Već viđeno

Tportal otkriva: Pisala lex LNG, a sada bi ga trebala provesti, ima li tu što sporno?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 14.06.2018 16:16
  • Objavljeno 14.06.2018 u 15:46
tportal
Lex LNG ili, punim nazivom, Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin u četvrtak je prihvaćen u Saboru, a u domaćoj je javnosti digao dosta prašine - neki su ga čak uspoređivali s famoznim lex Agrokorom. Potonjem zakonu najviše se zamjeralo to što Vlada nije htjela reći tko su doista njegovi autori dok se to nije otkrilo u aferi Hotmail. Zato smo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pitali tko su autori lex LNG-a, a jedno ime na popisu nas je iznenadilo

'Na čelu skupine koja je izradila nacrt bio je Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, dok su njeni članovi redom bili: Zvonimir Novak, pomoćnik ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta (Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku, zamjenik člana), Milan Rezo, pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja (Snježana Đurišić, načelnica Sektora lokacijskih dozvola, zamjenica člana), Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, Nina Perko, načelnica Sektora za pomorsko dobro, morske luke i koncesije pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, te Igor Vuković, načelnik Samostalnog sektora za pravne poslove pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike', odgovorili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike tportalu.

Međutim, zanimljivo je kako je u travnju Barbara Dorić postala direktorica tvrtke LNG Hrvatska, čiji je posao izgraditi dugo očekivani terminal za ukapljeni plin na Krku, inače jedan od najvažnijih i najvećih strateških projekata u zemlji.

U čemu je problem? Čim se slegla prašina koju je digla pozadina nastanka lex Agrokora, Vlada je u hitnu saborsku proceduru gurnula lex LNG. Zakon su na stražnje noge dočekale ekološke udruge, ali i oporba. SDP je primjerice uložio rekordnih 360 amandmana na taj zakon, dok su druge stranke priložile 20 amandmana.

Zakonom se uređuju imovinsko-pravni odnosi na lokaciji LNG terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju plutajućeg LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, a definira se i naknada za sigurnost opskrbe. No lokalne vlasti u Istri, kao i ekoaktivisti, traže da se gradi kopneni terminal, a plutajući LNG terminal nije u prostornim planovima ni Općine Omišalj ni Primorsko-goranske županije.

Mnogima je problematična i hitna procedura donošenja zakona, što je Vlada obrazložila nuždom da se omogući realizacija tog strateškog projekta u zadanim rokovima, do kraja 2019., kako je obećano Bruxellesu, kada se prijavilo za novčana sredstva Europske unije. O drugoj fazi LNG projekta, u kojoj bi se trebao izgraditi kopneni terminal, ne navodi se ništa osim da bi jednom trebao biti izgrađen, ali bez ikakvih definiranih rokova. Kada se zakon usvoji, Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru za realizaciju projekta prihvatnog terminala za LNG terminal i prateće infrastrukture na 99 godina. To je pak otvorilo pitanje zašto se koncesija daje na 99 godina ako je plutajući terminal tek prva faza projekta.

  • +17
  • +14

Prosvjed građana protiv LNG plutajućeg terminala

Izvor: Cropix / Autor: Matija Djanjesic / CROPIX

Koncesiju bi trebao dobiti investitor, tvrtka LNG Hrvatska u vlasništvu HEP-a i Plinacroa, ali namjera je da se tvrtka dokapitalizira jednom kada se pronađu strani partneri koji bi sudjelovali u projektu. Tu tvrtku odnedavno vodi Barbara Dorić, a ona je ujedno radila na nacrtu lex LNG-a.

Kako tportal doznaje iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, ona je u skupinu za izradu tog zakona ušla kao predsjednica Agencije za ugljikovodike. Međutim, u travnju ove godine na vlastiti zahtjev razriješena je te funkcije da bi postala direktorica tvrtke LNG Hrvatska, čiji je posao upravo realizacija projekta plutajućeg LNG terminala na Krku. Cijeli posao vrijedan je 383 milijuna eura, od čega u njega EU ulaže 101 milijun eura.

U petak 15. lipnja istječe rok za prijavu na drugi natječaj za nabavu LNG broda. Prvi natječaj poništen je prije isteka roka jer su promijenjeni tehnički uvjeti traženog broda. U planu je i dokapitalizacija tvrtke LNG Hrvatska, a njen bivši direktor Goran Frančić ranije je rekao da Vlada namjera zadržati vlasnički udio od 25 posto i dobavljač broda vjerojatno će postati strateški partner Vlade.

