Američki međuizbori mogli bi imati neočekivane posljedice i za njemačku automobilsku industriju. Među kompanijama koje bi mogle osjetiti političke promjene u SAD-u je Audi, čiji je čelnik Gernot Döllner uoči izbora snažno podržao planove predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o jačanju proizvodnje na američkom tlu
No nakon izbornog udarca koji su republikanci pretrpjeli postavlja se pitanje koliko su takva obećanja uopće održiva.
Trump je dva dana prije izbora objavio da će njemački automobilski div u Georgiji uložiti čak 40 milijardi dolara i ondje proizvoditi između 200.000 i 300.000 automobila godišnje. No stvarni plan koji je Audi predstavio samo tjedan ranije bio je znatno skromniji: ulaganje od četiri milijarde dolara i proizvodnja do 200.000 vozila na godinu, piše WiWo.
Döllner je, naime, prethodno gostovao na Trumpovu predizbornom skupu, gdje je američkom predsjedniku poslužio kao primjer uspjeha njegove carinske politike. Audi je tada najavio izgradnju svoje prve tvornice u SAD-u. Trump je, međutim, u svojoj verziji priče povećao i vrijednost investicije i planirani kapacitet proizvodnje.
vezane vijesti
Takav nastup izazvao je kritike u Njemačkoj, osobito zato što interna pravila Audija zaposlenicima zabranjuju sudjelovanje u predizbornim kampanjama. Nakon rezultata međuizbora pritisak na Döllnera mogao bi dodatno porasti. Slabljenje Trumpove političke pozicije otvara pitanja i o budućnosti njegovih carina, zbog kojih je Audi uopće počeo razmatrati proizvodnju u SAD-u.
Audi se okreće Americi zbog problema u Kini
Iza približavanja Trumpu, međutim, krije se puno veći problem: Volkswagenova grupa, kojoj Audi pripada, sve teže ostvaruje svoje ambiciozne poslovne ciljeve, a posebno je zabrinjavajuće stanje na kineskom tržištu.
Prema povjerljivim dokumentima uprave Volkswagena koje je vidio njemački poslovni tjednik WirtschaftsWoche, koncern je u svom planu do 2030. predvidio prodaju devet milijuna vozila godišnje, od čega bi čak 2,7 milijuna trebalo završiti u Kini. Cilj je postići operativnu profitnu maržu od devet posto.
No Ralf Brandstätter, čelnik Volkswagena u Kini, krajem listopada upozorio je da je tamošnje tržište u slobodnom padu. Istraživači tržišta do 2030. očekuju prodaju između 19 i 21 milijun vozila, što je znatno manje od ranijih očekivanja.
Ako se tržište doista smanji na oko 20 milijuna automobila, Volkswagen bi ondje mogao prodavati približno 2,2 milijuna vozila godišnje, odnosno pola milijuna manje od plana. To bi ugrozilo i cilj ukupne prodaje od devet milijuna automobila, ali i planiranu profitabilnost.
U Volkswagenu su još prije nekoliko tjedana očekivali da će se kinesko tržište do 2030. oporaviti na 24 milijuna vozila, ponajprije zahvaljujući električnim automobilima. No Brandstätterove nove procjene ozbiljno dovode u pitanje takav scenarij.
Povjerljivi dokumenti otkrivaju koliko je situacija ozbiljna
WirtschaftsWoche navodi da je Volkswagen u internim dokumentima razradio i nepovoljniji scenarij, prema kojem bi globalna prodaja koncerna 2030. mogla pasti na osam milijuna automobila. U tom bi slučaju, uz pretpostavku da cijene vozila padaju jedan posto godišnje, financijski pokazatelji mogli postati izrazito zabrinjavajući.
Prema tim izračunima, novčani tokovi mogli bi biti negativni, od 700 milijuna eura u 2027. do čak osam milijardi eura u 2030. godini. Operativna profitna marža pala bi sa šest na svega tri posto.
U dokumentu se upozorava da bi takav razvoj događaja doveo u pitanje održivost velikog dijela postojeće troškovne strukture koncerna. Devet posto profitne marže, navodi se, nije ambiciozan ideal, nego najmanji preduvjet za dugoročnu konkurentnost i budućnost Volkswagena.
Takav scenarij mogao bi značiti i dodatne rezove. Uprava bi, prema dokumentu, morala prilagoditi planove ako se pretpostavke na kojima se temelji aktualna strategija bitno promijene.
Volkswagen nije želio komentirati detalje povjerljivih dokumenata nadzornog odbora. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da je koncern već snizio prognozu isporuka za 2026. godinu te sada očekuje prodaju oko 8,2 milijuna vozila.
Trumpove carine posebno su pogodile Audi
U takvim okolnostima SAD se nameće kao jedno od rijetkih tržišta na kojima Volkswagen i Audi vide prostor za rast. Audi ondje nema vlastitu tvornicu, zbog čega ga Trumpove carine pogađaju snažnije nego njemačke konkurente BMW i Mercedes.
Prodaja Audija u SAD-u ove je godine pala 16 posto. Mercedes je istodobno zabilježio rast od 12 posto, a BMW od četiri posto.
Izgradnja američke tvornice mogla bi ublažiti taj pad i pomoći Audiju da ponovno ojača položaj na jednom od najvažnijih svjetskih tržišta. Ipak, ne bi mogla nadoknaditi gubitke u Kini.
Pritom ni sama investicija nije sigurna. Za njezinu realizaciju potrebna je suglasnost nadzornog odbora Volkswagena, u kojem predstavnici zaposlenika i savezne pokrajine Donje Saske imaju zajedničku većinu. Obje strane strahuju da bi otvaranje tvornice u SAD-u moglo dovesti do gubitka radnih mjesta u Njemačkoj.
Neizvjesna je i Trumpova mogućnost da nakon izbornog poraza republikanaca ostvari obećanja koja je dao Audiju. Posebno su upitne najavljene carinske olakšice, čija je pravna osnova ionako dvojbena.
Audi se tako našao između dva velika izazova: sve težeg položaja Volkswagena na kineskom tržištu i neizvjesne političke situacije u SAD-u. Strategija oslanjanja na američko tržište mogla bi pomoći koncernu, ali njezina provedba ovisi i o odlukama koje više nisu samo u rukama uprave njemačkog automobilskog diva.
