PLJUŠTE REKORDI

Spektakl na burzama: Ove su dionice u prvom tjednu 2026. zabilježile snažan rast

11.01.2026 u 08:44

Bionic
Reading

Na najvećim svjetskim burzama cijene su dionica u prvom tjednu nove godine snažno porasle, pa su mnogi burzovni indeksi, među ostalim, američki S&P 500 i europski STOXX 600, dosegnuli nove rekordne razine

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 2,3 posto, na 49.504 boda, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 23.671 bod.

Rekordi Dow Jonesa i S&P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.

Oružje je hit zbog Trumpa

Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da bi vojni proračun za 2027. godinu trebao iznositi 1.500 milijardi dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.

Porasle su i cijene dionica u tehnološkom sektoru, no znatno su oscilirale, pa su jedan dan oštro pale, a drugi porasle. Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta potaknutog razvojem umjetne inteligencije.

I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi drže da mu predstoji nestabilnost jer ulagači zabrinjavaju goleme investicije i dugovi.

AI i dalje privlači ulagače

„Sektor umjetne inteligencije i dalje je privlačan, no bit će pobjednika i gubitnika. To je postao 'pokaži mi' sektor. Pokaži mi kako ćeš unovčiti ulaganja, koliki će biti povrat na investicije koje si uložio u razvoj”, objašnjava Art Hogan, strateg u tvrtki B. Riley Wealth.

U prvom tjednu nove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvješću o zapošljavanju. U SAD-u je u prosincu broj zaposlenih porastao za 50 tisuća, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. No, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 posto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša. Zbog toga ti podaci nisu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.

Rast i na europskim burzama

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 posto, na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 posto, na 25.261 bod, a pariški CAC 2,0 posto, na 8.362 boda.

Pritom su mnogi europski burzovni indeksi dosegnuli rekordne razine, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica.

Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih burzi, MSCI indeks svih svjetskih burzi dosegnuo je prošloga tjedna rekordnu razinu od 1.034 boda.

Dolar prema košarici valuta ojačao drugi tjedan zaredom

Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna dolar ojačao prema košarici valuta, drugi tjedan zaredom, nakon oštrog pada prošle godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 99,14 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,7 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1640 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,7 posto, pa je cijena dolara dosegnula 157,90 jena. Nakon što je prošle godine pao 9,4 posto, na početku ove godine dolarov indeks je porastao.

Procjene na tržištu pokazuju da postoji više od 90 posto izgleda da će Fed u siječnju ostaviti kamatne stope nepromijenjene, nakon što ih je na tri posljednje sjednice smanjio za po 0,25 postotnih bodova.

Nedavno objavljeni zapisnik sa sjednice čelnika Feda pokazao je da je većina njih podržala smanjenje kamata u prosincu, ali da ima velikih razlika u mišljenju o rizicima po gospodarstvo.

I dok dio dužnosnika Feda smatra da treba nastaviti sa smanjenjem kamata zbog slabosti tržišta rada, drugi drže da treba neko vrijeme zadržati kamate na postojećim razinama jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina Fed od oko 2 posto.

Prema nedavno objavljenim procjenama Feda, čelnici središnje banke u 2026. godini u prosjeku očekuju jedno smanjenje kamata, dok se na tržištu procjenjuje da će kamate biti srezane u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova.