Na području Trilja planira se gradnja jedne od najvećih sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Projekt Vedrine predviđa postavljanje više od 97.000 solarnih panela na površini većoj od 61 hektara, uz izgradnju trafostanica, pristupne ceste i priključka na elektroenergetsku mrežu. Investicija je trenutačno u postupku procjene utjecaja na okoliš, a dio stanovnika Dalmatinske zagore već je izrazio zabrinutost zbog sve većeg broja energetskih projekata na tom području
Sunčana elektrana Vedrine trebala bi se graditi na području naselja Ugljane, između Vinina i Strmendolca, na području grada Trilja. Nositelj projekta je zagrebačka tvrtka Solar Farm Dalmatia, a studiju utjecaja na okoliš izradila je tvrtka Oikon.
Prema projektnoj dokumentaciji, elektrana bi imala priključnu snagu od 60 megavata, dok bi ukupna instalirana snaga fotonaponskih modula iznosila 70,14 megavata.
Planirano je postavljanje čak 97.422 fotonaponska modula, a procijenjena godišnja proizvodnja iznosi oko 106 gigavatsati električne energije.
Riječ je o projektu koji bi, bude li realiziran, znatno povećao proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Dalmatinskoj zagori. No istodobno otvara pitanja o utjecaju na prirodu, krajobraz i lokalno stanovništvo.
vezane vijesti
Elektrana veličine 86 nogometnih igrališta
Predviđena površina zahvata iznosi približno 61,53 hektara, što odgovara površini oko 86 nogometnih igrališta.
Elektrana bi se gradila na kraškoj zaravni sjeveroistočno od Ugljana, na nadmorskoj visini između približno 480 i 540 metara. Zemljište je u državnom vlasništvu, a na predviđenoj lokaciji trenutačno nema izgrađenih objekata.
Prostor uglavnom prekrivaju šikara i niska šuma hrasta medunca i bijeloga graba. Prema studiji, tijekom pripreme terena trebalo bi ukloniti postojeću vegetaciju i urediti zemljište za postavljanje čeličnih konstrukcija koje će nositi solarne module.
Paneli bi bili postavljeni u dva reda, s donjim rubom približno pola metra iznad tla. Projekt predviđa i 263 izmjenjivača te 11 internih trafostanica.
Najbliže kuće u zaseoku Pavići nalaze se više od 850 metara od planiranih panela, dok je zaseok Marasovići udaljen više od 860 metara.
Izrađivači studije procjenjuju da zbog konfiguracije terena elektrana neće biti znatno vidljiva iz okolnih naselja.
Što će biti s prirodom i životinjama?
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na utjecaj projekta na postojeća prirodna staništa.
Na području predviđenom za elektranu nalazi se vegetacija koja pripada rijetkim i ugroženim stanišnim tipovima. Ipak, izrađivači studije procjenjuju da njezino uklanjanje neće imati značajan negativan utjecaj jer je takav tip vegetacije široko rasprostranjen u ovom dijelu Dalmacije.
Na terenu su zabilježene i strogo zaštićene vrste orhideja, a lokacija se nalazi između teritorija dvaju vučjih čopora, s područja Umova i Mosora.
Zbog toga su predložene posebne mjere zaštite prirode.
Među njima su ostavljanje prolaza za divljač širokog pet metara, podizanje ograde približno 20 centimetara iznad tla kako bi se omogućilo kretanje manjih životinja te izbjegavanje uklanjanja vegetacije tijekom razdoblja gniježđenja ptica.
Nakon izgradnje, ispod panela bi se omogućio razvoj travnate vegetacije i niskog raslinja, uz održavanje bez pesticida.
Najbliže područje ekološke mreže Natura 2000, uz rijeku Cetinu, udaljeno je približno 3,4 kilometra. Ministarstvo je ranije ocijenilo da projekt neće imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja te mreže.
Nova trafostanica i pristupna cesta
Projekt ne obuhvaća samo postavljanje solarnih panela. Unutar elektrane planirana je izgradnja trafostanice Vedrine, preko koje bi se proizvedena električna energija slala prema prijenosnoj mreži.
Priključak bi se izveo 110-kilovoltnim kabelom dugim približno 415 metara do planirane trafostanice Cetina.
Ta je trafostanica predviđena i za potrebe vjetroelektrane Brda Umovi, a njezina izgradnja nije dio samog projekta sunčane elektrane Vedrine.
Do elektrane bi se izgradila nova asfaltirana pristupna cesta duga približno 560 metara i široka pet metara, dok bi se unutar postrojenja uredile prometnice za održavanje.
Predviđeni radni vijek elektrane iznosi 30 godina. Nakon prestanka rada oprema bi se uklonila, a teren sanirao.
Posebne mjere zaštite predviđene su i zbog položaja elektrane unutar šire zone zaštite izvorišta pitke vode Studenci. One uključuju sustave za prikupljanje i pročišćavanje oborinskih voda te zaštitu od mogućeg istjecanja transformatorskog ulja.
Mještani zabrinuti zbog gomilanja energetskih projekata
Dok investitor priprema realizaciju elektrane, dio lokalnog stanovništva izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica energetskih zahvata na tom području.
Kako je izvijestio Portal.hr, stanovnici Ugljana, Budimira, Biorina i okolnih mjesta još su krajem kolovoza najavili prosvjed ispred Grada Trilja.
Njihovo nezadovoljstvo nije povezano samo sa sunčanom elektranom Vedrine, nego i s planiranim vjetroelektranama, trafostanicom i dalekovodima.
Mještani su zatražili objavu zajedničke karte svih planiranih energetskih zahvata, s jasno naznačenim udaljenostima od obiteljskih kuća.
