Iz HUP-a upozoravaju da bi takva mjera mogla povećati investicijsku neizvjesnost u trenutku u kojem Hrvatska očekuje pristupanje OECD-u. Smatraju da bi novi porez mogao pogoditi i najuspješnije tvrtke, uključujući one koje ulažu u produktivnost, razvoj, nova radna mjesta i rast plaća.

Prema njihovoj ocjeni, prije uvođenja takvog poreznog zahvata nužno je jasno utvrditi zbog čega su pojedine tvrtke ostvarile bolje poslovne rezultate. U protivnom bi se, upozoravaju, moglo kazniti upravo one dijelove gospodarstva koji stvaraju veću dodanu vrijednost i doprinose konkurentnosti zemlje.

HUP podsjeća i na učinke prethodnog poreza na ekstra dobit, tvrdeći da je nakon njegova uvođenja udio ulaganja nefinancijskih poduzeća pao na osam posto poslovnih prihoda, u odnosu na prosječnih 12,5 posto u pretpandemijskom razdoblju.

Inflacija više nije samo uvozna

Iz udruge ističu da se inflacija u Hrvatskoj više ne može promatrati isključivo kao posljedica uvoznih i energetskih šokova. Prema njihovu tumačenju, sve veći utjecaj imaju domaći čimbenici, prije svega rast plaća, povećanje administrativnih troškova i snažna potražnja.

Zato pozdravljaju napuštanje širokih, neselektivnih mjera pomoći i uvođenje ciljanijih socijalnih transfera. Smatraju da linearne potpore, energetske subvencije i administrativno ograničavanje cijena nisu dovoljno učinkovito odgovorili na domaće izvore inflacije.

‘Pozdravljamo zaustavljanje daljnjeg bujanja mase plaća u javnom sektoru i mjere koje idu prema stabilizaciji javne potrošnje. Hrvatska danas treba fiskalnu odgovornost i jasne signale stabilnosti, ali i politike koje dugoročno štite konkurentnost gospodarstva’, poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Weber je dodala da inflacija nije samo posljedica vanjskih šokova i cijena energenata, nego i snažnog rasta plaća u javnom sektoru te neselektivnih državnih potpora. HUP zato podupire namjeru da se socijalna pomoć usmjeri prema građanima kojima je zaista potrebna, ali traži i dodatne reforme za jačanje konkurentnosti i otpornosti gospodarstva.

Plaće u javnom sektoru porasle 63 posto

Prema podacima koje navodi HUP, masa plaća u javnom sektoru od 2022. do 2025. porasla je za 63 posto, čime je Hrvatska postala jedna od članica EU-a s najvećim udjelom mase plaća javnog sektora u BDP-u.

Poslodavci pozitivno ocjenjuju i najavljeno povećanje poreznog opterećenja na kratkoročni turistički najam. Smatraju da je efektivno opterećenje paušalnih modela iznajmljivanja dosad bilo višestruko niže od opterećenja rada, čime se, prema njihovu stajalištu, slala pogrešna poruka o tome što porezna politika želi poticati.

HUP traži rasterećenje rada

HUP ističe da bi fiskalna politika trebala snažnije poticati rad, produktivnost i stvaranje dodane vrijednosti. Kupovnu moć građana, smatraju, dugoročno je učinkovitije jačati poreznim rasterećenjem rada nego administrativnim intervencijama koje mogu dodatno pojačati inflatorne pritiske.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković poručio je da su za očuvanje konkurentnosti potrebne dodatne strukturne mjere. Među njima navodi daljnje smanjenje poreznog opterećenja rada, povećanje zaposlenosti, osobito među mladima i visokokvalificiranim radnicima, modernizaciju poticaja za ulaganja te drukčiju politiku određivanja cijene električne energije za gospodarstvo.

‘Ključno je zadržati stabilan rast BDP-a, osigurati investicijsku aktivnost i stvaranje više dodane vrijednosti te sačuvati visoku stopu zaposlenosti’, zaključio je Balković.

HUP poručuje da antiinflacijska politika ne smije biti skup izoliranih mjera, nego dio šire gospodarske strategije koja istodobno čuva stabilnost cijena, potiče ulaganja i omogućuje održiv rast životnog standarda.