Gospodarstvo je u proteklih nekoliko godina suočeno s ozbiljnim turbulencijama. Sve je počelo covid-krizom, odnosno zatvaranjem poslovanja i presijecanjem transportnih pravaca, što je utjecalo na činjenicu da su brojne tvrtke zatvorile svoja vrata.

Potom je došao rat u Ukrajini, koji je bio uzročnik energetske krize, ali i rasta cijena gotovo svih dobara i usluga. Posljedice svega toga se vide i danas kroz inflaciju, ali i brojne geopolitičke trzavice, naročito po pitanju američkih carina, ali i trgovinskog preslagivanja između Istoka i Zapada.

To je dovelo do nesigurnosti na tržištima i pada konkurentnosti, ali i svojevrsne suzdržanosti oko donošenja ključnih odluka. Stoga su na panelu "Poduzetništvo u 2026: rast u doba globalne nesigurnosti" domaći poduzetnici raspravljali o tome što mogu učiniti kako se sva previranja ne bi odrazila na njihove poslovne rezultate.

"Postoje stvari na koje možemo i na koje ne možemo utjecati. Razbijanje glave oko onoga na što ne možemo utjecati je veliki gubitak vremena. Stvari treba razumjeti, i treba biti fokusiran na stvari koje možemo razumjeti. Konkurentnost je moguća, veću perspektivu će imati organizacije koje su snalažljivije, nisu indoktrinirane i ne ovise o dogmi uspjeha iz prošlih vremena", ustvrdio je šef uprave Atlantic grupe, Emil Tedeschi.

Znanje i kultura

Dodao je da tvrtke mogu utjecati na podizanje nivoa znanja i kulture, a potonje je ključno u nesigurnim vremenima jer može dovesti do socijalne kohezije i osjećaja sigurnosti kod zaposlenika.

Zasad pesimizam prevladava, barem ako je suditi po lanjskom Poduzetničkom barometru, istraživanju EY-a o poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj. Ono je prema navodima Berislava Horvata, pokazalo da se 61 posto poduzetnika osjeća nesigurno po pitanju financija, investicija, ali i globalnih okolnosti. Za njih 41 posto geopolitička situacija stvara probleme.

Još je porazniji podatak da 40 posto domaćih poduzetnika poslovno okruženje smatra negativnim. "Ponovno ćemo raditi istraživanje za ovu godinu da vidimo je li se što promijenilo i da poduzetnicima pomognemo da vide neke prednosti i mogućnosti", naglasio je Horvat iz EY-a.

No, poduzetnici trebaju znati da je jedino sigurno da ništa nije sigurno te da se trebaju pripremiti na neočekivano, kako je rečeno na početku rasprave. Rješenja za tako pesimistične situacije ipak postoje.

"Poduzetnici moraju graditi kulturu vlastite organizacije, gledati rješenje problema i izazova, ne tražiti probleme u problemu. Važno je dobro poznavati regulativu, imati relevantne podatke i znati ih očitati", rekla je Dorotea Effenberger, predsjednica Uprave i vlasnica tvrtke Tahograf.

Zaboravili smo inovacije

Dio ključa uspjeha leži i u traženju novih mogućnosti. Domaća tvrtka ALTPRO dobila je značajan posao opremanja željeznica signalizacijom u Indiji, najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Njen osnivač, Zvonimir Viduka iz svog iskustva je rekao da se treba prilagoditi nastalim uvjetima. Tako su dogovorili partnerstvo s indijskom tvrtkom koja zapošljava 36.000 ljudi. Na taj će način ostvariti transfer znanja, koji će pomoći i jednima i drugima. U znanju leži drugo rješenje za prevladavanje nesigurnosti.

"U našoj industriji, s obzirom da je vrlo nišna, traže se specifična znanja, u koja mi kao kompanija, ali i kao pojedinci, ulažemo godinama. Za nas je upravo iz tog razloga najveći izazov pronalazak radne snage koja posjeduje ta znanja. Što se tiče konkurentnosti, upravo zbog specifičnosti proizvoda i usluga koje nudimo, kod nas konkurencija u brojčanom smislu nije tolika kao u nekim drugim branšama", istaknuo je Viduka.

Iz znanja proizlaze i inovacije, a domaći su poduzetnici zaključili da se o tom aspektu ne vodi previše računa, što u ovakvim uvjetima može biti i kontraproduktivno.

"Priča se o inovacijama, a oni koji vode računa u tome žive kao u katakombama. Mi koristimo privatne kanale da bi mladi mogli izlagati i kad gledate tu djecu što stvaraju, to je izvan fokusa medija. Tamo se krije baza nove industrije. Mi nismo stvorili infrastrukturu za stvaranje novih firmi. Nije stvar u tome da netko otvori firmu, napravi inovaciju, pa ne uspije, nego nemamo bazu. Snalazimo se, koristimo EU fondove. Nema sluha za to. Mnoga rješenja nikad neće izaći na vidjelo", upozorio je Viduka.

Sustav uspješnih

Rješenje za taj problem, ali i općenito popravljanje konkurentnosti leži i u financiranju. Većina tvrtki se i dalje oslanja na klasične kredite, no primjeri ING-GRAD-a, Tokića i Žita, koji su na Zagrebačkoj burzi javno ponudili svoje dionice, jedan je od načina koji je privukao i druge tvrtke da se financiraju na alternativne načine.

"Mi smo klasična banka koja nudi kredite i sve ostalo, ali nudimo i alternativu, pomoć poduzetniku da razvije financijsku bazu. Imamo linije HBOR-a, EIB-a, HAMAG-BICRO-a sa super povoljnim kamatama. Radit ćemo mini obveznice, imamo mogućnost ulaganja u instrumente iz drugih zemalja, ali i to da oni mogu ulagati kod nas", poručio je Cristoph Schoefboeck iz Erste banke dodavši i da je okrupnjavanje burzi također pomak prema pozitivnome.

Govornici su zaključili kako je možda problem i u tome što se ističu samo negativnosti. Tedeschi je napomenuo kako postoji sustav od šezdesetak vrlo uspješnih hrvatskih tvrtki koje ostvaruju značajne poslovne rezultate unatoč turbulencijama. No, naglasio je da bi se trebalo povesti računa i o tome što rade male i srednje tvrtke.

"U nesigurnim vremenima je nesigurnost najveći problem, jer upravo ona sputava poduzetnike da nastave dalje. U tom svjetlu, trebamo cijeniti stvaranje, prepoznati izvrsnost i istaknuti uspjeh", poručila je direktorica HUP-a, Irena Weber.