troška CO2 i krizne intervencije', zaključio je Stojić.