No, kako napominju u svojoj najnovijoj analizi "Ekonomski utjecaj rata u Ukrajini", ako bi bilo potrebno potpuno ekonomsko odvajanje od Rusije, ovisno o daljnjim događajima u Ukrajini, u ovoj i idućoj godini to bi zasigurno pogodilo Europu. Navode međutim i da je gotovo cijela Europa trenutačno spremna preuzeti te rizike.

U RBA ne očekuju da će gospodarstvo SAD-a i Kine zabilježiti znatan pad u 2022. ili 2023. godini u svjetlu trenutnih i mogućih daljnjih ekonomskih i financijskih sankcija Rusiji, pa trenutno ne postoji nikakva osnova za pretpostavku globalne recesije, čak i ako bi potpuno ekonomsko odvajanje od Rusije bilo potrebno. No, napominju da bi takav scenarij ekonomski pogodio Europu, i recesija bi tada na Starom kontinentu u Europi u 2022./2023. bila moguća.

Rat u Ukrajini, procjenjuju, donijet će značajna trgovinska ograničenja u odnosima s Rusijom. Međutim, podsjećaju da su izvozni odnosi već zategnuti nakon anektiranja Krima i stoga je izvozna kvota za euro područje već prilično niska - izvoz robe iznosi otprilike 0,6 posto BDP-a. 

Odlučujući čimbenik je, ističu, najprije uvoz robe koja se ne može u potpunosti zamijeniti nekom drugom u kratkom roku. Njihove procjene su temeljene na pretpostavci da se uvoz esencijalnih sirovina i industrijskih metala iz Rusije neće potpuno zaustaviti. Također, očekuje se trajno više cijene za tu i za neke robe poput pšenice. 

Učinak viših cijena, pak, imat će negativan utjecaj na raspoloživi dohodak i profitabilnost te će opteretiti potrošnju i ulaganja, kao i cjelokupno povjerenje, upozoravaju u RBA te iznose nove prognoze o prosječnoj godišnjoj inflaciji iznad 5 posto u 2022. godini i rastu BDP-a oko 3,3 posto na godišnjoj razini, u odnosu na raniju prognozu od 4 posto.

Rusija bi mogla u recesiju

Rat u Ukrajini koštat će Rusiju značajno, procjenjuju u RBA te navode da bi to moglo dovesti rusko gospodarstvo uvesti u 1-2-godišnju recesiju, prema njihovoj početnoj procjeni, a ozbiljnost recesije uvelike ovisi o budućim odgovorima Zapada. Njihov osnovni scenarij pretpostavlja gospodarski pad od 3 posto do stagnacije u 2022., a oporavak ne očekuju ni u 2023.

Deprecijacija valute i moguće zabrane izvoza trebali bi rezultirati novim valom rasta indeksa potrošačkih cijena, smatraju analitičari RBA. Ističu da bi podizanje referentne kamatne stope od strane ruske središnje banke s 9,5 na 20 posto moglo podržati štednju, ali vjerojatno neće apsorbirati val panične potrošnje.

U slučaju uvođenja još oštrijih sankcija, primjerice u vezi s izvozom roba, rusko gospodarstvo moglo bi pretrpjeti pad koji je usporediv s dinamikom iz 2009., no to nije osnovni scenarij RBA.

Ove godine pad ukrajinskog BDP-a za 15 posto

Agresija na Ukrajinu i njezino gospodarstvo plus oružani sukob neizbježno će uzrokovati štetu ukrajinskom gospodarstvu, konstatiraju u RBA. Prema njihovim početnim procjenama, pad BDP-a mogao bi čak doseći dvoznamenkastu brojku, nalik na ekonomski učinak u Srbiji nakon raspada Jugoslavije.

Stoga je početna osnovna prognoza RBA za ozbiljnu recesiju u 2022., pri čemu će ukrajinski BDP pasi 15 posto ove godine, uz prosječnu inflaciju od 17 posto.

U srednjoj i JI Europi rast inflacije i sporiji rast BDP-a

Osnovni scenarij RBA za srednju i jugoistočnu Europu ne pretpostavlja veće poremećaje u opskrbi energijom, dok je glavni kanal utjecaja trenutne situacije na tu regiju kroz već uočeni, a moguće i veći porast cijena energije, u kombinaciji s mogućim ne-energetskim poremećajima trgovine s istočnom Europom i povlačenja, odnosno ne-realizacije investicija. 

To će, procjenjuju, imati najveći utjecaj na porast inflacije, ali ih je potaknulo i da prilagode naniže prognoze BDP-a. Utjecaj, kako na inflaciju tako i na rast, vjerojatno će biti ograničen dodatnom fiskalnom potporom.

BDP — trgovinska veza s Rusijom na uvoz, isključujući energiju, kao i na strani izvoza, nije izrazito visoka pa poremećaji u tom pogledu ne bi doveli do recesijskih scenarija. Međutim, već uočeno povećanje cijena plina i nafte samo doprinosi već visokim cijenama energije koje će negativno utjecati na raspoloživi dohodak kućanstava. To povećava i troškove na razini poduzeća, a poremećaji proizvodnje su čimbenik rizika, upozoravaju u RBA te dodaju da je drugi kanal vjerojatno pad povjerenja među kućanstvima i poduzećima, koji utječe na potražnju potrošača i investicijsku aktivnost.