Američki predsjednik Donald Trump u svojim nastojanjima da preuzme Grenland od Danske, ponudio je i novčanu naknadu za 56.000 žitelja najvećeg otoka na svijetu u iznosu od 10 do 100 tisuća eura samo da se izjasne da žele Grenland pod paskom SAD-a.

Iz Danske je nekoliko puta stigla poruka da Grenland nije na prodaju. No, koliko on zapravo vrijedi?

Ekonomski gledano, ne puno, piše Lider. Naime, ekonomija Grenlanda ovisna je o ribarstvu i godišnjim dotacijama iz Danske koje se kreću oko 520 milijuna eura. Prema procjenama Svjetske banke, BDP se kreće na otprilike 3,5 do četiri milijarde dolara, mahom od izvoza ribljih proizvoda.

Strateška pozicija i ključni resursi

No, Amerikancima je Grenland važan jer se nalazi na strateškoj poziciji između Sjeverne Amerike i Europe. Ondje se već nalazi baza Pituffik koja je važan element američkog svemirskog programa, ali i sustava ranog upozorenja na projektile. Trump zbog toga ne želi da Grenland "preuzmu" Rusija i Kina.

Puno je vrijednije ono što se nalazi ispod leda. Naime, procjenjuje se da je Grenland bogat rijetkim metalima, naftom i plinom. Američki USGS procjenjuje da ima oko 1,5 milijuna tona iskopivih rezervi rijetkih minerala. Dansko-grenlandski geološki zavod (GEUS) procjenjuje da takve rezerve dosežu čak 36,1 milijun tona.

Uz to, na Grenlandu je identificirano 55 ležišta s 25 od 34 sirovina koje je na svom popisu Europska komisija klasificirala kao ključne. Riječ je uglavnom o rijetkim metalima i mineralima koji se sve više koriste u autoindustriji te u digitalnim i vojnim tehnologijama. Zanimljivo, samo se jedno ležište eksploatira.

Najveći proizvođač i izvoznik tih minerala i metala je Kina, koja čini čak 70 posto svjetske proizvodnje. Zbog toga je Europa u potpunosti, a SAD u većoj mjeri ovisna o Kini. Iz tih razloga, Grenland je zanimljiv i jednoj i drugoj strani.

Potencijalna vrijednost Grenlanda

Ali, to nije sve. Grenland, prema procjenama USGS-a, drži i rezerve od 17,5 milijardi barela nafte i 4,2 bilijuna kubičnih metara prirodnog plina. Istraživanje tih potencijala je zakočeno nakon moratorija iz 2021. godine.

Studija American Action Foruma procjenjuje da bi vrijednost poznatih mineralnih resursa Grenlanda teoretski mogla premašiti četiri bilijuna dolara, ali da je realno iskoristivo tek oko 186 milijardi dolara u današnjim tržišnim, regulatornim i tehnološkim uvjetima. The Economist je, gledajući privatni BDP i potencijalne porezne prihode, naveo vrijednost od oko 50 milijardi dolara. Financial Times je spominjao 1,1 bilijun dolara, dok je New York Times dao raspon od 12,5 do 77 milijardi dolara.

Tolike razlike nisu slučajne, jer Grenland nije nekretnina iz oglasnika, već kombinacija resursa, sigurnosti i geopolitike, uz ogroman diskont za stvarnu izvedivost, jer će biti logistički gotovo nemoguće pokrenuti ispitivanja, pa i proizvodnju bez vrlo visokih ulaganja zbog teških političkih, prirodnih i geoloških uvjeta.

Trumpov 'mito' besmislen

Danski navodi da Grenland nije na prodaju poduprti su javnim mnijenjem. Trumpov "mito" nije udobrovoljio Grenlanđane, jer bi čak 85 posto njih htjelo da Grenland ostane pod Danskom, dok samo šest posto želi američko preuzimanje. Ni Amerikanci nisu skloni tome da njihova zemlja preuzme Grenland. Čak 73 posto ispitanika ne želi upotrebu vojne sile na Grenlandu, dok njih osam posto podupire tu ideju.

Danska ima adut koji bi mogao ostaviti suverenitet Grenlanda netaknutim. Ako odluči proširiti obrambenu suradnju te ostaviti veći prostor SAD-u za ulaganja u rudarstvo, to bi značilo američko jačanje strateške pozicije bez diranja trenutne geopolitičke situacije.

Kupnja Grenlanda, pak, ne dolazi u obzir, jer bi to zahtijevalo odobrenje Kongresa, što je teško progurati u izbornoj godini, a ni FED ne bi gledao blagonaklono na tolika izdvajanja. Uostalom, to nije pitanje koliko košta otok, već tko kontrolira pristup Arktiku, osigurava ključne sirovine i gdje završava suradnja, a počinje pokušaj kontrole.