Kako stvari stoje, pojedine kompanije još nemaju rezervirane ključne komponente – sustave turbina – što otvara prostor za alternativno rješenje: izgradnju manjih, decentraliziranih plinskih postrojenja.

Njemačka je do 2030. godine planirala izgraditi nove kapacitete plinskih elektrana da bi nadomjestila postupno gašenje elektrana na ugljen. U koalicijskom sporazumu stoji da će se poticati izgradnja plinskih elektrana ukupne snage do 20 gigavata (GW), no vladajuća koalicija trenutačno s Europskom komisijom pokušava dogovoriti da se najprije raspišu natječaji za do 12 GW i da tek nakon toga gradnja može započeti, piše Handelsblatt.

Skepsa prema političkim odlukama

Godinama su planiranje novih plinskih elektrana usporavali politički sukobi. Kancelar Friedrich Merz nedavno je najavio da je vlada postigla dogovor o strategiji elektrana te da se očekuje odobrenje iz Bruxellesa. No ova odluka po razini ambicije ne nadmašuje dogovor iz veljače 2024. godine, kad su bivši njemački kancelar Olaf Scholz, tadašnji ministar financija Christian Lindner i ministar gospodarstva Robert Habeck predstavili isti plan, ali on zbog raspada vladajuće koalicije nije postao zakon.

Bez zakonski obvezujućih pravila kompanije ne mogu pokrenuti gradnju ni pretfinancirati golema ulaganja. Iz velikog energetskog koncerna Hamburger Energiewerke poručili su kako sumnjaju da će Europska komisija doista odobriti dogovor nove vlade, a također navode da nema novih informacija ni pravne osnove za pokretanje projekata.

Jedan od vodećih energetskih opskrbljivača očekuje da bi prvi konkretni natječaji mogli biti raspisani tek krajem prvog tromjesečja 2026. godine. Siemens Energy, jedan od najvećih svjetskih proizvođača plinskih turbina, navodi da su u kontaktu s domaćim energetskim tvrtkama te da 'čuvaju kapacitete za slučaj da Njemačka ozbiljno krene u izgradnju novih plinskih elektrana'.

'Tek kada budu poznati detalji – posebice vremenski plan – bit će jasno koji će tehnički zahtjevi vrijediti', poručuje Dennis Rendschmidt iz njemačke udruge proizvođača strojeva i postrojenja (VDMA).

Turbine postaju 'usko grlo'

Odgode državnih odluka mogle bi imati vrlo konkretnu posljedicu: proizvođači turbina već su prezauzeti. Novi projekti grade se diljem svijeta, a Siemens Energy navodi da 'posao s plinskim turbinama globalno buja'. U GE Vernovi tvrde da su turbinske jedinice najtraženije serije 'do 2028. u biti rasprodane'.

Neki su energetski divovi na vrijeme rezervirali kapacitete: RWE je osigurao turbine ukupne snage oko 2,4 GW kod tvrtki Ansaldo Energie i GE Vernove, Uniper ima sporazum sa Siemens Energyjem za turbinske sustave snage oko 2 GW, a još jedan veliki koncern navodi da je zaključio ugovore s njemačkim proizvođačem turbina.

No kod manjih energetskih tvrtki to često nije slučaj. Iz Kraftwerke Mainz-Wiesbadena tako kažu da planiraju kandidirati elektrane snage 500 MW, ali da zbog izostanka zakonske osnove još nisu osigurali turbine.

Rizik od ozbiljnih odgoda

Njemačka vlada u 2026. godini planira raspisati natječaje za ukupno osam gigavata plinskih elektrana spremnih za vodik, uz dodatna dva gigavata 'upravljivih kapaciteta' koji se mogu uključiti u mrežu u bilo kojem trenutku. U drugoj fazi planira se nova runda natječaja za dodatna dva gigavata elektrana s precizno definiranim rokom potpune konverzije na vodik.

Procjene energetskih tvrtki koje su javno potvrdile svoje planove već dosežu gotovo 10 GW – gotovo cijeli predviđeni kapacitet prve runde natječaja. No dodatni interes očekuje se od kompanija poput EnBW-a i Trianela te drugih manjih operatora, što znači da bi potražnja mogla nadmašiti ponuđene kapacitete, a kašnjenja tada postaju gotovo neizbježna.

Mala postrojenja kao veliko rješenje

Dok se politička rasprava odnosi većinom na velike elektrane s turbinama, proizvođači manjih decentraliziranih plinskih motora ubrzano jačaju svoju poziciju. Njihova je prednost jasna: dostupni su odmah i mogu se instalirati u kratkom roku. Osim toga, već sada mogu raditi sa 100 posto vodika, što za mnoge velike plinske turbine još uvijek nije izvedivo.

Proizvođači uključuju Everllence (do lipnja 2025. MAN Energy Solutions), 2G Energy, Innio Jenbacher i Wärtsilä.

Dok najveće turbine Siemens Energyja ili GE Vernove dosežu snagu od oko 600 MW, modularna postrojenja s plinskim motorima mogu započeti rad ispod jednog megavata i proširiti se do troznamenkastog raspona u megavatima. U industriji procjenjuju da bi domaći proizvođači mogli godišnje isporučiti kapacitete od šest gigavata.

Iz perspektive industrije, ključ je da se u natječaje uključe i manja postrojenja. 'Sudjelovanje u natječajima mora biti omogućeno od dva megavata snage kako bi i manji opskrbljivači i gradske energetske tvrtke mogli biti obuhvaćeni', kazali su iz 2G Energyja.