Jeff Vojta dobro zna kako izgleda kada se jedan problem nadoveže na drugi.

Direktor tvrtke Dilworth Coffee iz Raleigha u Sjevernoj Karolini prvo se 2024. suočio s lošim urodom kave u Brazilu, nakon kojeg su cijene na svjetskim tržištima snažno porasle. Potom su stigle američke carine, koje su dodatno pogodile uvoz kave iz Brazila, najvećeg svjetskog proizvođača. Reuters je još prošle godine izvijestio da je Brazil zaslužan za otprilike trećinu američke potrošnje kave te da bi carine mogle dodatno podići cijene, piše CNN.

Ove godine stigli su novi problemi: rat s Iranom i El Niño.

'Između poremećaja u pomorskom prometu, nedostatka kontejnera, visokih troškova zbog svega što se događa u Crvenom moru i skupljih gnojiva, prolazimo kroz razdoblje poremećaja kakvo dosad nismo vidjeli', kaže Vojta, koji je nacionalnog distributera kave osnovao prije više od tri desetljeća. 'Jednostavno je previše neizvjesnosti.'

'Veći problem nego covid'

Vojta nije usamljen. Američki poduzetnici iz niza industrija posljednjih mjeseci opisuju slične probleme.

Pozornost je početkom rujna privuklo mjesečno istraživanje Instituta za upravljanje opskrbom (ISM), u kojem je jedan od predstavnika američke industrije stanje u opskrbnom lancu, posebno na tržištu elektronike, opisao kao 'krizu veću i složeniju nego tijekom i nakon covida'.

ISM-ov indeks američke prerađivačke industrije u kolovozu je i dalje pokazivao rast aktivnosti, ali i pritiske na cijene. Indeks cijena zadržao se na 71,1 bodu, a među razlozima ISM navodi skuplji čelik i aluminij, carine te rast cijena proizvoda povezanih s naftom zbog sukoba na Bliskom istoku.

'To je sigurno veći problem nego covid', smatra Jack Buffington, direktor programa za opskrbne lance na Sveučilištu u Denveru. 'Ovo je potpuno drukčije. Ovo je energetski problem.' Za poduzetnike je najveći problem nepredvidljivost. Troškovi prijevoza i energije snažno osciliraju, rokovi isporuke mijenjaju se, a kupci, nakon godina povišene inflacije, imaju sve manje strpljenja za nova poskupljenja.

Trump očekuje pad cijena nakon rata

Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da bi završetak rata s Iranom mogao vrlo brzo donijeti veliko pojeftinjenje energije. 'Cijene nafte naglo će pasti kada POBIJEDIMO u ratu s Iranom', napisao je 7. rujna na Truth Socialu, predvidjevši da bi cijena benzina mogla pasti na tri dolara po galonu, a poslije i ispod dva dolara.

Postoji razlog zbog kojeg tržišta tako reagiraju na situaciju oko Irana. Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih energetskih ruta na svijetu. Prije početka sadašnjeg sukoba njime je prolazilo oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, a promet komercijalnih brodova od početka rata snažno je pao.

Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson također je rekao da bi rješavanje problema u Hormuškom tjesnacu izravno utjecalo na cijene goriva, a preko troškova prijevoza i na cijene hrane. Problem je u tome što Iran i Hormuški tjesnac više nisu jedini izvor poremećaja.

Visoki troškovi energije tijekom proteklih mjeseci počeli su se prelijevati na ostatak američkog gospodarstva. Potrošačke cijene u kolovozu porasle su 0,4 posto u odnosu na srpanj, a energija 2,1 posto. Temeljna inflacija, iz koje su isključene cijene hrane i energije, porasla je 0,3 posto nakon rasta od 0,2 posto mjesec ranije.

Poseban problem postao je dizel, ključan za cestovni prijevoz, poljoprivredu, građevinarstvo i velik dio logističkog sustava. Rat na Bliskom istoku pogodio je opskrbu gorivom, dok su ukrajinski napadi na ruske rafinerije i ruska ograničenja izvoza dodatno zategnuli globalno tržište. Reuters je sredinom rujna izvijestio da se globalno tržište dizela suočava s ozbiljnim manjkom te da bi visoke cijene mogle potrajati i nakon eventualnog smirivanja sukoba.

Rat nije jedini problem

Tu su i vremenske nepogode. Tajfuni u Aziji poremetili su rad velikih luka, a ovogodišnji El Niño otvorio je nova pitanja o urodu kave u Brazilu i Vijetnamu.

Pritisak stvaraju i sigurnosni problemi na pomorskim rutama. Napadi jemenskih hutista u Crvenom moru i nesigurnost u Adenskom zaljevu prisiljavaju dio brodara na duže rute oko Afrike, povećavajući vrijeme prijevoza, potrošnju goriva i potreban broj brodova.

Ryan Petersen, direktor logističke platforme Flexport, procjenjuje da su takvi poremećaji ove godine smanjili efektivni globalni kapacitet pomorskog prijevoza za oko 15 posto. 'U logistici sam 25 godina i nikada nisam vidio ništa ovako loše', kaže Petersen.

Pritisak posebno osjećaju manje kompanije, koje nemaju dovoljno kapitala da mjesecima gomilaju zalihe ili jednostavno apsorbiraju rast troškova. 'Male tvrtke preuzet će na sebe koliko god troškova mogu, sve do posljednjeg trenutka', kaže Sean Brownlee, direktor američkog proizvođača užadi, vezica i povodaca Ravenox. 'Sada osjećamo ozbiljan pritisak.'

Brownlee je kompaniju pokrenuo nakon 25-godišnje karijere u američkom Marinskom korpusu, želeći proizvoditi u SAD-u i podržavati domaća radna mjesta. No upravo je nepredvidljivost postala jedna od najvećih prijetnji takvom poslovnom modelu. 'Samo želimo predvidljivost', kaže.

Zašto je covid bio drukčiji

Usporedba s pandemijom na prvi pogled može zvučati pretjerano.

Godine 2020. kontejnerski brodovi tjednima su čekali ispred zakrčenih luka, trgovine nisu uspijevale osigurati dovoljno toaletnog papira, maski i dezinficijensa, a pojedini dijelovi globalnog opskrbnog sustava gotovo su se zaustavili. Današnji problem izgleda drukčije. Opskrbni lanac nije stao. On radi, ali uz veće troškove i neizvjesnost. Cijene padnu pa ponovno skoče. Dostava se ubrza, pa je novi sukob, nevrijeme ili zatvaranje rute ponovno uspori.

'Covid je bio vrlo strašan', kaže Vojta. 'Ovo je stresnije. Prolazimo kroz razdoblje poremećaja kakvo nikada prije nismo doživjeli.' Njegova mala ekipa u Dilworth Coffeeju sada troši više vremena na istraživanje tržišta i modeliranje cijena. Kompanija je ranije izvore kave ugovarala 12 do 24 mjeseca unaprijed. Danas planira samo tri do šest mjeseci unaprijed.

Razlog nije samo vrijeme. Dilworth više nema prostora za stvaranje velikih zaliha jer su troškovi prijevoza previsoki, profitne marže tanje, a potrošači raspolažu s manje novca nego u godinama neposredno nakon pandemije. Promijenila se i  prodaja. Nekada je mjesečni obujam prodaje oscilirao oko pet posto. Danas razlike dosežu i 20 posto.

'Koliko će dugo dizel biti iznad šest dolara? Kako ćemo te troškove prenijeti na kupce?' pita Vojta. 'Teško je jer se naši kupci suočavaju s potpuno istim problemima kao i mi.'