Banke u Hrvatskoj su od 2022. do kraja prve polovine 2026. godine iz svojih očito enormnih dobiti na ime dividende svojim vlasnicima isplatile gotovo 5 milijardi eura, razvidno je iz podataka koj je poslala Hrvatska narodna banka, na upit Novog lista o odljevu kapitala iz bankarskog sustava, što je tema koju je u svojoj publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika nedavno adresirao sam HNB, piše Aneli Dragojević Mijatović novinarka spomenutog lista.

Ogroman skok ulaskom u eurozonu

Velika većina tog iznosa iznesena je iz Hrvatske – u zemlje iz kojih dolaze većinski vlasnici ovdašnjih banaka, Italiju, Austriju, Mađarsku i druge.

Veliki skok isplaćene dividende koji je nastupio u 2023. posljedica i ogromnog skoka dobiti banaka od preko 90 posto u toj godini, zbog ulaska naše zemlje u eurozonu. Tada je ECB automatizmom postao naša središnja banka, a njegove ključne stope relevantne i za domaće tržište.

Visoka kamata

Kako je ECB zbog inflacije povećavao ključne stope, koje se otad odnose i na naše banke, tako su one iskoristile priliku da višak likvidnosti drže na računima kod središnje banke (kod HNB-a kao ECB-ove podružnice) gdje im se taj višak ukamaćivao po tim relativno visokim stopama – bez ikakvog rizika.

Riječ je o antiinflatornoj politici ECB-a, kada ECB podiže stope baš kako bi banke motivirao, ne da kreditiraju, nego da novac povlače iz optjecaja. Bankama to međutim itekako odgovara jer im je dobit, po osnovi kamata koje im je isplatio ECB, još dodatno snažno rasla.

Uz, dakle, zaradu na kamatama i naknadama građanima i tvrtkama u Hrvatskoj, od ulaska u eurozonu banke zarađuju i na depozitnoj ključnoj stopi ECB-a. Primjerice, u 2022. je neto dobit banaka bila oko 700 milijuna eura (tada još u kunama), a u 2023. skače na 1,36 milijardi eura, pa u 2024. na rekordnih 1,53 milijarde, pa malo pada, na 1,4 milijarde u 2025. godini.