Rijetki metali, poluvodiči, prodajna tržišta - Njemačka se iz praktičnosti i komfora duboko oslonila na Kinu. No sada se ta ovisnost sve više pokazuje kao ozbiljan strateški rizik, a globalni lanci opskrbe ponovno pucaju po šavovima.

Pekinški industrijski plan polako, ali sigurno daje rezultate: i Sjedinjene Države i Europa bolno uviđaju koliko su ovisni o kineskoj proizvodnji, a posebno je pogođena njemačka industrija. Kao i u pandemiji koronavirusa, ponovno prijete nestašice čipova - i to zbog odluka iz Pekinga. No problem zapravo seže mnogo dublje i dalje u prošlost, piše Handelsblatt.

Njemačka traži alternativu

Rijetki metali neophodni su za razvoj gotovo svih ključnih tehnologija – od električnih automobila do vjetroturbina i oružanih sustava. Kina, koja dominira globalnim tržištem tih sirovina, već godinama kontrolira ponudu ograničavanjem izvoza pa Njemačka ubrzano traži alternativne izvore, no zamjene se teško pronalaze.

Domaća proizvodnja čipova bilježi određeni rast, osobito nakon što su tvrtke poput TSMC-a i Boscha započele zajedničke projekte u Europi. Ipak, europski proizvođači automobila i dalje su gotovo u potpunosti ovisni o azijskim tvornicama.

Martin Welcker, direktor obiteljske tvrtke Schütte iz Kölna, primjer je toga koliko je duboka ta ovisnost. Iako njegova tvrtka ne uvozi ni poluvodiče ni rijetke metale iz Kine, njegovi dobavljači to čine. Kada je u proljeće postalo jasno da Kina ograničava izvoz rijetkih metala, Welcker je odmah podigao uzbunu.

'Nakon pandemijskih zastoja stvorili smo zalihe, ali ne možemo biti potpuno otporni – to je jednostavno nemoguće', kaže on. 'Naše zalihe daju nam samo malo vremena u slučaju ozbiljnijeg poremećaja.'

Volkswagen pod pritiskom

Sličan scenarij odvija se i u Wolfsburgu. U središtu automobilske industrije Njemačke, Volkswagen se bori održati proizvodne linije u pogonu. Još do srijede bilo je neizvjesno hoće li tvornice moći završiti tjedan bez prekida rada.

Kasno navečer stigla je privremena dobra vijest: zalihe čipova zasad su dovoljne – barem do sljedećeg tjedna.

No dugoročna situacija ostaje neizvjesna. Volkswagenu nedostaje oko 2000 različitih elektroničkih komponenti, od kojih mnoge dolaze iz tvrtke Nexperia, one koju je Nizozemska nedavno pod pritiskom SAD-a morala preuzeti od Kineza.

Tržišni udio Nexperije za standardne čipove procjenjuje se na čak 40 posto. Kod proizvođača automobila poput VW-a, ove se komponente nazivaju 'hranom za kokoši' - mahom su to sitni dijelovi poput dioda ili tranzistora, u biti nešto što je za kompanije poput BMW-a, Mercedesa i VW-a potrebno u velikim količinama. U nekim pogonima čak se i stari elektronički sustavi rastavljaju da bi se došlo do funkcionalnih dijelova.

'Situacija je iznimno složena', priznao je financijski direktor VW-a Arno Antlitz. 'Osiguravamo proizvodnju iz dana u dan, iz tjedna u tjedan.'

Trump i Xi privremeno smiruju napetosti, ali...

Nada u olakšanje pojavila se nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga u južnokorejskom Busanu. Trump je izjavio da je spor oko kineskih izvoznih kontrola za rijetke metale riješen, nazvavši to 'rješenjem za cijeli svijet'.

Kinesko ministarstvo trgovine, međutim, zvučalo je znatno manje euforično. Prema priopćenju Pekinga, dogovor se odnosi samo na ranije najavljenu pooštrenu kontrolu kineskog izvoza, planiranu za početak listopada. Njezina se primjena, stoji u priopćenju, odgađa za godinu dana. Zauzvrat su Sjedinjene Države pristale povući proširenje ograničenja izvoza visokotehnoloških proizvoda, uvedeno krajem rujna, a ono je posljednjih tjedana obuhvaćalo i poslovanje s podružnicama tvrtki koje su već pod američkim sankcijama.

To bi možda moglo donekle ublažiti probleme njemačke industrije. No, kao prvo, dogovor iz Busana ne mijenja kinesku zabranu izvoza kratkoročno potrebnih poluvodiča tvrtke Nexperia. A drugo, sastanak u Južnoj Koreji, održan bez sudjelovanja europskih predstavnika, jasno pokazuje temeljni problem: tijekom desetljeća Njemačka je postala sve ovisnija o Kini, ali ni Berlin ni Bruxelles – gdje se odlučuje o trgovinskoj politici Europske unije – nisu uspjeli ostvariti utjecaj na Peking razmjeran toj ovisnosti.

'Rusija je bila oluja, Kina je klimatska promjena'

Njemačka industrija sada se suočava s krizom koja je, zapravo, dugo bila predvidljiva. Nakon pandemije, ruske invazije na Ukrajinu i sve otvorenije kineske potpore Moskvi postalo je očito da ekonomska ovisnost Europe o Kini predstavlja ogroman rizik. Rizik koji je čak i veći od njezine ovisnosti o ruskom plinu.

'Rusija je oluja, Kina je klimatska promjena', rekao je prije tri godine Thomas Haldenwang, tadašnji šef Saveznog ureda za zaštitu ustava.