Paušalni obrtnici porez i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju u unaprijed određenim iznosima, ovisno o prihodovnom razredu u kojem se nalaze. Prema predstavljenim mjerama, promjene se ne odnose na samostalne djelatnosti koje su po načinu rada slične paušalnim obrtima, ali porez plaćaju prema stvarno ostvarenim prihodima.

Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je broj paušalnih obrta od 2017. godine porastao gotovo četiri puta te da ih je krajem prošle godine bilo registrirano oko 101.000. Naglasio je i da je njihovo porezno opterećenje niže od opterećenja radnika u stalnom radnom odnosu.

‘Mnogi su paušalne obrte pretvorili u prikriveni nesamostalni rad’, rekao je Ćorić, dodavši da će veći teret sada snositi oni koji ostvaruju više prihode.

Prema Vladinoj tablici novih koeficijenata za doprinose i iznosa paušalnog poreza, obrtnicima s prihodima iznad 19.900 eura smanjuje se priznati porezni izdatak, a istodobno rastu osnovice za doprinose. To znači da će veći paušalci od sada plaćati znatno više nego dosad.

Oni s godišnjim prihodima od 19.900 do 30.600 eura plaćat će 310 eura više, odnosno ukupno 4.352 eura godišnje. U razredu od 30.600 do 40.000 eura davanja rastu za 1036 eura, na ukupno 5.248 eura.

Za paušalne obrtnike s prihodima između 40.000 i 50.000 eura godišnje povećanje iznosi 2154 eura, pa će državi ukupno plaćati 6.546 eura. Najveći rast očekuje one s prihodima od 50.000 do 60.000 eura. Njima će porezi i doprinosi porasti za 82 posto, odnosno za 3752 eura, na ukupno 8.324 eura godišnje.

Upravo u tom najvišem razredu nalazi se oko devet posto paušalnih obrtnika. Prihod iznad 60.000 eura znači izlazak iz sustava paušalnog oporezivanja, ulazak u sustav PDV-a i drukčiji porezni položaj.