  • +3

Lokacija budućeg plutajućeg LNG terminala

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Upitali smo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vide li išta sporno u tome što je Dorić preuzela vođenje projekta LNG Hrvatska jer je bila članica skupine koja je izradila zakon. Na to odgovaraju kako tu nema spora jer je ona 'dosad kao stručna osoba za tržište nafte i plina sudjelovala u izradi nekoliko zakona i propisa iz navedenog područja te je između ostalog kao član radne skupine za izradu Zakona o tržištu plina sudjelovala i u izradi predmetnog zakona'.

U Ministarstvu pojašnjavanju njenu ulogu u radnoj skupini: 'S obzirom na to da je Zakon o terminalu za UPP specijalni zakon u odnosu na Zakon o tržištu plina, Dorić je sudjelovala s aspekta svoje ekspertize po pitanju tržišta plina u izradi istog s obzirom na to da se Uredba (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom u pogledu preventivnih mjera za sigurnost opskrbe djelomično implementirala kroz Zakon o terminalu za UPP, a koja se izvorno prenijela u naše zakonodavstvo kroz Zakon o tržištu plina.'

Zakon na kojem je radila često se uspoređuje s lex Agrokorom. Kada se otkrilo da su lex Agrokor pisali ljudi koji su kasnije dobili poslove u izvanrednoj upravi, potpredsjednica Vlade Martina Dalić dala je ostavku. Međutim, u ovom slučaju postoji jedna bitna razlika - Ministarstvo energetike je transparentno komuniciralo s nama i reklo tko su autori zakona, a za razliku od Agrokora, tvrtka LNG Hrvatska je (zasad) u vlasništvu dviju državnih tvrtki - HEP-a i Plinacroa - pa ovdje nema posla ni za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

  • +21
  • +18

Barbara Dorić nije odgovarala na naše upite

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

U samom Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa kažu je Zakonom o sprečavanju sukoba interesa propisano tko su dužnosnici i obnašatelji dužnosti koji potpadaju pod njihovu nadležnost:

'S obzirom na to da predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, kao ni predsjednik Uprave trgovačkog društva LNG Hrvatska, nisu dužnosnici u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Povjerenstvo nije nadležno ispitivati ima li u postupanju Barbare Dorić elemenata sukoba interesa.'

Upitali smo tvrtku LNG Hrvatska smatra li Dorić da bi njen posao u tom poduzeću nakon rada na spomenutom zakonu mogao biti po ičemu sporan te smo je zamolili da nam kaže koji su bili uvjeti natječaja za posao, kao i koliko se kandidata javilo na njega. S Dorić smo više puta pokušali kontaktirati telefonski, mailom te SMS-om, no do zaključenja ovog teksta nije nam odgovorila.

Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa

Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Dorić je postala poznata u široj javnosti kao voditeljica Agencije za ugljikovodike koja je vodila projekt istraživanja potencijalnih naftnih bušotina i plinskih polja u jadranskom podmorju i na sjeveru Hrvatske. Idejni začetnik tog projekta bilo je pak tadašnje Ministarstvo gospodarstva na čelu s HNS-ovim Ivanom Vrdoljakom.

Na samom početku projekta, 2014. godine, Dorić je izjavila kako bi država od poreza i naknada na eksploataciju nafte i plina mogla uprihoditi i do 3,8 milijardi kuna. Nakon što su raspisani natječaji pokazalo se da strani naftaši nisu previše zagrijani za podmorje Jadranskog mora koje se uopće ne istražuje, dok je kanadska tvrtka Vermilion Energy dobila četiri istražna polja u Slavoniji, a domaća Ina jedno. Agencija je, prema posljednjim dostupnim podacima Poslovne Hrvatske, 2016. godinu završila s ukupnim prihodima od 3,3 milijuna kuna, gubitkom od 4,04 milijuna kuna i 18 zaposlenih.

Kada je Dorić imenovana direktoricom Agencije za ugljikovodike, Ivan Vrdoljak upitan je što je kvalificira za taj posao, na što je odgovorio kako ima potrebne reference te da je radila u američkoj konzultantskoj kompaniji A. T. Kearney, ali i u CEI-u (Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija). Ministarstvo zaštite okoliša lani je u proceduru pustilo zakon kojim se gasi taj centar, a svojedobno ga je vodio bivši povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 23

Prikaži sve
  • bobac1951

    14.06.2018 16:16

    Nitko ne komentira, kad su svi na Zdravku...

  • sinisac

    14.06.2018 16:18

    Stvar je jednostavna,novaca teško skupimo za plin iz cijevi,prema tome jednostavno nema šanse da platimo plin iz LNG-a,a sa svima susjedima smo zavađeni,tako da nema šanse da nekome nešto prodamo,znači projekt Pušiona?

  • visitor1

    14.06.2018 21:08

    Pitanje se čini retoričkim - pronaći HDZ-ov projekt i puno manje vrijednosti od ovog u kojem nema barem sukoba interesa ravno je zgoditku na lutriji. Onom glavnom, da...

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi